Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu.[url=http://www.otsf.org/ Malta Temples and The OTS Foundation], sa Otsf.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. The Prehistoric Archaeology of the Temples of Malta, s Bradshawfoundation.com, 22. srpnja 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije,Blouet, Prehistoric Temples of Malta, str. 22., 16. rujna 2008. Posjećeno 14. siječnja 2011. što je dovelo do razdoblja koje nazivamo Ġgantija kultura (3600. – 3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila Saflieni kultura (3000. – 2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju Tarxien kulture (od 3150. – 2500. pr. Kr.), čime je završilo doba megalitskih spomenika.David Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta.
Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-ov popis su: Borġ in-NadurDavid Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. str. 140. i 141. (Birżebbuġa), Kordin III.,Kordin III Ancient Temple - megalithic.co.uk Il-Bidni,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10866 Xemxija,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10696 Hal Ginwi,http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/destroy/ginwi.html Tal-Quadihttp://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10416, Ta' Marżiena,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10356 Ta' Raddiena,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10406 L-Imramma,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10357 Buggiba,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10404 Santa Verna,http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10379 Tas-Silġ (Żejtun) i kompleks tragova isklesanih u stijeni Misraħ Għar il-Kbir (Dingli) i drugi.http://www.megalithic.co.uk/search.php?author=&topic=&country=10&min=50&query=&type=&category=&county=&sitetype=
Popis zaštićenih lokaliteta UNESCO-a mini|Dva hrama Ġgantija su prvi upisani na UNESCO-ov popis 1980. godine, a ostali su dodani 1992. god. mini|Planovi hramova Hagar Qima mini|Shematski prikaz orijentacije hrama u Mnajdri prema sunčevim zrakama za suncostaja i ravnodnevica. Slika Ime izgradnja Lokacija Koordinate Bilješke 150px| Ġgantija oko 3600. – 3000. pr. Kr. Otok Gozo Dva hrama Ġgantija su najstariji megalitski hramovi na Malti iz neolita i jedni su od najstarijih ljudskih građevina na svijetu. Najvjerojatnije su izgrađeni za kult plodnosti, o čemu svjedoči njihov oblik od pet velikih apsida koji podjseća na kultni oblik žene, ali i brojne figurice "Venera" koje su pronađene na lokalitetu. Hramovi, od kojih je južni veći i stariji, su okruženi vanjskim zidinama i imaju tragove gipsa koji je nekada prekrivao i izravnjavao nepravilne zidove.Mayrhofer Żammit, The Prehistoric Temples of Malta and Gozo, 1995., Malta, str. 152. 150px| Ħaġar Qim ("Sveto kamenje") oko 3600. – 3200. pr. Kr. Kod sela Qrendi Kompleks hramova izgrađen od mekanog vapnenca globigerina, zbog čega je podosta oštećen pri čemu su njegovi vanjski zidovi isprani te se može vidjeti u njegovu unutrašnjost. Hram ima trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate, široko dvorište, okružne zidine s prolazima koji vode do hramova koji imaju blago različite oblike s dominantnim oblinamaMalteška baština na heritagemalta.com. Posjećeno 14. siječnja 2011. 150px| Mnajdra (L-Imnajdra) oko 3500. – 3100. pr. Kr. 500 m od Ħaġar Qima Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i nišu, konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim suncostajom i ravnodnevicom tako da prve zrake sunca ljetnjg suncostaja osvijetle ivicu dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi.Mario Vassalo, The planning and layout of the Maltese neolithic temples na weathermalta.net. Posjećeno 14. siječnja 2011. 150px| Skorba (Ta’ Skorba) oko 3500. – 3000. pr. Kr. Għar Dalam Ovaj lokalitet je bio naseljen još oko 4850. pr. Kr., što ga čini najstarijim na otoku, i pripada tzv. Għar Dalam razdoblju iz kojega potječe 11 m dug zid zapadno do ulaza u hram. Od hrama su opstao samo pokoji monolit, primitivni cementni pod (torba) i veliki vapnenačka uspravna ploča visoka 3.4 m. Sjeverni zid je u boljem stanju, kao i manji klasični malteški hram iz mlađeg Tarxien razdoblja, istočno od starog hrama. 150px| Ta’ Ħaġrat oko 3000. pr. Kr. Mġarr Kompleks Ta' Hagrat se nalazi oko 1 km od Ta' Skroba hramova, a čine ga ostaci dvostrukog trolisnog hrama koji su nepravilniji i manji od ostalih na Malti, ali s dekoriranim megalitima. Selo Mġarr uz hramove je zapravo stoljećima starije od hramova (oko 3800. pr. Kr.) i tu je pronađeno mnogo keramike iz tog vremena (Mġarr kultura)D. Trump i D. Cilia, 2002, Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. str. 154. i 155. 150px| Tarxien oko 3600. – 2800. pr. Kr. Tarxien Kompleks od tri hrama je pronađen 400 metara istočno od Hipogeuma u Ħal-Saflieni i za razliku od ostalih hramova on je sa svih strana okružen modernim naseljem. Najstariji hram čine dvije paralelne polukružne apside s prolazom između njih. Južni istočni hramovi su izgrađeni kasnije i kopiraju stariji po obliku (polukružne simetrične apside s prolazom) ali prvi ima dva para apsida i izgrađen je od velikih monolita, a drugi ima tri para apsida precizinije klesanih monolita i bogatije je ukrašen raznolikim životinjskim motivima u plitkom reljefu.
Izvori
Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi Kategorija:Svjetska baština na Malti Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti na Malti Kategorija:Pretpovijesna umjetnost Kategorija:Arheoastronomija