right|thumb|250px|Beograd nakon bombardiranja 1941. right|thumb|250px|Uništeni dvorac u Beogradu, 1941. right|thumb|250px|Uništena narodna knjižnica right|thumb|150px|Spomenik palim žrtvama u Beogradu 1941. Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu dogodio se u dva navrata, 1941. i 1944. godine. Prvi put grad je bombardiralo ratno zrakoplovstvo Trećeg Reicha, a tri godine kasnije, savezničko zrakoplovstvo.
Bombardiranje 1941. U ožujku 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je paktu sa Silama osovine. Uslijedili su prosvjedi u zemlji i državni udar kojim je s vlasti svrgnut knez Pavle Karađorđević. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler namjeravao započeti Operaciju Barbarossa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je osobno, 27. ožujka, donio odluku da se bombardira Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povjereno 4. zračnoj floti. Operacija je imala tajni naziv „Kazneni sud“ (njemački "Strafgericht"). Predviđajući rat, jugoslavenska Vlada je Beograd proglasila „otvorenim gradom“.
6. travnja 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Luftwaffe je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz Beča, Graza i Arada. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i 12. travnja 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.
Beogradska protuzračna obrana nije se mogla mjeriti s teškim naoružanjem nacističke avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih borbenih zrakoplova.
Posljedice U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.
Njemačke snage ušle su u Beograd 12. travnja 1941. bez većeg otpora. Predvodi ih Fritz Klingenberg.
Spomenici U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskom bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podsjećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece.
Bombardiranje 1944. Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen 1944. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz Foggie i izbacivali bombe s visine 16. i 17. travnja, a znamenito je što se također pokolopilo s pravoslavnim Uskrsom, kao i 1941. Jedna od meta bio je i koncentracijski logor Sajmište.
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i Dunavu, a život je izgubilo 1.160 građana. Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo.
Filmovi Godine 1945. Nikola Popović je snimio prvi poslijeratni dokumentarni film pod naslovom Odmazda Beograda. Radomir Milojković je prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci su prvi put prikazani u filmu Marka Bapca iz 1978. pod naslovom Kada je nebo bilo crno nad Beogradom. Bombardiranje Beograda tematika je završne scene Tko to tamo pjeva, komedije apsurda Dušana Kovačevića iz 1980. godine.
Poveznice Travanjski rat NATO-ovo bombardiranje SRJ
Izvori
Vanjske poveznice
Video izvještaj o bombardiranju Beograda Sestrinski projekti
Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Američke bitke u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Britanski političari u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Beograd u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Zračna bombardiranja u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Jugoslavensko-njemački odnosi