Amanita () ili pupavke je rod gljiva iz porodice listićarki (Agaricaceae). Na stručku imaju prstenak, dno stručka omotano je povojem, otrusina im je bijela. Rodu pripadaju najotrovnije poznate gljive: zelena pupavka (lat. Amanita phalloides, smrtno opasna), bijela pupavka (lat. Amanita verna, smrtno opasna), crvena muhara (lat. Amanita muscaria, otrovna), a od jestivih: blagva (lat. Amanita caesarea), biserka (lat. Amanita rubescens, uvjetno jestiva). Gljive roda Amanita su prilično mesnate s klobukom i stručkom; listići su slobodni, a unutarnji splet listića je bilateralan; na stručku se često nalazi opnasti vjenčić; pri dnu je stručak često zadebljan i obavijen u ovoj, ostaci ovoja mogu se pronaći i na klobuku; otrusina može biti zelenkasta, ali je najčešće bijela. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
U rod Amanita spada preko 600 vrsta gljiva (615) uključujući i neke koje su najotrovnije na svijetu. Vrste iz ovog roda su odgovorne za oko 95% smrti izazvanih trovanjem gljivama, a 50% toga izazove zelena pupavka. Najčešći toksin u ovim gljivama je α-amanitin. U ovaj rod također spadaju mnoge jestive gljive, ali miciolozi uglavnom ne podržavaju gljivare amatere da biraju ove za ljudsku upotrebu. Međutim, u nekim kulturama, lokalne jestive vrste iz ovog roda su česte na tržnicama tokom sezone rasta. Dobri primjeri za to su Amanita zambiana i druge mesnate vrste iz Srednje Afrike, Amanita basii i slične vrste u Meksiku, blagva u Europi, i Amanita chepangiana iz Jugoistočne Azije. Druge vrste se koriste za obojene umake, poput crvene Amanita jacksonii, čiji je areal od istočne Kanade do istoka Meksika. Za mnoge vrste se ne zna jesu li jestive, posebno u zemljama poput Australije gdje su mnoge gljive slabo poznate.
Otrovnost
Neke gljive iz ovog roda u sebi sadrže amatoksine, koji mogu izazvati prestanak rada jetre i smrt. Tu spadaju: zelena pupavka, Amanita virosa, Amanita bisporigera i Amanita ocreata, kao i Amanita verna.
Popis otrovnih gljiva roda Amanita Otrovne gljive roda AmanitaSmrtno otrovne gljive roda AmanitaZnanstveni nazivNarodni nazivAktivni tvarOtrovnostStaništeSličnostiSlikaAmanita pantherina (DC. ex Fr.) Krombh. Panterova muharaMuskimol i ibotenična kiselinaJetraRaste ljeti i u jesen po šumama i šumskim čistinamaAmanita spissa, Amanita rubescens 150pxAmanita phalloides Vaill. ex Fr. Zelena pupavkaAmatoksinJetraNajčešće raste u svijetlim bjelogoričnim šumama, a ima je i u crnogoričnim šumama od ranog ljeta do jeseniAgaricus arvensis, Agaricus arvensis, Agaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Russula virescens, Russula cyanoxantha150pxAmanita verna (Bull.: Fr.) Lam. Bijela pupavkaAmatoksinJetraNajčešće raste u bjelogoričnim šumama na vapnenastu tlu od svibnja do jeseni. Agaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Leucoagaricus pudicus 150pxAmanita virosa (Fr.) Bertillon Smrdljiva pupavkaAmatoksinJetraRaste od proljeća do jeseni u vlažnim crnogoričnim, rjeđe u bjelogoričnim šumama na kiselom silikatnom tluAgaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Leucoagaricus pudicus150pxAmanita citrina (Schaeff.) Pers., 1797. Žućkasta pupavkaTrovanje krvi i smetnje u probaviU mnogim bjelogoričnim i crnogoričnim šumamaAmanita aureola 150pxAmanita muscaria (L.) Lam. (1783.) MuharaMuskarin, ibotenična kiselina, muscimol i muskazonSredišnji živčani sustavU hrastovim i bukovim te crnogoričnim šumamaAmanita aureola, Amanita caesarea150px
Jestive gljive roda Amanita
Jestive vrste roda Amanita uključuju Amanita fulva (smeđa preslica), Amanita vaginata (siva preslica), Amanita crocea (šafranasta preslica), Amanita rubescens (biserka), Amanita caesarea (blagva), Amanita strobiliformis (usamljena muhara), Amanita ovoidea (jajasta muhara), Amanita inaurata (tigrasta preslica), Amanita lividopallescens (blijeda ovojnača), Amanita mairei (srebrnasta preslica) i Amanita spissa (prava tigrica).
Jestive gljive roda AmanitaZnanstveni nazivNarodni nazivUpotrebljivostKakvoćaStaništeSličnostiSlikaAmanita caesarea BlagvaJestivaIzvanrednog okusaRaste u ljeto i u jesen po svijetlim šumama i šumskim čistinama, u toplijim predjelima Amanita muscaria 150pxAmanita crocea Šafranasta preslicaJestiva - prije upotrebe treba prokuhatiIzvrsne kakvoćeRaste ljeti i u jesen u manjim skupinama ili pojedinačno u crnogoričnim i listopadnim šumamaAmanita muscaria 150pxAmanita fulva Smeđa preslicaJestiva - sirova je otrovna, pa je zbog toga moramo prokuhati i vodu odlitiIzvrsne kakvoćeRaste ljeti i u jesen na šumskim čistinama i na livadama pored šuma. Amanita pantherina, Amanita phalloides, Amanita verna 150pxAmanita inaurata Tigrasta preslicaJestivaRaste od ljeta do jeseni u listopadnim šumama i šumskim čistinama.Amanita pantherina150pxAmanita lividopallescens Blijeda ovojnačaJestivaIzvrsne kakvoćeRaste u šumama na travnatim mjestima ljeti i početkom jeseniAmanita phalloides 150pxAmanita mairei Srebrnasta preslicaJestiva - prije upotrebe treba ih iskuhati i odliti voduIzvanredno ukusaRaste u bjelogoričnim šumama, uz rubove šuma i po šumskim čistinama u manjim skupinama od ljeta do kraja jeseniAmanita pantherina, Amanita phalloides, Amanita verna150pxAmanita ovoidea Jajasta muharaJestiva Raste ljeti i u jesen na vapnenastu tlu ispod listopadnoga i crnogoričnoga drveća pojedinačno ili u skupinamaAmanita phalloides150pxAmanita rubescens BiserkaJestiva - prije pripremanja poželjno je oguliti kožicu s klobukaRaste već od kraja svibnja pa do jeseni u vlažnim šumama.Amanita pantherina150pxAmanita spissa Prava tigricaJestiva - samo nakon što se termički obradi, sirova je otrovnaRaste već od kraja svibnja pa do jeseni u vlažnim šumama.Amanita pantherina150pxAmanita strobiliformis Usamljena muharaJestiva - prije upotrebe ogulite kožicu s klobukaLjeti raste u šumama, uz putove i po parkovima na vapnenastu tlu.Amanita pantherina150pxAmanita vaginata Siva preslicaJestiva - prije upotrebe potrebno dobro termički obraditi jer je otrovna u sirovom stanjuVrlo je ukusnaRaste u bjelogoričnim i miješanim šumama u ljeto i ranu jesenAmanita phalloides, Amanita verna150px
Nejestive gljive roda Amanita U nejestive roda Amanita spada Amanita gemmata (svijetložuta muhara).
Nejestive gljive roda AmanitaZnanstveni nazivNarodni nazivUpotrebljivostKakvoćaStaništeSličnostiSlikaAmanita gemmata Svijetložuta muharaNije jestivaU literaturi ima podataka da je sumnjiva ili da je čak otrovnaRaste u proljeće, ljeti i u jesen pojedinačno ili u nekoliko blizu razbacanih primjeraka u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama na pjeskovitu ili vapnenastu tluAmanita pantherina, Amanita citrina150px
Izvori
Vidi popis vrsta Dodatak: Popis vrsta:Ama
Vanjske poveznice
Kategorija:Agaricales