Svojtina je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Zemljopis Nalazi se u središnjem dijelu sliva rijeke Soline, na pretežno brdskom terenu, nadmorske visine od 350 – 500 m.Hrvatski dom Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 336 Zbog brdsko-planinske naravi ovog područja, usklađeno se njime oblikovao se prostorni razmještaj, veličini i razvitak svih naselja ovog kraja.Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269. Svojtina je površine 2,49 km2.Hrvatski dom Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 325
Ime Naziv potječe vjerojatno od slavenizirane latinske riječi sui.Hrvatski dom Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 337
Povijest Nema pisanih izvora o nastanku Svojtine. Sudeći po nekropoli stećaka u selu, kraj je bio naseljen i u srednjem vijeku. U srednjem vijeku u 16. stoljeću Svojtina se spominje kao naselje. Iskonske gospodarske djelatnosti seljana su poljoprivreda i eksploatacija kamena za vlastite potrebe (gradnja kuća) i prodaju. Vadili su ga na Majdanu.
U Svojtini su proteklih nekoliko desetljeća bili teški uvjeti života, te je stanovništvo iseljavalo, naročito iz zaselka Kamenjaša. Iseljeni stanovnici naselili su se bliže, u Solinu, tj. u naselje Mala Solina. 1992. – 1995. godine i poslije Svojtina je osobito ostala bez stanovnika, naročito mladih. Preostalo je 15-ak obitelji.
Zbog svog zemljopisnog položaja neko je vrijeme pripadala MZ Solina, pa MZ Grabovica a sad je dio MZ Dokanj.(boš.) Tuzlarije S.P. Zaboravljeno naselje Svojtina - 2. travnja 2015. (pristupljeno 22. studenoga 2019.) Nova crkva u Solini je crkva i za stanovnike Svojtine.
Promet i infrastruktura Geoprometno Svojtina je periferna. 1977. godine napravljen je uski makadamski put kojim se promet i danas odvija. Nekad se promet odvijao putom koji je vodio zapadnim rubom naselja (po tzv. Majdanu). Nedostatno izgrađeni putevi, nedostatno izgrađena elektroopskrbna i vodovodna mreža bili su veliki problem stanovnicima i tek nedavno je nešto izgrađeno.
Kultura Svojtina pripada samostanskoj župi sv. Petra i Pavla u Tuzli. U Svojtini se nalazi kapelicaFranjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.) i katoličko groblje.
Gospodarstvo U prošlosti su poljoprivreda i vađanje kamena bile glavne gospodarske djelatnosti. Danas se mještani bave ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom.
Stanovništvo SvojtinaKnjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.Hrvati158263296274Srbi 23Muslimani Jugoslaveni142ostali i nepoznato17ukupno189267296277
Usporedi Svojat kod Živinica
Izvori