Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskomУКРАЇНСЬКА ЛІТЕРАТУРА XI — XIII ст. odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.Encyclopedia of Ukraine: UKRAINIAN LITERATURE.
Povijest Staroukrajinska književnost
Ukrajinci svoju književnost bilježe od stvaranja srednjovjekovne države Kijevske Rusi. Razvoj izvorne literature u Kijevskoj Rusi uglavnom je bio obilježen bogatom narodnom usmenom tradicijom i prijevodima religijskih tekstova. Najznačajniji didaktički rad tog razdoblja je »Propovijed o zakonu i blagodati« (Slovo o zakone i blagodati)СЛОВО ПРО ЗАКОН І БЛАГОТАТЬ iz 1050. godine. Radi se o relativno složenom govoru kojeg je napisao tadašnji vođa Kijevske crkve, Ilarion Kijevski.The Ukrainian chronicles. To se danas uglavnom smatra prvim djelom ukrajinske, ali i ruske te bjeloruske književnosti. U 11. stoljeću pojavila se i priča skupine anonimnih autora koja govori o prvim staroukrajinskim ili staroruskim svecima Borisu i Glebu.Hagiography.
Također značajno djelo istog staroukrajinskog razdoblja je »Povijest minulih godina«Povist’ vremennykh lit.ПовЂсть времяньныхъ лЂтъ (Лаврентіївський список) (Povest’ vremennykh let) odnosno prva staroukrajinska kronika iz 1113. godine. To djelo govori o povijesti istočnoslavenskih plemena, a napisao ga je svećenik ljetopisac Nestor.Nestor the Chronicler. Za isti period također je značajno djelo »Pjesma o Igorovom pohodu«Slovo o polku Ihorevi. (Slovo o polku Igoreve) iz 1185. godine. Djelo u liričnoj odnosno ritmičnoj prozi govori u neuspjelom pohodu kneza Igora protiv jednog nomadskog naroda iz Azije. Godine 1215. napisani su Kijevski PatericiKyivan Cave Patericon. odnosno zbirka priča o monasima u Kijevsko-pečerskoj lavri, inače najstarijem istočnoslavenskom pravoslavnom svetištu.
Rus'ka pravda (u originalu) ili Kijevska pravda je najstarija zbirka staroukrajinskih zakona. Također je poznata kao Ukrajinska pravda, a u Ukrajini je smatraju prvim ukrajinskim državnim Ustavom.Yanukovych congratulates Ukrainians on Constitution Day. Napisana je na staroukrajinskom jeziku tijekom 11. i 12. stoljeća, a prve odredbe potiču iz 1016. godine za vladavine kijevskog kneza Jaroslava Mudrog. U njoj su sabrane naredbe koje su izdavali tadašnji staroukrajinski kneževi. Rus'ka pravda jedan je od najboljih izvora za proučavanje relativno naprednog društva u ranofeudalnoj Kijevskoj Rusi.«Руська Правда»
Polemičko razdoblje do 18. st. Ustav velike kneževine Litve, Rusi (Ukrajine) i Samogitije Nakon mongolskih napada i povlačenja Zlatne Horde na obale južne Volge, gotovo kompletnim ukrajinskim prostorom (izuzev Krima) zavladala je Velika kneževina Litva. Do stupanja u državnu uniju s Poljskom, Ukrajinci su u toj državi činili oko 80% populacije, Bjelorusi oko 10%, a svega 10% činili su Litavci, Samogiti i ostali narodi.Литовсько-Руська держава (13-16 вв.) Država je svojim proširenjem na prostore Bjelorusije i Ukrajine sredinom 14. stoljeća prihvatila i pravoslavnu religiju kao službenu.Литовський Статут, кодекс права Великого Князівства Литовського Službeni jezik je također postao staroukrajinski,УКРАЇНСЬКО-БІЛОРУСЬКІ МОВНІ КОНТАКТИ a godina 1529., 1566.ДРУГИЙ (ВОЛИНСЬКИЙ) СТАТУТ ВЕЛИКОГО КНЯЗІВСТВА ЛИТОВСЬКОГО 1566 РОКУ (ukr.) i 1588. prema uzoru na Kijevsku pravdu tiskaju se službeni Ustavi Velike kneževine Litve upravo na staroukrajinskom jeziku.Литовський Статут, кодекс права Великого Князівства Литовського. (ukr.) Litavska elita u početku se proglasila i nasljednicom Kijevske Rusi a država je preimenovana u »Veliku kneževinu Litvu, Rus' (Ukrajinu) i Samogitiju«, ali se nakon nekog vremena našla pred opasnošću od gubitka vlasti i autonomije jer se u državi aktivirala brojna obrazovana ukrajinska i bjeloruska populacija. To je bio povod da Litavci razmišljaju o dinastijskoj i državničkoj uniji s Poljskim Kraljevstvom.
Razdoblje katoličko-jezuitskog utjecaja Nakon razdoblja staroukrajinske književnosti u Kijevskoj Rusi, uslijedilo je središnje složeno razdoblje razvoja ukrajinske literature obilježeno poljsko-ukrajinskim tenzijama. Jasni počeci tog razdoblja bilježe se u 16. stoljeću pod sve jačim utjecajem ukrajinskih kozačkih te drugih pravoslavnih društava.Lviv Dormition Brotherhood. To je razdoblje u ukrajinskoj povijesti postalo sinonim za ukrajinsku borbu za neovisnost. Konkretne posljedice te borbe za neovisnost vide se u Ukrajinsko-poljskom ratu između 1648. i 1654. godine. U istom razdoblju Ukrajinci se već više od stoljeća sureću sa snažnim utjecajem katoličke kulture koja među ukrajinskim kozacima nije dobro primljena radi poljskog političkog predznaka. Konačno, iz više razloga, Ukrajinci su službeno prešli na katoličku vjeru u sklopu Brestske crkvene unijeChurch Union of Berestia. 1596. godine što se također odrazilo i na stvaranje novih oblika utjecaja na ukrajinsku literaturu odnosno književnost. Jedan bitan oblik literarne kulture koji je proizašao nakon stvaranja ukrajinske Unijatske CrkveUniates. je takozvana polemička literaturaPolemical literature. pisana na staroukrajinskom i staropoljskom jeziku, ponekad i na crkveno-slavenskom jeziku.THE POLEMICAL LITERATURE OF THE 16TH TO 18TH CENTURIES.
Snažne religiozne i političke polemike susreću se zahvaljujući utjecaju poljskih Jezuita Piotra Skarge i Benedikta Herbesta koji su kritizirali institucionalnu i duhovnu praksu u Pravoslavnim crkvama. Ukrajinska strana u svemu tome nije bila ravnodušna te su i sami vidjeli da okupacija te degradacija Carigrada vodi ka ugrozi opstojnosti Ukrajinske pravoslavne crkve kao budućeg relevantnog čimbenika. Ukrajinci su tada objavili niz zanimljivih literarnih djela, a među utjecajnim osobama posebno se ističu Herasym Smotryckyj,Smotrytsky, Herasym. Ipatij Potij, Ivan Vyšenkyj,Vyshensky, Ivan Meletij Smotryckyj i drugi. Godine 1576. u gradu Ostrohu, u zapadnoj Ukrajini, osnovana je Ostroška akademija.Ostrih Academy (Ostrozka shkola or Ostrozka akademiia). Danas se smatra prvim modernim sveučilištem u cijeloj istočnoj Europi, a ponovo je reformirana 1994. godine. Ključna osoba pri osnivanju Ostroške akademije bio je ukrajinski plemić Konstjantin Vasilj Ostrockij,Ostrozky, Kostiantyn Vasyl. koji je ujedno zaslužan za tiskanje prve biblije na staroslavenskom jeziku - Ostroška Biblija.Ostrih Bible (Ostrozka Bibliia). U 17. stoljeću osnovana je vodeća znanstveno-obrazovna institucija u istočnom dijelu Europe odnosno Kijevsko-mogiljanska akademijaKyivan Mohyla Academy koju je predvodio ukrajinski pravoslavni mitropolit Petro Mogila.Mohyla, Petro (Romanian: Movilă, Petru). Ta je akademija predstavljala ravnopravnog natjecatelja naspram snažnog katoličkog utjecaja koji je pristizao iz Poljske. Poseban doprinos razvoju ukrajinske književnosti toga razdoblja daje pjesnik i filozof Hryhorij Skovoroda.Skovoroda, Hryhorii
Moderan europski Ustav Pilipa Orlika
Ustav Pilipa Orlika ili prvi moderan Ustav Ukrajine nastao je 1710. godine.Bendery, Constitution of. Napisao ga je ukrajinski hetman Pilip Orlik pred izgubljenu bitku kod Poltave u kojoj su se sukobile Rusija, Švedska i Ukrajina. Ovaj je ustav napisan na latinskom i staroukrajinskom jeziku i smatra se među prvim modernim ustavima u svijetu. Sastoji se od preambule i 16 članaka koje odražavaju političko-filozofska i pravna razmišljanja barokne Ukrajine.PACTA ET CONSTITUTIONES LEGUM LIBERTATUMQUE - Exercitus Zaporoviensis Ovo vrijeme ujedno označava postepeni kraj stečene ukrajinske autonomije i neovisnosti nakon progonstva ukrajinskog hetmana Ivana Mazepe. Ovaj Ustav Ukrajine nikada nije stupio na snagu s obzirom na to da je njegov sadržaj završen u progonstvu.
Ukrajinska književnost u 19. st. Ukrajinska trojka i nacionalni preporod
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće teritorij Ukrajine bio je podijeljen između Ruskog Carstva i Austro-Ugarske Monarhije. Restrikcije u sklopu Austro-Ugarske bile su zanemarive u odnosu na one u Ruskom Carstvu s toga je literatura u Zapadnoj Ukrajini sa središtem u gradu Ljvivu bitno utjecala na razvoj suvremene ukrajinske književnosti. Početkom 1830.-ih formira se grupa mladih ukrajinskih književnika iz Galicije s nazivom »Ukrajinska trojka«,Ruthenian Triad (Ruska triitsia). u originalu Rus'ka ili Rutenska trojka (riječi Rus' i Ukrajina ovdje su sinonimi). Tu su trojku predvodila tri ugledna intelektualca Markijan Šaškevyč,Shashkevych, Markiian. Jakiv Holovackyj i Ivan VahylevyčVahylevych, Ivan. koji su osim književnih postignuća podupirali istraživanje ukrajinske povijesti, kulture i naravno samog jezika.
Do tada su svi Ukrajinci Zapadne Ukrajine i dalje koristili stari naziv »Rusini« (lat. Ruteni),Ruthenians. A historic name for Ukrainians corresponding to the Ukrainian rusyny. dok se ostatak ukrajinskog naroda u Ruskom Carstvu imenovao »Malorusima«.Little Russian mentality (malorosiistvo). Tri intelektualca javno su propagirali tezu da su Rusini (Ukrajinci) iz Galicije, Bukovine i Zakarpatja dio velikog ukrajinskog naroda u Ruskom Carstvu s vlastitim jezikom, kulturom i poviješću. Godine 1836. izlazi njihovo značajno književno djelo odnosno književna kolekcija »Rusalka Dnjistrovka«Rusalka Dnistrovaia (The Dniester Nymph). pisana na govornom ukrajinskom jeziku. Zbog svojih izrazito ukrajinskih istupa Ukrajinska trojka je nailazila na probleme i zabrane u cijeloj Austro-Ugarskoj, no ipak njihov rad bio je dovoljan poticaj da ukrajinski književnici u dva razdvojena imperija počnu sve više surađivati.
Krajem 18. stoljeća posebno značajan barokni pisac u ruskom dijelu Ukrajine postaje Ivan Kotljarevskij,Kotliarevsky, Ivan. jedan od predvodnika u stvaranju suvremenog ukrajinskog književnog jezika. Kotljarevskij je u ukrajinskoj književnosti posebno značajan zbog svojeg djela Eneida koje je 1798. po prvi puta napisano na ukrajinskom književnom jeziku. Nakon što je završio Teološku školu u Poltavi 1789., započeo je svoj društveni rad kao učitelj te se iznimno približio ukrajinskom narodnom društvu koje je bilo pod manjim utjecajem rusifikacijske politike i sve veće dominacije ruskog jezika u ukrajinskim gradovima.
Romantizam i genij Taras Ševčenko
Ukrajinci u sklopu Ruskog Carstva tijekom 18. i 19. stoljeća bili su pod stalnim pritiskom bez znanstvenog uporišta kako ne postoji ukrajinski jezik već je riječ isključivo o dijalektu »velikog ruskog jezika«. Dio ukrajinskih genijalaca (odgojenih u ukrajinskom kulturnom duhu) u ruskoj književnosti do jedne mjere se počeo miriti s takvom imperijalnom politikom, a među njima se posebno ističu Mikola Gogolj i njegov simpatizer Fjodor Dostojevski koji su porijeklom bili iz Ukrajine, jedan rodom a drugi po ocu. Gogolj (rodom iz Ukrajine) je vodio poseban »vlastiti rat« pošto mu je ruska sredina bila teško prihvatiljiva te u suprotnosti s kulturom razmišljanja kakva se susretala u Ukrajini. No upravo zahvaljujući ukrajinskom načinu promišljanja Gogolj je postao najupečatljiviji odnosno najoriginalniji predstavnik ruske proze u 19. stoljeću.Hrvatsko slovo - Tjednik za kulturu, Godina XIV., Broj 798, Zagreb, 6 kolovoza 2010., str. 20: Otimanje o velikana riječi - Gogolj ili Ukrajinac u Rusiji (Jevgenij Paščenko) Gogolj je imao izniman utjecaj na rusku književnost kao i na svog sunarodnjaka Dostojevskog te neke druge poznate ruske autore. Takvoj rusifikacijskoj praksi, u kojoj je ruski jezik bio preduvjet za bilo kakav rad i eventualni uspjeh, snažno su se oduprijela dva velika ukrajinska književnika Taras ŠevčenkoShevchenko, Taras. i Pantelejmon Kuliš.Kulish, Panteleimon. Njihov rad nije samo usavršio ukrajinsku književnost već je bio ključan oslonac u formiranju neovisnog ukrajinskog nacionalnog ideniteta.