Franjevački samostan i crkva sv. Antuna u Bjelovaru sagrađeni su 1936. godine. Od rujna 1980. godine crkva sv. Antuna Padovanskoga postaje župna crkva u tada novoosnovanoj župi.
Povijest
Uspostava Poticaj za dolazak franjevaca u Bjelovar i izgradnju samostana i crkve dali su bjelovarski župnik Ivan Göszl 1913. te dr. Rudolf Vimer, sveučilišni profesor i kanonik.Paškal Cvekan: Bjelovar i franjevci, Bjelovar 1986. On je darovao 100.000 kruna za izgradnju. Prvi svjetski rat odgodio je radove. U Bjelovar je 1934. godine došao franjevac Osvald Toth, koji je sljedeće godine započeo gradnju samostana i crkve. Završeni su 1936. godine. Orgulje u crkvi prethodno su bile u kapeli sv. Križa na starom groblju u Bjelovaru.
Državna vlast dala je premjestiti Osvalda Totha u Viroviticu 1936. godine, zbog promicanja hrvatskih ideja. Franjevci koji su došli umjesto njega, osnovali su karitativnu ustanovu "Kruh sv. Antuna" i pomagali siromahe, beskućnike i nemoćne. Predavali su vjeronauk u osnovnim školama i u gimnaziji do 1945. godine.
20. stoljeće Na kraju Drugog svjetskog rata, komunisti su ubili mlade franjevce Sebastijana Šantalaba i Ferdu Gassmanna, a treći franjevac Lujo Lujan bio je u zatvoru.Rudolf Miculinić: Bjelovarske ulice, Franjevački samostan, Bjelovar 1999. Dio crkve bio je pogođen ratnim razaranjima. Komunisti su u dio samostana uselili stanare. Od 1947. do 1994. godine u samostanu su boravile i radile časne sestre milosrdnice. Poslije više nisu bile, jer ih je provincija premijestila na drugo mjesto, gdje su bile potrebnije. Komunisti su imali plan u samostanu otvoriti dječji vrtić i tamo smjestiti časnike, no ipak nisu. Općina je 1976. godine oduzela Franjevačkom samostanu vrt i polje i na tom mjestu izgrađeno je parkiralište.
U rujnu 1980. godine zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je župu Bjelovar III, kasnije preimenovanu u župu sv. Leopolda Mandića pa u župu sv. Antuna Padovanskog, a crkva je postala župna crkva. Župi je pripao dio grada Bjelovara i prigradska naselja Zvijerci, Puričani, Letičani, Martinac, Ćurlovac, i Kupinovac. Prvi župnik bio je Stanko Banić, koji je ostao u samostanu do svoje smrti 4. lipnja 2004. godine.Nikolina Marinić: Pater Stanko Juraj Banić, Matica hrvatska, Zagreb 2005. Od 1981. do 1983. godine izgrađen je novi dio samostana s vjeronaučnom dvoranom i klauzorom za časne sestre.
Godine 1986. proslavljena je 50. obljetnica postojanja samostana i crkve. Postavljen je novi mramorni oltar i objavljena monografija "Bjelovar i franjevci" koju je napisao fra Paškal Cvekan.
Domovinski rat i danas Za vrijeme Domovinskog rata, Caritas župe pružao je pomoć izbjeglicama i potrebnima, Godišnje je pomoć dobilo i po 10.000 ljudi. Stizali su kamioni s humanitarnom pomoći iz Njemačke, Austrije, Belgije i drugih država. Akcije pomoći organizirale su se i za druge hrvatske gradove. Od 7. travnja 2004. godine radi pučka kuhinja.
Blagdan sv. Antuna Padovanskog svečano se slavi svake godine 13. lipnja i predstavlja najveće godišnje hodočašće u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji uz proslavu Velike Gospe u biskupijskom marijanskom svetištu u Novoj Rači.
Galerija
Župnici fra Stanko Banić fra Svetislav Stjepan Krnjak fra Željko Jurković fra Marko Malović fra Siniša Paušić fra Josip Vrbanec fra Tonio Vučemilović fra Marko Pustišek fra David Sedlar
Izvori
Vanjske poveznice Web stranica župe
Kategorija:Katoličke crkve u Bjelovaru Bjelovar Kategorija:Franjevačke crkve u Hrvatskoj Kategorija:Vjerski objekti u Bjelovaru Bjelovar