Tanakh je naziv za židovsku Bibliju. Dijeli se na tri dijela: Zakon (heb: Tora), Proroci (heb: Nevi'im) i Spisi (heb: Ketuvim), od čijih je početnih slova t-n-k i izveden naziv Tanakh. Dijelom se podudara s kršćanskim Starim zavjetom.
Tanakh se sastoji od 24 knjige, koje su ušle i u kršćanski kanon Staroga zavjeta. U Starome zavjetu te su knjige drugačije raspoređene te su neke podijeljene u po dvije, a proroci su dobili svaki svoju knjigu pa kršćanski Stari zavjet, za razliku od Tanakha, ima 39 hebrejskih spisa. Ovisno o kršćanskoj denominaciji kršćanska Biblija može uključivati i deuterokanonske spise koje židovski kanon ne priznaje. Neke knjige Tanakha (Estera, Ezra, Danijel, Jeremija i Ljetopisi) u Tanakhu su kraće od starozavjetnih, jer su u Stari zavjet uvrštena proširena izdanja iz grčkog prijevoda Septuaginte.
Katolička Crkva uz 39 protokanonskih knjiga priznaje i 7 deuterokanonskih tako da se Stari zavjet kod katolika sastoji od ukupno 46 knjiga.
U židovstvu ne postoji tehnički termin za Bibliju, tvrde Schmid i Schröter; naziv hebrejska Biblija ponekad se koristi kako bi je se razlikovalo od kršćanske Biblije. Židovi koriste nazive pismo, sveti spisi i formalni naziv Tanakh. Schmid i Schröter također objašnjavaju kako se židovska Biblija ne može smatrati istovjetnom kršćanskome Starome zavjetu; jer kršćanska Biblija bez Novoga zavjeta ne postaje hebrejskom Biblijom, nego ostaje Starim zavjetom. Razlika u raspodjeli knjiga između Tanakha i Staroga zavjeta Tora se sastoji od sljedećih knjiga: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon te je istovjetna starozavjetnom Petoknjižju.
Proroci se sastoje od sljedećih knjiga: Jošua, Suci, Knjiga o Samuelu, Knjiga o Kraljevima, Izaija, Jeremija, Ezekiel i Knjiga dvanaestorice proroka.
U Starome zavjetu je:
Knjiga o Samuelu razdijeljena na Prvu knjigu o Samuelu i Drugu knjigu o Samuelu Knjiga o Kraljevima razdijeljena na Prvu knjigu o Kraljevima i Drugu knjigu o Kraljevima Knjiga dvanaestorice proroka razdijeljena na dvanaest knjiga tako da svaki od dvanaestorice manjih proroka ima svoju zasebnu knjigu, a to su: Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija
Spisi se sastoje od sljedećih knjiga: Psalmi, Mudre izreke, Job, Pjesma nad pjesmama, Knjiga o Ruti, Tužaljke, Propovjednik, Estera, Daniel, Ezra i Knjiga ljetopisa.
U Starome zavjetu je:
knjiga Ezra razdijeljena na knjige Ezra (Prva knjiga o Ezri) i Nehemija (Druga knjiga o Ezri) Knjiga ljetopisa razdijeljena na Prva knjiga ljetopisa i Druga knjiga ljetopisa
Katolička Crkva dodatno od deuterokanonskih knjiga priznaje knjige: Tobija, Judita, Prva knjiga o Makabejcima, Druga knjiga o Makabejcima, Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova, Baruh te dodatke knjizi Daniel i Estera.
Pravoslavna Crkva priznaje sve ono što priznaje i Katolička Crkva te uz to još i:
Prvu Esdras (Treću knjigu o Ezri), Drugu Esdras (Četvrtu knjigu o Ezri), Treću knjigu u Makabejcima te dodatak Drugoj knjizi ljetopisa poznat kao "Manašeova molitva" i Psalm 151.
Kao dodatak Starome zavjetu postoji i Četvrta knjiga o Makabejcima.
Etiopska pravoslavna Crkva priznaje sve što priznaje i Pravoslavna Crkva uz slijedeće iznimke:
knjiga Propovjednik je razdijeljena na dvije knjige umjesto tri knjige o Makabejcima priznaju se tri etiopske knjige o Makabejcima dodatno se priznaju Knjigu Jubileja, Knjigu proroka Henoka, Četvrtu knjigu o Baruhu i Knjigu Josipovu
Izvori
Literatura
Kategorija: Judaizam