Žepče je naselje i administrativno središte istoimene općine, smješteno u Zeničko-dobojskoj županiji unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Žepče broji 30.219 stanovnika.
Zemljopis Žepče je smješteno u srednjoj Bosni, na cestovnoj komunikaciji M17 (na sredini puta između Zenice i Doboja).
minijatura|lijevo|250px|Željeznički kolodvor Žepče Kroz mjesto prolazi magistralna cesta Sarajevo – Zenica – Doboj – Bosanski Brod – Slavonski Brod, te željeznička pruga Ploče – Sarajevo, Sarajevo – Bosanski Šamac. Žepče se nalazi između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m nadmorske visine. Općina Žepče ima 30 000 stanovnika i ima 600 gospodarskih subjekata. Kroz Žepče protječe rijeka Bosna. Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. Na sjevernoj strani doline nalazi se plodno Žepačko polje. U neposrednoj blizini Žepča i u samom Žepču nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema Zavidovićima.
Klima Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu s prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utječe geografski položaj, reljef (u ovom slučaju kotlinski) kompleksi zelenih površina i rijeka Bosna.
Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru europskog kopna, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka. Zimi na ovo područje ima veliki utjecaj i sibirska anticiklona koja donosi izrazito niske temperature, čak i ispod -25°C, dok visoki planinski lanac Dinarida, na jugu, sprječava značajniji utjecaj Mediterana na klimu ovog područja. U zimskim mjesecima česta je pojava i temperaturnog obrata (temperatura s porastom visine raste), a uz tu pojavu javlja se i magla i niska naoblaka koja zna potrajati i po nekoliko dana, donoseći vrlo hladno vrijeme uz ujednačene temperature zraka, bez velike dnevne amplitude.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,7°C. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od -0,4°C, dok je kolovoz najtopliji sa srednjem mjesečnom temperaturom zraka od 20,5°C. Izraženo je godišnje kolebanje temperature zraka, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura, koja odražava visok stupanj kontinentalnosti klime. Najniža temperatura izmjerena je 13. siječnja 2003.,a iznosila je -27,5°C, dok je najviša temperatura zabilježena 14. kolovoza 2003., a iznosila je 39,5°C.
Napomena-klimatološki podaci uzeti s meteorološke postaje Donji Lug.
Godišnji hod temperature po mjesecima: Mjesec siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Temperatura (°C) -0,4 1,9 6,0 10,0 15,6 18,9 20,4 20,3 15,1 11,4 5,8 0,3
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Žepče imala je 22 966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja.
Stanovništvo općine Žepče godina popisa 2013. 1991. * 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci/Muslimani11.727 (38,81 %) 11.676 (35,54 %) 10.820 (47,11 %) 8769 (44,39 %)7531 (44,54 %)Hrvati17.801 (58,91 %)17.916 (54,53 %)9100 (39,62 %)7813 (39,55 %)7174 (42,43 %)Srbi 501 (1,66 %)2398 (7,30 %)2278 (9,91 %) 2004 (10,14 %)2028 (11,99 %)Jugoslaveni546 (2,37 %)832 (4,21 %)56 (0,33 %)ostali i nepoznato190 (0,63 %)866 (2,64 %)222 (0,96 %)336 (1,70 %)117 (0,69 %)ukupno30.21932.85622.96619.75416.906 Općina u promijenjenim granicama 1991. godine.
Žepče (naseljeno mjesto), nacionalni sastav Žepče godina popisa 1991. 1981. 1971. Bošnjaci/Muslimani3367 (60,43 %)2337 (54,89 %)2242 (69,86 %)Hrvati1450 (26,02 %)935 (21,96 %)637 (19,85 %)Srbi 270 (4,84 %) 252 (5,91 %)227 (7,07 %)Jugoslaveni381 (6,83 %)640 (15,03 %)33 (1,02 %)ostali i nepoznato103 (1,84 %)93 (2,18 %)70 (2,18 %)ukupno557142573209
Popis Hrvata katolika u Žepču 1743. broj sela: 6 broj kuća: 74 odrasli: 368 djeca: 258 ukupno stanovnika: 626 Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
Naseljena mjesta Adže, Begov Han, Bistrica, Bljuva, Brankovići, Čusto Brdo, Debelo Brdo, Donji Lug, Globarica, Goliješnica, Golubinja, Gornja Golubinja, Gornja Lovnica, Gornji Lug, Grabovica, Komšići, Lupoglav, Ljeskovica, Ljubatovići, Ljubna, Matina, Mračaj, Orahovica, Osova, Ozimica, Papratnica (dio), Pire, Ponijevo, Radunice, Ravne Donje, Ravne Gornje, Selište, Tatarbudžak, Varošište, Vašarište, Vinište, Vitlaci, Vrbica, Želeće, Željezno Polje i Žepče.
Uprava Granice općine mini|desno|170px|Stare (tanke crte) i nove (debele crte) općinske granice. Boje označavaju nacionalni sastav naselja: 2001. promijenjene su granice općine tako da su u žepačku općinu ušla i sljedeća sela iz susjednih općina Zavidovići i Maglaj: Adže, Pire, Ponijevo, Matina, Ljubatovići, Grabovica, Čustovo Brdo, Komšići, Radunice i Globarica koja su do tada pripadala općini Maglaj, i naselja Brankovići, Donji Lug, Gornji Lug, Vrbica, Debelo Brdo, Osova, Vinište i Gornja Lovnica koja su do tada pripadala općini Zavidovići.Zakon o izmjeni granica općine Žepče , OHR, preuzeto 15. studenoga 2013.
Ime Ime Žepče izvedeno je iz latinske riječi emtio (kupnja). Izvođenjem -xemtio-xepcio-xepce- dolazimo od imena Žepče.Žepačka dijaspora Povijest (pristupljeno 5. prosinca 2017.)
Povijest Prapovijest Kraj naseljen još u prapovijesti. Bogat je nalazištima i tragovima ljudskih naselja iz neolita i brončanog doba.
Antika Naseljen u rimskom dobu. Bogata nalazišta iz vremena rimske države.
Srednjovjekovna Bosna U vrelima je zapisano da Žepče održava trgovačke veze s Dubrovačkom Republikom potkraj 12 stoljeća.
Žepče se prvi put spominje 14. listopada 1458. godine u povelji Stjepana Tomaša, te je taj nadnevak uzet za dan općine Žepče. Za vrijeme turske vlasti bio je manja utvrda. Kralj je boravio u Žepču i tom prigodom izdao povelju žepačkome logotetu Stjepanu Ratkoviću.
Prvu katoličku crkvu u Žepču izgradio je u blizini žepačke kule bosanski kralj Stjepan Tomaš 1446. godine, a bila je posvećena sv. Tomi. Najstarija osnovana katolička župa u žepačkom kraju je Osova, s kojom je u svezi svetište Velike Gospe.
Osmanska Bosna Godine 1568. pretpostavlja se da je u Žepču izgrađena glavna džamija Ferhadija, a izgradio ju je Ferhad-beg, koga su u Žepču zvali Ferhad paša. U osmanska vremena u Žepče dolaze Židovi. Zadržavaju se i od 17. stoljeća imaju svoje groblje.
Oko 1865. u Ponijevu u žepačkoj općini izdavan je satirično-polemični list Bismillah urednika fra Franje Momčinovića.
Austro-Ugarska Austro-Ugarska zauzela je Žepče 7. kolovoza 1878. U Austro-Ugarskoj sjedište kotara u Travničkom okrugu.(): Bosnien-Herzegowina - Kronland der k. u. k. Monarchie , Deutsche Schutzgebiete. Pristupljeno 4. svibnja 2017. (njemački) Pravoslavna crkva u Žepču izgrađena je 1894. godine i posvećena je Rođenju Presvjete Bogorodice. Građanska čitaonica osnovana je 1880. godine. 4. listopada 1880. Žepče je dobilo Državnu pučku školu.
Kraljevina Jugoslavija Od 1929. godine u Drinskoj banovini. Banovina Hrvatska osnovana 1939. nije obuhvatile hrvatski naseljeno Žepče. Nakon stvaranje Banovine, Seljačko-demokratska koalcija tražila je da se kotar Žepče priključi Banovini Hrvatskoj.Hrvati izvan banovine, Hrvatski dnevnik, 29. kolovoza 1939., str. 3 Hrvati u kotaru Žepče; Hrvatski dnevnik, 31. kolovoza 1939., str. 5
NDH U NDH dio Velike župe Lašva-Glaž, Velike župa Lašva-Pliva u kojima je bio sjedište kotarske oblasti. Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219. Kotarska oblast Žepče obuhvaćala je općine Novi Šeher, Vozuće (sjedište Gare), Zavidoviće i Žepče.Stipo Pilić i Blanka Matković: Borbe za Travnik u listopadu 1944., Bosna Franciscana, Franjevačka bogoslovija, Sarajevo, BiH, br.35, 2011,, str. 133-172 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219
Titova Jugoslavija Žepče za vrijeme rata 90-ih godina 20. stoljeća Za vrijeme rata u BIH Žepče je obranjeno nadljudskim naporima HVO-a. mini|Hrvatska zajednica Srednja Bosna (Žepče), između Usore i Herceg-Bosne mini|Oznaka 111. xp brigade Žepče
Dana 27. siječnja 1992., osnovana je Hrvatska zajednica Srednja Bosna, čiji je teritorij jednak današnjoj općini Žepče. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od Studenaca do Rajševa, južni dio Hrvatske zajednice Usore (Komušina) uveže s Hrvatskom zajednicom Srednjom Bosnom, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu Gornje Komušine, koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem Mate Bobana je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, tako je Žepče pristupilo Herceg-Bosni.
S početkom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu žepački kraj zajednički brane Hrvati i Muslimani organizirani politički i vojno kroz HVO. Muslimani i Hrvati su imali zajedničku ratnu bolnicu, zajedničke ratne medicinske ekipe, borili se skupa na bojišnicama. S prvim ratnim okršajima između Bošnjaka i Hrvata i u Žepču rastu međusobne napetosti. Bošnjaci napuštaju bojišnice, čak bježe iz rovova pa zbog toga neke linije "pucaju" i ginu hrvatski vojnici, a mnogi su ranjeni. Kada je formirana Armija BiH u Žepču, napetosti su još veće. Na katolički blagdan Sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1993. godine, dok se služila sveta misa, počeo je napad bošnjačkih snaga na Žepče. Napadnuto je Žepče, ali i sela Papratnica, Bistrica, Ljeskovica i Novi Šeher. Žepački HVO uspio je zaustaviti taj bošnjački napad. Žepački kraj od toga sukoba je u potpunom okruženju srpskih snaga s jedne i Armije BiH s druge strane. Borbe su žestoke, s mnogo ranjenih i poginulih vojnika je na sve tri strane.
Žepče se našlo u okruženju većinski muslimanske Armije BiH iz pravaca Zenice, Maglaja i Zavidovića. Uz mnoge žrtve Žepče nije palo i nije doživjelo sudbinu Hrvata iz sela Kiseljaka - općina Žepče (30 žrtava koje je pogubila Armija BiH), Željezno polje - općina Žepče (43 ubijena Hrvata koje je pogubila Armija BiH) ili sela Dusine u zeničkoj općini koje je 26. siječnja 1993. masakrirano koje je pogubila VII. muslimanska brdska brigada čijim je drugim bataljunom zapovijedao Šerif Patković zvani Geler, danas ministar branitelja FBiH. Datum 26. siječnja 1993. uzima se i kao početak muslimansko-hrvatskog rata.
Strahovit zločin nad hrvatskim civilima počinili su vojnici Armije BiH 16. kolovoza 1993. godine u selu Kiseljaku, istočno od Žepča (vidi Pokolj u Kiseljaku 16. kolovoza 1993.). Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a.