Čiope (lat. Apodidae) su porodica ptica izuzetno prilagođenih životu u zraku. Vrlo su slične lastavicama, ali uopće nisu u srodstvu ni s jednom vrapčarkom; čiope su svrstane u odvojeni red Apodiformes, koji dijele s kolibrićima. Ćubaste čiope su srodne pravim čiopama, ali tvore odvojenu porodicu, Hemiprocnidae.
Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su zbog konvergentne evolucije; i jedne i druge love kukce u letu.
Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog ἄπους (apus), što znači "bez stopala", jer čiope imaju vrlo kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, nego umjesto toga na okomite površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u srednji vijek i ponekada se prikazivala na grbovima.
Opis thumb|left|240px|Apus pallidus u Grčkoj Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste, poput Hirundapus caudacutus, su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti 5 do 14 metara u sekundi, a može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa prijeđe barem 200 000 km.Piper, Ross (2007), Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals, Greenwood Press.
Neke čiope su razvile jedan oblik eholokacije za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju. Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, Aerodramus papuensis, također koristi eholokaciju i izvan pećina.
Čiope nastanjuju sve kontinente i mnoge otoke, osim dalekog sjevera i pustinja. Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela s umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u torpor, stanje slično hibernaciji.
Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, s kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na bumerang. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 do 184 grama.
Mnoge vrste lijepe svoje gnijezdo za okomitu površinu, a rod Aerodramus koristi samo taj materijal za njegovo pravljenje; ljudi skidaju ta gnijezda i od njih prave juhu. Ptići se izlegu nakon 19 do 23 dana, a mladi napuštaju gnijezdo nakon još šest do osam tjedana. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih.
Sistematika i evolucija Čiope i ćubaste čiope se već dugo smatraju srodnicima kolibrića, što je potvrđeno otkrićem Jungornithidae, koji su čiopama slični srodnici kolibrića, i primitivnih kolibrića poput Eurotrochilus. Tradicionalna taksonomija svrstava porodicu kolibrića (Trochilidae) u isti red kao i čiope i ćubaste čiope (i nijedne druge ptice); Sibley-Ahlquist taksonomija tretira ovu grupu kao nadred u kojem se red čiopa naziva Trochiliformes.
Taksonomija čiopa je većinom komplicirana, a o granicama između vrsta i rodova često se raspravlja, posebno među rodovima Aerodramus, Hydrochous, Schoutedenapus i Collocalia. Analiziranje ponašanja i vokalizacije je komplicirano zbog česte usporedne evolucije; analize različitih morfoloških osobina i dijelova DNK dovele su do dvomislenih i djelomično kontradiktornih rezultata (Thomassen et al., 2005).
Čiopašice su postale raznovrsnije tijekom eocena, na čijem kraju su postojale sve današnje porodice; fosilni rodovi pronađeni su u cijeloj umjerenoj Europi, između današnje Danske i Francuske, poput primitivnog Scaniacypselusa (rani – srednji eocen) i modernijeg Procypseloidesa (kasni eocen/rani oligocen – rani miocen). Jedan pretpovijesni rod koji se često pripaja čiopama, Primapus (rani eocen, Engleska), možda je dalji predak.
Taksonomija Tribus Cypseloidini Rod Cypseloides (9 – 10 vrste) Rod Streptoprocne (3 – 4 vrste)
Tribus Collocalini Rod Collocalia (3 – 4 vrste) Rod Aerodramus (oko 25 vrsta, ponekada se svrstavaju u Collocalia) Rod Hydrochous Rod Schoutedenapus (2 vrste)
Tribus Chaeturini Rod Mearnsia (2 vrste) Rod Zoonavena (3 vrste) Rod Telacanthura (2 vrste) Rod Rhaphidura (2 vrste) Rod Neafrapus (2 vrste) Rod Hirundapus (4 vrste) Rod Chaetura (12 vrsta)
Tribus Apodini Rod Aeronautes (3 vrste) Rod Tachornis (3 vrste) Rod Panyptila (2 vrste) Rod Cypsiurus (2 vrste) Rod Apus (oko 17 vrsta)
Izvori
Chantler, Phil & Driessens, Gerald (2000): Swifts : a guide to the swifts and treeswifts of the world. Pica Press, Mountfield, East Sussex. Thomassen, Henri A.; Tex, Robert-Jan; de Bakker, Merijn A.G. & Povel, G. David E. (2005): Phylogenetic relationships amongst swifts and swiftlets: A multi locus approach. Molecular Phylogenetics and Evolution 37(1): 264–277. (HTML abstract)
Vanjske poveznice
Crna čiopa.org Glasanje čiopa na xeno-canto.org Grupe promatrača ptica
Kategorija:Čiopašice