Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
U današnjim granicama, utemeljena je 1997. godine te zauzima površinu od 2994 km².Opći podaci , sibensko-kninska-zupanija.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020. Njezina prethodnica je Šibenska županija, osnovana 15. travnja 1993. godine na području bivših općina Šibenik i Drniš.Danas se slavi Dan Šibensko-kninske županije, zna li itko zašto? , sibenik.in, pristupljeno 1. kolovoza 2020. Godine 1997., dvije godine nakon oslobođenja okupiranog područja Republike Hrvatske, raspuštena je Zadarsko-kninska županija i grad Knin ulazi u sastav Šibensko-kninske županije.Zadarsko-kninska županija, digarhiv.gov.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020.
Županija se nalazi na krškoj površini, a u svom jadranskom području, ukupno obuhvaća 285 otoka i hridi. Uz to, i vrlo razvedenu obalu, kao i brojne kulturno-povijesne znamenitosti, županija je jedno od visokorazvijenih turističkih područja Hrvatske. Osim turizma, u plodnim krškim poljima razvijena je i poljoprivreda, a u gradskim središtima i poduzetničkim zonama i industrija. U njoj se s 1831 m visine nalazi najviši vrh Hrvatske – Dinara na istoimenoj planini, kao i nacionalni parkovi Kornati i Krka.
Uz njih, područje Šibensko-kninske županije djelomično zahvaćaju i dva parka prirode Vransko jezero i Velebit.Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero , pristupljeno 2. kolovoza 2020.
Zemljopis mini|400px|lijevo|Svjetionik Vela Sestrica na otoku Sestrica Vela najzapadnija je točka županije Šibensko-kninska županija smještena je u središnjoj Dalmaciji, na obali Jadranskog mora i u Dalmatinskoj zagori. Obuhvaća krški reljef s brojnim otocima. Županija se proteže u smjeru zapad-istok između 15° 12‘ 22“ i 16° 32‘ 33“ istočne geografske dužine. Najzapadnija točka županije jest svjetionik Otočić Sestrica Vela – Tajer na otoku Sestrica Vela u općini Murter-Kornati, a najistočnija točka nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom na planini Dinara u općini Civljane oko 9 km istočno od sela Cetina. U smjeru sjever-jug položaj je sljedeći: između 44° 12‘ 56“ i 43 °29‘ 13“ sjeverne geografske širine. Najsjevernija točka je na granici s Bosnom i Hercegovinom, 7,5 km sjeverozapadno od graničnog prijelaza Strmica u blizini Knina, a najjužnija točka je u uvali Kanica u općini Rogoznica na granici sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Trogirom. Protezanje županije u smjeru sjever – jug iznosi 42‘ 43“, tj. 82 km, a u smjeru zapad-istok 1° 20‘ 11“, tj. 107 km, od čega na kopnu – 59‘ 06“, odnosno 78 km. Prometni, kao i gospodarski položaj županije također je dobar, osobito s aspekta tranzitne povezanosti lučkih središta – Šibenika, Rogoznice i Skradina. Šibensko-kninska županija ima dobar smještaj u odnosu na ostatak Dalmacije, stoga je i važno raskrižje između juga i sjevera zemlje.
Geologija Županija leži na karbonatnim stijenama, na kojima se razvila pedološka podloga u obliku crvenice poznata i pod nazivom terra rossa. Najstarije naslage na području županije su iz mlađega paleozoika, tj. perma, a pronađene su na nekoliko lokacija u Kosovom, Petrovom i Kninskom polju. Naslage iz mezozoika, tj. trijasa pronađene su u području izvora rijeke Krke, dok se jurske naslage najviše mogu pronaći u gorskom okviru Kninskog polja. Kredne naslage grade središnji dio slijeva rijeke Krke,Grupa autora, Geomorfološka obilježja doline i poriječja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Bilušića buka, Geoadra, Zadar, 2005. kao i otočni dio županije.NP Kornati — Prirodna baština — Geologija Srednji, od Bilušića buka, i donji dio slijeva, tj. najveći dio Sjevernodalmatinske zaravni, izgrađuju naslage iz tercijara. Osim paleogenih, zastupljene su i kvartarne naslage, koja ispunjavaju dna polja. Među kvartarnim naslagama posebno mjesto zauzima bigar – važan za formiranje brojnih slapova na rijeci Krki.
U županiji se prema prirodnim obilježjima mogu izdvojiti dvijeProstorni plan Šibensko kninske županije, Službeni vjesnik, 11, 2002, strana 4 različite funkcionalne i prostorne cjeline: primorje s pripadajućim otocima i krška Zagora, koju čine Drniška i Kninska zagora. Glavni oblici reljefa su uzdužni vapnenački grebeni, dolomitsko-laporovite udoline, vapnenačka zaravan i poprečna dolina rijeke Krke. Primorje obuhvaća obalni pojas od Pirovca do Rogoznice s pripadajućim otočnim skupinama, pobrđima i visoravnima u zaleđu. U tom kraju za poljoprivrednu proizvodnju značajna su područja poput Skradinskog polja građena od mekših stijena poput laporca, ali su njihove površine najmanje. Druga cjelina se prostire od primorskih planina sve do Dinare i granice s Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća najveći dio županije i dio je prostrane sjevernodalmatinske vapnenačke zaravni, tj. Miljevačkog platoa i Zagore. Ovdje se nalaze brojne planine – Promina, Veliki Kozjak, Dinara, Svilaja, Moseć, a između kojih se pružaju prostrana i plodna krška polja – Kosovo, Petrovo i Kninsko polje, ispresijecana brojnim rijekama.
Prema genetskoj klasifikaciji, obala županije spada u ingresiono nabrani tip. Nastala je tangencijalnim, tj. horizontalnim nabiranjem, kao dio susjednog dinarskog kopna, a svoj današnji izgled obala je dobila nakon posljednjeg ledenog doba, kada su potapanjem udolina između reljefnih uzvišenja nastali morski kanali, dok su nepotopljena reljefna uzvišenja između njih postali otoci. Takav tip obale, u kojem su otoci izduženi i pružaju se usporedno s obalom i reljefnim strukturama na kopnu, često se naziva i dalmatinskim tipom obale. Na području županije nalazi se 285 otoka, otočića i hridi. Sva su izgrađena od vapnenca. Prema klasifikaciji, spadaju u kontinentalne otoke, nastale tektonskim nabiranjem.
Seizmološki je ovo vrlo aktivan prostor, kao posljedica izraženih tektonskih pokreta. Najveći dio Zagore nalazi se u području seizmiteta od 6 °C po Mercallijevoj ljestvici. Područje gradova Knina i Drniša, kao i obalni pojas nalaze se u zoni seizmiteta od 7 °C, dok se otoci šibenskog arhipelaga nalaze u zoni od 8 °C Mercallijeve ljestvice.Prostorni plan Šibensko kninske župnaije, Službeni vjesnik, 11, 2002, strana 62
Reljef i klima Reljef mini|300px|lijevo|Kornati, pogled s otoka Žuta Obala županije iznimno je razvedena s brojnim zaljevima i uvalama. Zračna duljina između krajnjih obalnih točaka na kopnu iznosi 56 km, a stvarna čak 810 km, što čini da koeficijent razvedenosti iznosi visokih 14,5. U uvalama su se razvila naselja i gradovi Pirovac, Vodice, Tribunj, Tisno, Šibenik, Primošten i Rogoznica. Iznad ovih naselja izdižu se blaga uzvišenja vapnenačkog podrijetla – Mačkat, Kozara, Lozovac, Trtar, Kamenar, Sveti Mikul i dr.Grad Šibenik, O Šibeniku: Okolica grada
Najveća otočna skupina u županiji su Kornati. To je grupa od oko 150 otoka različite površine, čiji je jedan dio s pripadajućim vodama proglašen nacionalnim parkom.Nacionalni park Kornati — Popis otoka, otočića i grebena Nalaze se u okviru općine Murter-Kornati, dok su ostali otoci raspoređeni između grada Vodica, općine Tisno, grada Šibenika te općina Primošten i Rogoznica. Između kornatskog arhipelaga i otoka Murtera, koje je podijeljeno između općina Murter-Kornati i Tisno, nalazi se prostrano Murtersko more. U okviru grada Vodica nalaze se četiri veća otoka – Prvić, Tijat i Zmajan. Šibensku skupinu čine Zlarin, Drvenik, Sestrica Vela, Veli i Mali Mišjak te Kaprije, Kakan i Žirje razdvojeni Žirjanskim kanalom. Nedaleko od obale Primoštena su otoci Tmara, Smokvica, Maslinovik i Grbavac, a blizu Rogoznice Svilan i Smokvica Rogoznička.
Najviši vrh Republike Hrvatske, a ujedno i Šibensko-kninske županije je Sinjal ili Dinara na planini Dinari, visine 1831 metar u općini Kijevo.Šibensko-kninska županija — Opći podaci mini|770px|središte|Planina Dinara blizu izvora rijeke Cetine
Klima Prema Köppenovoj klasifikaciji klime na području županije može se naći nekoliko podtipova umjereno-tople klime (C). Obalni pojas s otocima ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom (Csa), tj. sredozemnu klimu, gdje je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini veća od 22 °C. Niži dijelovi Zagore imaju vlažno suptropsku klimu (Cfa), dok viši dijelovi imaju nešto svježija ljeta pa je to područje umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom (Csb), gdje je temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C. Samo najviši dijelovi dinarskih planina iznad 1200 m imaju umjereno hladnu klimu (D), tj. njezin podtip, vlažnu borealnu klimu (Df).Grupa autora, Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria, Zadar, 2003 Režim padalina je mediteranski sa zimskim maksimumom i ljetnim minimumom pa su česte ljetne suše.Šibensko-kninska županija: Projekti – Studija plinofikacije Šibensko-kninske županije — Šibenik, Drniš i Knin Prosječna godišnja količina padalina kreće se od skoro 800 mm u Šibeniku do 1262 mm u Kninu.Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske — Srednje mjesečne vrijednosti klimatoloških elemenata Snijeg je vrlo rijedak u obalnom području, dok se gotovo redovno javlja u unutrašnjosti te na vrhovima planina. Bura, koja puše u hladnijoj polovici godine i maestral, koji puše u toplijoj polovici godine najčešći su vjetrovi na području županije. Na prostoru Šibensko-kninske županije nalaze se dvije meteorološke stanice, i to u Šibeniku i Kninu i jedna klimatološka stanica u Drnišu. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske u svojim godišnjacima i redovnim publikacijama objavljuje podatke i vrijednosti za područje grada Šibenika.
Hidrografija Županija ima dobro razvijenu mrežu riječnih tokova. Najvažnija rijeka je Krka duga 72 km, koja izvire kod Knina i ulijeva se u Jadransko more kod Šibenika. Njen prirodni početak je potok Krčić, a važnije pritoke su Radljevica, Butižnica i Orašnica s desne, odnosno Kosovčica, Marčinkovica i Prašnica s lijeve strane. Najveća lijeva pritoka Krke je rijeka Čikola duga 47 km s Vrbom u izvorišnom dijelu, koja se u nju ulijeva nizvodno od Miljevaca.Nacionalni park Krka — O Parku Osim slijeva rijeke Krke, na prostoru županije teče još jedan važan tok – Zrmanja, i to u sjeverozapadnom dijelu županije, dok rijeka Cetina izvire u njenom sjeveroistočnom djelu, pokraj sela Cetina.
U Dalmaciji, a ujedno i u Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva od tri najveća jezera u Hrvatskoj: Vransko jezero površine 30 km² između Pirovca i Biograda na Moru, na granici između Zadarske i Šibensko-kninske županije, i Prokljansko, površine 11,5 km², na rijeci Krki, blizu Šibenika.
Živi svijet mini|Alepski bor U Šibensko-kninskoj županiji je velika prirodna raznolikost staništa, flore i faune. Na njenom teritoriju prostiru se dvije vegetacije – endem umjerenih listopadnih šuma i sredozemna vegetacija,World Wildlife Fund: Ecoregions — Palearctic koji su ovdje predstavljeni s tri ekoregije: dinarskim mješovitim šumama u sjevernim dijelovima županije i na većim nadmorskim visinama, ilirskim listopadnim šumama u priobalju te na padinama planina i tirensko-jadranskim šumama rasprostranjenim na otocima županije.
Od biljnih vrsta u primorskom pojasu, u ekoregiji ilirskih šuma, raste zimzeleno drveće – crnika te alepski i dalmatinski crni bor. Osobito je karakteristična vegetacija obalnog pojasa od Pirovca do Rogoznice, gdje raste makija i garig, tj. mediteranska vegetacija žbunja. Od poljoprivrednih kultura gaje se masline, agrumi i vinova loza. U kontinentalnom dijelu županije sreću se u ilirskim šumama i hrast medunac, crni i bijeli grab. Na visinama preko tisuću metara u dinarskim šumama javljaju se hrastovi, bukva i klek. Biljni svijet otoka je tipično mediteranski, s crnikom, alepskim borom i sklerofilnim žbunjem. More i morske obale nastanjuje veliki broj algi.
Fauna županije iznimno je bogata. Na kopnu živi veliki broj ptica, gmazova, tj. veliki broj guštera i sisavaca, prije svega vukova i medvjeda. Morska prostranstva nastanjuju brojne vrste riba, a ima i morskih pasa, kao i drugih karakterističnih stanovnika vodenih dubina.
Stanovništvo