Rogatica je grad i općina u jugoistočnoj Bosni, u Bosni i Hercegovini. Zemljopis Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a s istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. S istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.
Rogatičku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gračanicu.
Ovaj kraj je pretežno srednjeplaninski. Od čitave površine rogatičke općine, koja zaprema 66.437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište s visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak, Sjemeć, Tmor, Bokšanica i dr.
Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu srpnju dostiže 35 °C, a minimalna u siječnju do -28 °C. Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.
Susjedne općine Rogatici su: Goražde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han Pijesak, Sokolac i Pale.
Sve do rata u BiH, područje općine Rogatica zauzimalo je površinu 664,37 km četvorna.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, raspoređenih u 119 naselja.
Stanovništvo općine Rogatica godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 13.209 (60,10%) 14.020 (58,97%)15.096 (59,19%)Srbi 8.391 (38,17%) 8.877 (37,34%)10.208 (40,02%)Hrvati19 (0,08%)32 (0,13%)45 (0,17%)Jugoslaveni186 (0,84%)724 (3,04%)62 (0,24%)ostali i nepoznato173 (0,78%)118 (0,49%)90 (0,35%)ukupno21.97823.77125.501
Rogatica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Rogatica godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani 5.681 (63,71%)3.855 (59,34%)3.172 (66,19%) Srbi 2.971 (33,32%)1.998 (30,75%)1.524 (31,80%) Hrvati16 (0,17%)21 (0,32%)25 (0,52%)Jugoslaveni140 (1,57%)584 (8,99%)41 (0,85%)ostali i nepoznato108 (1,21%)38 (0,58%)30 (0,62%)ukupno8.9166.4964.792
Naseljena mjesta
Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godomilje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripečak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina.
Na području općine Rogatica po popisu iz 1961. godine živjelo je 25.649 stanovnika, u kojima su većinu činili Srbi ili Muslimani, a Hrvati u dva sela: Kozardama i Lubardićima.
Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika raspoređenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.
Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto muslimanskih sela, 31 čisto srpska sela i da je bilo 59 mješovitih sela od tog broja 40 s muslimanskom većinom i 19 sa srpskom većinom.
Tablica 1 - nacionalna struktura na području općine Rogatica po popisu iz 1991. Muslimani 13.209 60,10 % Srbi 8.391 38,17 % Hrvati 19 0,08 % Jugoslaveni 186 0,84 % Ostali 173 0,81 % Ukupno 21.978 100 %
Tablica 2 - nacionalna struktura na području grada Rogatica po popisu iz 1991. Muslimani 5.681 63,72 % Srbi 2.971 33,32 % Hrvati 16 0,17 % Jugoslaveni 140 1,57 % Ostali 108 1,22 % Ukupno 8.916 100 %
Tablica 3 – vlasništvo nad zemljišnim površinama općine Rogatica Državno vlasništvo 74,7 % Zadružna svojina 1,2 % U svojini Bošnjaka 14,45 % U svojini Srba 9,20 %
U popisni list za popis 1991. prvi put je unesena oznaka "bosanski jezik". Da govore bosanskim jezikom izjasnilo se 55,66 % stanovništva, a da govori "srpski jezik" izjasnilo se 43 % stanovnika općine Rogatica.
Uprava Povijest Rana povijest Kontinuitet života u Rogatici i okolini seže u prapovijesno srednje brončano doba, svjedok čega su brojne gradine, grobnice, oružje, oruđe i nakit. Svi ti nalazi pripadaju glasinačkoj kulturi. Prije 130 godina na Glasincu su otkriveni nalazi koji su mnogo zainteresirali europske znanstvenike.Nedjelja.ba Anton Šarac: Katolički tragovi u Rogatici i "muzeju najljepših spomenika", 2. ožujka 2018. (pristupljeno 18. veljače 2020.)
Do dolaska Slavena na području Rogatice živjeli su Iliri, Rimljani i Avari. Spomenici iz pretpovijesnog doba, gradine i gomile govore da najstarija ljudska naselja u rogatičkom kraju datiraju mnogo prije Kristove ere. Najstarije naselje iz tog vremena nalazilo se na Gradcu, brijegu pored same Rakitnice. Na prostoru između Strmog Lunja i Rakitnice, na kojemu se nalazi sjeverni dio grada, postojalo je naselje obilježja rimske civilizacije, Risinium.Klaić, Vjekoslav, Bosna : podaci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, o Rogatici Matica hrvatska, 1878. Slaveni se u ove krajeve doseljavaju u prvoj polovici 7. stoljeća. Dolina u kojoj je Rogatica okružuju planine Lunj, Plješivica, Tmor i Semeć-planina. Velik broj antičkih spomenika (ploče, žrtvenici, korita) otkriven je 1960-ih pri gradnji stambeno-poslovnog objekta. Kršćanstvo je rano došlo u ove krajeve, o čemu svjedoče brojni toponimi, arheološki nalazi i usmena predaja.
Srednji vijek Rogatica je bila u političkoj župi ranosrednjovjekovne Bosne Borču.Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940 ur. Augustin Kristić. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 10
Kršćanska prisutnost živa je bila u srednjem vijeku. Više je toponima imena Crkvine, Crkvište i sl. Brojne su nekropole stećaka. Jedno od zanimljivijih kamenih i usmenih svjedočanstava kršćanstva je blizu vrela Jasikovca na Glasincu. Pravokutni temelji crkve nalaze se na nevisoku brijegu, na prostranu lokalitetu, koji se od starine naziva Misa, a kao takav naziv je zabilježen i u znanstvenoj literaturi i u usmenoj tradiciji sve do današnjih dana.
Rogatica je u srednjem vijeku bila gusto naseljena, sudeći po broju nekropola s nadgrobnim spomenicima (88 lokaliteta s 2628 stećaka). U dokumentima dubrovačkog arhiva (Monumenta Ragusina), ime Rogatica se prvi put spominje i15. kolovoza 1425. godine. Iz raznih dokumenata se također zna da je Rogatica bila centar bogatog stočarskog kraja u 14. i 15. stoljeću, iz kojeg je Dubrovačka Republika uvozila stoku. Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Kotromanića (1353. – 1391.) Rogatica je bila vezana za utvrdu Borač i za njegove feudalne gospodare Radenoviće odn. Pavloviće koji su vladali istočnom Bosnom. Borač je bio značajno političko, gospodarsko i kulturno sjedište u kome su Pavlovići izdavali povelje, primali strane izaslanike i imali stalne družine glumaca i glazbenika. Grad u kojemu su bile dvorove vlastele leži iznad lijeve obale Prače u današnjem selu Varošištu.
Turci su Borač zauzeli 1466. godine, a zatim ga napustili pet godina kasnije. Pored ostataka grada u selu Varošište nalazi se lijepa nekropola stećaka kao i temelji crkve u predgrađu. Stećci su vjerojatno grobovi Petra i Radoslava Pavlovića, nasljednika dvora koji su pali u borbi protiv Turaka 1420. godine.
U srednjem vijeku porječje je naseljeno Hrvatima, argument čega je nadgrobni spomenik. Natpis je ikavski, što je samo kod Hrvata. Na jednom stećku (»biligu«) piše, da ga »usiče vojvoda Miotoš«.Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940 ur. Augustin Kristić. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 12 U gradiću su kršćani bili većina do kraja 15. stoljeća i imali su svog kneza. Dubrovački trgovci koji su se zadržavali u rogatičkome kraju pridonijeli su očuvanju kršćanske tradicije.
Rogatica i cijeli Glasinac su na strateški važnom području prema unutrašnjosti Bosne. Strateška važnost nikad nije prestala. Zbog tog položaja bili su česti ratovi, zbog čega je potpuno ostajao bez svoga stanovništva i bivao iznova naseljavan. Isti su učinak postigle pojave kuge, od kojih se posebno pamti ona 1783. godine.
Osmansko doba Rogatica se spominje u pisanim dokumentima početkom 15. stoljeća, a krajem 15. stoljeća umjesto imena Rogatica bilježi se ime Čelebi-Pazar. To ime je Rogatica dobio po Mehmedu Čelebiji sinu Isa-begovom. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit". Drugo ime pod kojim se javlja Rogatica jest Bazar Borač.
Mahale su se obično u to doba formirale oko džamija pa tako imamo prve mahale u Rogatici i to: Sinan vojvodinu mahalu, Oruč-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Početkom 16. stoljeća Čelebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo s toplom i hladnom vodom - hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija muslimani su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode.
Već 1528. godine Rogatica ima čaršiju koju čine: obrtničke radnje, trgovačke radnje, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicijski način. Bilo je trgovačkih radnja i na dvije etaže.
Rogatička čaršija bila je koncentrirana u jednoj ulici s dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legator Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom stoljeću spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i dijelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju ugostitelji i obrtnici kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, aščije, pekari, brijači, abadžije i dr. U 16. stoljeću sagrađeno je nekoliko džamija:
Tekijska, Oručagina, Arnaudija, Careva džamija, Sudžaudinova ili Čaršijska džamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom razdoblju osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka.
U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, spomenimo samo tri velika vezira: Sinan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović. Trebalo bi dosta prostora da se spomenu sve kadije i muftije, vojskovođe, begovi, ajani i drugi učeni i značajni ljudi koje je iznjedrila Rogatica i njegova okolica.