Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Godine 2001. odlukom visokog predstavnika u BiH nosi službeni naziv Gornji Vakuf-Uskoplje.
Zemljopis Uskoplje je srednjobosanski grad smješten u gornjem toku rijeke Vrbas. Leži u 27 km dugoj i 2 km širokoj Skopaljskoj dolini. Okružen je planinama Vranicom s istočne i Radušom sa zapadne strane, dok se na jugu nalazi prijevoj Makljen. Prema sjeveru se nastavlja dolina Vrbasa k Bugojnu i Donjem Vakufu. Osim s Bugojnom, uskopaljska općina graniči s općinama Novi Travnik, Fojnica, Konjic, Prozor-Rama i Kupres. Od značajnih vodotoka uz Vrbas, tu su i Bistrička rika, Trnovača, Krušćica, Voljišnica i Tuščica. U samom gradu postoji potok Barica u koju se ulijeva sezonski potok Uševica, dok su potoci Ilidža i Javić od 1964. godine uključeni u kanalizacijsku mrežu.Ismet Dedić: Sanjajući zavičaj; Bugojno, 2006. Najveća nadmorska visina općine je 2112 metara koliko iznosi najviši vrh Vranice Nadkrstac. Osim Nadkrstca postoji više vrhova Vranice viših od 2000 metara, a svojom visinom ističe se Ločika s 2107 metara nadmorske visine.http://www.treskavica.org/2011/04/04/locika-2107-m/, pristupljeno 5. prosinca 2012. Uskopaljska crkva se nalazi na 669 metara nadmorske visine.
Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja, oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.
Stanovništvo
Popis Hrvata katolika u Uskoplju 1743. broj sela: 15 broj kuća: 115 odrasli: 595 djeca: 354 ukupno stanovnika: 949 Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
Popisi 1971. – 1991. Stanovništvo općine Uskoplje godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971.Muslimani 14.063 (55,84 %)12.399 (55,27 %)10.482 (54,18 %)Hrvati10.706 (42,51 %)9574 (42,68 %)8605 (44,48 %)Srbi 110 (0,43 %)133 (0,59 %)141 (0,72 %)Jugoslaveni158 (0,62 %)173 (0,77 %)18 (0,09 %)ostali i nepoznato144 (0,57 %)153 (0,68 %)98 (0,50 %)ukupno25.18122.43219.344
Uskoplje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav Uskoplje godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani 3274 (61,26 %)2230 (60,31 %)1694 (68,72 %)Hrvati1805 (33,77 %)1228 (33,21 %)651 (26,40 %)Srbi 80 (1,49 %) 105 (2,84 %)79 (3,20 %)Jugoslaveni134 (2,50 %)106 (2,86 %)13 (0,52 %)ostali i nepoznato51 (0,95 %)28 (0,75 %)28 (1,13 %)ukupno534436972465
Popis 2013. Stanovništvo općine Uskoplje godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. svibnja 2020.Bošnjaci12.004 (57,34 %)Hrvati8660 (41,37 %) Srbi30 (0,14 %)ostali i nepoznato239 (1,14 %)ukupno20.933 Uskoplje – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Bošnjaci2287 (47,34 %)Hrvati2400 (49,68 %) Srbi15 (0,31 %)ostali i nepoznato129 (2,67 %)ukupno4831
Naseljena mjesta Općinu Uskoplje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta :
Batuša, Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Dobrošin, Donja Ričica, Dražev Dolac, Duratbegović Dolac, Duša, Gaj, Galičica, Gornja Ričica, Gornji Mračaj, Grnica, Hrasnica, Humac, Jagnjid, Jelače, Jelići, Kozice, Krupa, Kute, Lužani, Mačkovac, Mračaj, Osredak, Pajić Polje, Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Pridvorci, Rosulje, Seferovići, Seoci, Smrčevice, Svilići, Šugine Bare, Trnovača, Uskoplje, Uzričje, Vaganjac, Valice, Vilić Polje, Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje i Ždrimci.
Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Mošćani, Pernice i Tihomišje. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Uprava Šef izvršne vlasti u općini je načelnik, a zakonodavnu funkciju ima Općinsko vijeće koje ukupno ima. Općinsko vijeće ima 23 člana.
Sastav Općinskog vijeća Uskoplja po izborima iz 2016.
stranka broj zastupnika SDA 10 HDZ BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HSS SR 9 SDP BiH 2 SBB BiH 1 DF 1
Povijest mini|lijevo|250px|Sutina kod Jagnjida
Prapovijest Područje Uskoplja nastanjeno je od najstarijih vremena. Iz vremena bakrenog doba 2500. – 2400. godine prije Krista poznato je naselje Pod u susjednom Bugojnu. Postojala su gradinska naselje u Krupi, u Boljkovcu i na Sutini u Jagnjidu iz brončanog ili željeznog doba. Prapovijesna gradina bila je i na Šarampovu, dok se tumul iz brončanog doba nalazi na Paloču.Ante Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996.
Stari vijek U Krupi su pronađene tri bronce Kartage i Numidije iz 2. stoljeća pr. Kr. koje predstavljaju najstarije, pronađene, antičke novce na području Skopaljske doline.
Područje današnjeg Uskoplja za Batonskog rata zauzima Germanik. Ilirska naselja uništavaju ili zauzimaju Rimljani. Najpoznatije rimsko naselje je bilo na Crkvini (Grudine) u Čipuljiću kod Bugojna koje se nazivalo Bisteus. Poznato je i rimsko naselje Ad Matricem za koje se točno ne zna gdje se nalazilo (najvjerojatnije na Vrsima). Rimsko naselje iz 1. do 3. st. bilo je u Volarima,Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini; Sarajevo, 1960., str. 40-41 iz nešto kasnijeg perioda je naselje na Mehurištima (Kute).Esad Pašalić: Antički tragovi iz okolice Bugojna i Gornjeg Vakufa, ; Glas. Zem. muz. 8; Sarajevo, 1953., str. 345-348 Rimska naselja bila su i na Pavlinama u Bistrici i Rževinama u Vilić Polju. Na gradini Sutini bila je stražarnica za nadziranje prometnih komunikacija. U blizini, u Jagnjidu, nalazilo se nekoliko rimskih zgrada od kojih su bili očuvani temelji.Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988. Na lokalitetu Dimnjače kod Humca na desnoj obali Vrbasa nalazilo se rimsko naselje. Ostaci zidova, promjera od 60 do 80 cm, bili su vidljivi sve do otvaranja površinskog kopa rudnika lignita na tom mjestu.Ante Škegro: Kasnoantički kapitel sa Dimnjača kod Bugojna, Glas. Zem. muz. 45, 1990., str. 137-146 Rimska su naselja obično bila građena od klesanog kamena, opeke i crijepa. Osnova čitavog života tadašnjeg stanovništva bilo je rudarstvo.
Na Šarampovu (Glavici) nalazila se ranokršćanska bazilika koja je istraživana u ljeto 1958. godine, a sastojala se od naosa, pronaosa i apside. Uz ovaj objekt nalazila se kasnoantička grobnica s nadgrobnom pločom Rimljanina Aurelija Tirona koja je uz rimsku opeku sa žigom Bisteus iz Bugojna jedini rimski epigrafski spomenik iz ovoga kraja.Jozo Petrović: Novi arheološki nalazi iz doline Gornjeg Vrbasa, Glas. Zem. muz., 1960. - 1961.
Srednji vijek Hrvati prilikom doseljenja, krajem VI. i početkom VII. stoljeća, nastanjuju i Skopaljsku dolinu.
U srednjem vijeku ovo se područje nazivalo Uskoplje (usko polje!), a kasnije, sve do druge polovice 19. stoljeća, uobičajen je skraćeni naziv Skoplje, a potom je prevladalo ime Gornji Vakuf.
U vrijeme stvaranja kneževina Uskoplje je dio Primorske Hrvatske, kao i Hrvatske u vrijeme kraljevstva. Spominje se Uskoplje u sastavu Kraljevine Hrvatske u vrijeme kralja Tomislava, kralja Mihajla Krešimira II. (kao južni pogranični kraj, nedaleko od tromeđe Hrvatske, Srbije i Zahumlja) i Stjepana Držislava. Za vrijeme njegovih sinova Svetoslava Suronje, Krešimira i Gojslava izbija građanski rat kojeg koristi bugarski car Samuilo, pa ovladava Bosnom, a kratkotrajno i Uskoplje. Kako je Samuilo poražen od bizantskog cara Bazilija II. on isto kratkotrajno drži pod svojom vlašću Hrvatske, pa i Uskoplje.
Uskoro je Uskoplje ponovno u Hrvatskoj, a to je dokumentirano u vrijeme Petra Krešimira IV. 1069. god. Tada se župa Uskoplje nalazila u susjedstvu župa Rame, Plive, Lepenice i Lašve. Župa Uskoplje se u povijesnim dokumentima u srednjem vijeku spominje pod različitim nazivima: Uskoplje, Vzcople, Vskopio, Usthopiye, Schoppie, Scopie, Uskopyu, Skoplje.
U vrijeme bitke na Gvozdu 1097., uskopaljski kraj je opet pogranični: zapadno od Vrbasa je u Hrvatskom Kraljevstvu, dok istočni dio kratkotrajno zauzima Duklja.
Početkom XII. st. Vrhbosnu i Ramu kao svoje pokrajinu spominje Bela II. Slijepi, hrvatsko-ugarski kralj, što pokazuje da je Uskoplje duboko u Hrvatskoj.
Krajem XII. stoljeća Uskopljem, Usorom i Bosnom vlada ban Kulin. Uskoplje se, 1230., unutar Bosanske Banovine, nalazilo u Donjim Krajevima, na spoju Plivske župe i Luke.
Godine 1241. dolazi do provale Mongola kroz čitavu Bosnu i Hrvatsku što je ostavilo tragične posljedice. Banovina Bosna, a s njom i Uskoplje su u sastavu Hrvatske za vrijeme knezova Šubića od 1292. do 1322. godine. Nakon poraza Šubića, njihov rođak ban Stjepan II. Kotromanić je zagospodario njihovim posjedima na istoku, koji su ukljućivali i Uskoplje, kojim kasnije vlada i Tvrtko I. U to vrijeme, uskopaljski je kraj, kao dio banovine Bosanske Banovine, graničio s drugim knežijama, poput Zapadnim stranama prema jugozapadu i Dolnjim krajima prema sjeverozapadu.
U to vrijeme se u Uskoplju osjeća se snažna nazočnost franjevaca, koji su tu imali i samostanska središta (Bistrica, Vesela Straža).
Najpoznatija srednjovjekovna naselja na području Skopaljske doline su: Vesela Straža, Susid (Susidgrad) i Biograd. Vesela Straža postaje najvažnije mjesto srednjovjekovnog Uskoplja. Najnapučenije područje na prostoru današnje opčine bila je: Bistrica. Dok su Ždrimci, Pridvorci, Donja Ričica, Ljubova, Voljice, Dobrošin i samo područje grada također bili gusto naseljeni. Tomu svjedoče i srednjovjekovna groblja odnosno nadgrobnici. Prema oblicima, natpisima i ukrasima na stećcima može se vidjeti da su ugledni rodovi živjeli na području Bistrice i Vrsa. Najveći broj stećaka nalazio se u Bistrici (140) i Ždrimcima (105), dok je ukupan broj zabilježnih stećaka – 605.
Neki izvori spominju ranokršćanske crkve u Bistrici i u Crkvicama (Privor). Biskup Mato Delivić 1737. godine spominje ruševine dvaju samostana u Voljicu od kojih jedan povezuje s benediktincima.J. Jelenić: Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke, Mostar 1927. Mnogi toponimi poput: Crkvina, Crkvište, Misni Dolac, Otarije, Otarine i dr. vjerojatno kriju temelje crkava i samostana. U Dobrošinu biskup Delivić spominje Crkvu sv. Ivana Krstitelja, dok nekoliko stoljeća ranije Bela IV. u povelji spominje crkvu istog naziva koja se traži i u Jelićima (Privor), a crkva iz Beline povelje mogla bi biti bilo gdje u Uskoplju. Biskup također spominje i ruševine nekog samostana u Bistrici.
Od početka petnaestog stoljeća u Bosnu prodiru Turci, pa i u Uskoplje 1414. godine, na čelu s Ishak-begom Isakovićem, na strani Hrvoja Vukčića Hrvatinića koji gospodari i Uskopljem, a protiv Žigmunda Luksemburškog.
Krajem 15. stoljeća, Uskoplje je crkveno pripadalo bosanskoj biskupiji.
Osmanlijsko doba Nakon 1414. godine, 1463. godine ovaj prostor osvajaju Turci. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin zajedno s velikašima hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom te sinovima Vlatkom i Vladislavom od srpnja do listopada 1463. godine, izbacio je Osmanlije iz svih svojih krajeva, a Vladislav je to uspio uraditi i s Uskopljem, pa mu je Matijaš Korvin za zasluge i darovao Veselu Stražu.
U blizini Uskoplja, u selu Zvizda, rodio se fra Anđeo Zvizdović, koji je god. 1463, izašao pred sultana i isposlovao povelju (ahd-namu), na temelju koje su franjevci mogli, zajedno s katolicima, ostati i djelovati pod osmanskom vlašću.