Oblasni izbori 1927. su bili izbori za oblasne skupštine u 33 oblasti Kraljevine SHS. Održani su paralelno u svim oblastima 23. siječnja 1927. Bili su to prvi i posljednji oblasni izbori u Kraljevini SHS.

Broj zastupnika u oblasnoj skupštini je ovisio o broju stanovnika pojedine oblasti. Na svakih 10.000 stanovnika se birao jedan zastupnik u oblasnoj skupštini.

Zakonska podloga za održavanje izbora Vidovdanski ustav je podijelio Kraljevinu SHS na oblasti (najveće upravno-teritorijalne jedinice), ali nije odredio njihov broj već je ograničio broj stanovnika oblasti. Broj stanovnika je ograničio tako što je odredio da niti jedna oblast ne može imati više od 800.000 stanovnika.

22. travnja 1922. donesena je Uredba o podjeli zemlje na oblasti (kojom je Kraljevina SHS podijeljena na 33 oblasti), Zakon o općoj upravi (kojim je uspostavljena i uređena oblasna, kotarska i općinska uprava) te Zakon o oblasnoj i sreskoj (kotarskoj) samoupravi (kojim je uvedena oblasna i kotarska samouprava).

Oblasna uprava i samouprava Na čelu oblasti stajao je veliki župan koji je bio organ središnje državne uprave, a bio je nezavisan od svakog lokalnog utjecaja. Postavljao ga je kralj ukazom na prijedlog ministra unutarnjih poslova uz suglasnost predsjednika vlade. Veliki župan je preko državnih organa upravljao poslovima državne uprave u svojoj oblasti. Prema Ustavu mogao je zadržati od izvršenja svaku odluku samoupravnih organa koja nije bila zasnovana na Ustavu, zakonu ili oblasnim uredbama.

Organi oblasne samouprave bili su: oblasna skupština (kao lokalna zakonodavna vlast) te oblasni odbor od 5 do 8 članova (kao izvršni organ oblasne skupštine). U nadležnosti oblasne samouprave bile su: oblasne financije, javni radovi, narodno zdravlje, socijalna politika, prosvjeta te briga o unapređenju oblasnih privrednih interesa. Oblasti su imale i svoj godišnji budžet, koji je odobravao ministar financija.

Pripreme za održavanje izbora Nova upravna organizacija države je trebala zaživjeti u roku od 3 mjeseca od donošenja propisa i u tom roku su trebali biti održani oblasni izbori, no zbog otpora HSS-a protiv „parcelacije Hrvatske“ kao i zbog bojazni čelnika Narodne radikalne stranke od jačanja federalističkih snaga putem oblasti, oblasna samouprava je zaživjela tek početkom 1927.

Koalicijska radikalsko-radićevska vlada je iznenada donijela odluku 18. studenoga 1926. o raspisivanju oblasnih izbora za 23. siječnja 1927. što je bilo iznenađenje i za sam HSS (koji je to nazvao „prepadom s oblasnim izborima“). Naime, HSS-ovi ministri su se dogovarali s radikalima da se „promijeni izborni red za oblasne skupštine“ i naglasili „da bi bilo mnogo bolje prihvatiti općinske izbore u cijeloj državi“, no u odsutnosti nekoliko HSS-ovih ministara vlada je iskoristila priliku i donijela odluku o raspisivanju izbora. Tim izborima je nakon 5 godina konačno zaživjela dugo odgađana oblasna samouprava.

Rezultati izbora po oblastima mini|480px|center|Rezultati izbora po oblastima: žuto SLJS, tamno zeleno HSS, svijetlo plavo SDS+NRS, svijetlo zeleno JMO+HSS+ZS+DS, tamno plavo NRS

Zagrebačka oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaIz ZagrebaUdjel u skupštiniHrvatska seljačka stranka70487,5%Samostalna demokratska stranka 313,75%Hrvatska federalistička seljačka stranka 333,75%Nezavisna radnička partija (komunisti)222,5%Hrvatska stranka prava 111,25%Ostali - nestranački1-1,25%UkupnoRadonić Vranjković,Paulina. Gradski i parlamentarni izbori u Zagrebu 1927. godine, Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 40, 2008., pristupljeno 31. prosinca 2015.8011100,0%

Osječka oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaIz OsijekaUdjel u skupštiniHrvatska seljačka stranka59176,6%Samostalna demokratska stranka 11-14,3%Hrvatska federalistička seljačka stranka 333,9%Narodna radikalna stranka212,6%Hrvatska stranka prava 1-1,3%Disidenti Samostalne demokratske stranke1-1,3%UkupnoDizdar, Zdravko. Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918. – 1941.), Scrinia slavonica, 5, 2005., pristupljeno 31. prosinca 2015.775100,0%

Srijemska oblast U Srijemskoj oblasti pobjedu je odnijela Narodna radikalna stranka, dok je Hrvatska seljačka stranka u oblasnoj skupštini bila u oporbi sa slabijim izbornim rezultatom od očekivanog.Janjatović, Bosiljka. Stjepan Radić – progoni, suđenja i ubojstvo 1919.–1928. godine, Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 29, 1996., pristupljeno 31. prosinca 2015. Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštiniNarodna radikalna stranka2050,0%Hrvatska seljačka stranka 1230,0%Samostalna demokratska stranka 615,0%Hrvatska federalistička seljačka stranka12,5%Zemljoradnička stranka 12,5%Ukupno40100,0%

Primorsko-krajiška oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštiniKoalicija SDS-NRS3252,5%* Samostalna demokratska stranka*30*49,2%* Narodna radikalna stranka*2*3,3%Hrvatska seljačka stranka2845,9%Demokratska stranka 11,6%UkupnoKolar, Mira. Lika u vrijeme dominacije Seljačko-demokratske koalicije u skupštini Primorsko-krajiške oblasti 1927. i 1928. godine, u: Identitet Like: korijeni i razvitak / Holjevac, Željko (ur.). - Gospić : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2009., pristupljeno 31. prosinca 2015.61100,0%

Splitska oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaIz SplitaUdjel u skupštiniHrvatska seljačka stranka26153,1%Narodna radikalna stranka 7-14,3%Samostalna demokratska stranka6-12,3%Disidenti Hrvatske seljačke stranke3-6,1%Hrvatska pučka strankaMatijević, Zlatko. Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919. – 1929.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 42, 2000., pristupljeno 31. prosinca 2015. 3-6,1%Zemljoradničko-demokratska koalicija2-4,1%Hrvatska federalistička seljačka stranka112,0%Hrvatski seljački-radnički blok112,0%UkupnoŠitin, Tonći. Stjepan Radić i Dalmacija (1918. – 1928.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 42, 2000., pristupljeno 31. prosinca 2015.493100,0%

Dubrovačka oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštiniHrvatska seljačka stranka1083,4%Narodna radikalna stranka 18,3%Samostalna demokratska stranka18,3%Ukupno12100,0%

Ljubljanska oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaIz LjubljaneUdjel u skupštiniSlovenska ljudska stranka42280,8%Slovenska kmetska stranka 4-7,7%Samostalna demokratska stranka 335,8%Zemljoradničko-demokratska koalicija1-1,9%KNEM1-1,9%Hrvatska seljačka stranka1-1,9%Ukupno Izbori u Jugoslaviji između rata525100,0%

Mariborska oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštiniSlovenska ljudska stranka4265,6%Hrvatska seljačka stranka 1015,6%Samostalna demokratska stranka 69,4%Zemljoradničko-demokratska koalicija34,7%Narodna radikalna stranka23,1%Slovenska kmetska stranka11,6%Ukupno64100,0%

Cetinjska (Zetska) oblast U Cetinjskoj oblasti pobijedila je Narodna radikalna stranka, dok su Demokratska stranka, Crnogorska federalistička stranka i Zemljoradnička stranka bile oporba u oblasnoj skupštini. U oblasnom odboru od 5 članova radikali su imali 3 člana, a demokrati i federalisti po jednog. Rastoder, Šerbo. Političke stranke i životna pitanja Crne Gore 1918.–1929., Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kultute, pristupljeno 31. prosinca 2015.

Zajednički izborni rezultati za Bosnu i Hercegovinu Bosna i Hercegovina je bila podijeljena na 6 oblasti koje su se poklapale s njenim granicama prije podjele države na oblasti. Te oblasti su: Bihaćka, Banjalučka, Tuzlanska, Travnička, Sarajevska te Mostarska oblast.

Zbog neujednačenih izbornih rezultata 17. veljače 1927. je sklopljen Sporazum o zajedničkom radu oblasnih skupština i odbora između JMO-a, HSS-a, ZS-a i DS-a čime si je Koalicija osigurala većinu u svih 6 bosanskohercegovačkih oblasnih skupština te prevlast u oblasnim odborima, dok je taj isti sporazum radikale doveo u neočekivani položaj oporbe.

Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštinamaKoalicija JMO-HSS-ZS-DS13169,0%* Jugoslavenska muslimanska organizacija *52*27,4%* Hrvatska seljačka stranka*36*19,0%* Zemljoradnička stranka*28*14,7%* Demokratska zajednica (DS + JMO) *15*7,9%Narodna radikalna stranka4724,7%Samostalna demokratska stranka105,3%Nezavisni radikali10,5%Udružena opozicija10,5%Ukupno Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije190100,0%

Bačka oblast U Bačkoj (Novosadskoj) oblasti je pobijedila Narodna radikalna stranka, dok su Hrvatska seljačka stranka s osvojena 3 mandata i Vojvođanska pučka stranka s 1 osvojenim mandatom bile u oporbi.Subotica, hrvatska Atena , Hrvatska riječ, Rubrika: Feljton, broj: 73, Hrvati u Bačkoj ( 3.), pristupljeno 31. prosinca 2015.

Užička oblast Stranke i koalicijeUkupno zastupnikaUdjel u skupštiniNarodna radikalna stranka1571,4%Demokratska stranka 523,8%Zemljoradnička stranka14,8%Ukupno Gligorijević, Branislav. Užice – središte oblasti (1918. – 1941.) , graduzice.org, pristupljeno 31. prosinca 2015.21100,0%

Izvori

Kategorija:Izbori u Kraljevini Jugoslaviji