mini|Pavao Skalić mini|Naslovna stranica Skalićeva djela Epistemon enciklopedije... (=Znanstveni priručnik enciklopedije...) iz 1559. gdje je prvi put upotrijebio riječ enciklopedija u današnjem značenju, i u kojem sam sebe titulira kao grof od Like Pavao Skalić (latinizirano Paulus Scalichius; Zagreb, 6. siječnja 1534. – Danzig, 1575.)Jembrih, 2005., 105. bio je hrvatski pustolov, humanist i polihistor. Riječ enciklopedija upotrijebio je 1559. kao prvi srodno današnjem značenju.Skalić, Pavao, enciklopedija.hr
Životopis
Pustolovan sin siromašna zagrebačkog školnika. Rođen na Griču gdje pohađa srednju školu. Djeluje na njemačkom govornom području. Prvu naobrazbu stječe u Zagrebu, a već 1545. (ili 1546.) odlazi na studij u Beč, gdje 1549. postaje sveučilišni prvostupnik, a 1551. i magistar.
U Bologni 1553. postiže doktorat iz teologije 7 slobodnih umijeća. Probija se (na temelju falsificiranih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i baruna) na različite europske dvorove. Kanonik Juraj Herešinec preporučuje ga ljubljanskom biskupu Urbanu, a ovaj dalje kralju Ferdinandu I. u Beč. Kao njegov dvorski kapelan kasnije je raskrinkan. Odlazi u Tübingen, gdje prelazi na protestantizam, i kao štićenik Kristofa Vitenberškog i Ivana Ungnada predaje na tibingenškom sveučilištu. Ondje dolazi u sukob s Primožem Trubarom, čije je djelo recenzirao s obzirom na grafiju i neke riječi jer je smatrao da djela treba tiskati na jeziku koji je razumljiv svim Slavenima, a ne samo Slovencima.
Više puta je protjerivan iz raznih europskih zemalja i njihovih dvorova zbog falsifikata i drugih prijevara (imao lažnu ispravu da je plemićkog podrijetla, grof Lički i knez Unski). U Rimu se sukobljuje s Isusovcima zato što se zanima za zabranjene knjige, te za kabalu. Govori protiv pape, a sve svećenike naziva "ribarima đavla". Duže vrijeme živio je u Königsbergu u Istočnoj Pruskoj, gdje postaje čak prvi ministar pruskog vojvode Albrechta. Prisiljen zbog svojih prijevara da i odonuda bježi, sklanja se u Pariz i pokušava se izmiriti s Rimskom crkvom. Kasnije prelazi u Münster, gdje se vraća katoličanstvu i dobiva kanoničke časti. Umro je na putu za Prusku, kamo mu je bio dopušten povratak. Pokopan je u Danzigu (Gdanjsku) u karmelićanskoj crkvi.
Prvi ga spominje Ivan Kukuljević Sakcinski. U nekim stranim izvorima navodi se da je njegovo puno ime Stanislav Pavao Skalić.
Na latinskom pisao rasprave o teologiji, filozofiji, okultizmu i historiografiji, vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga na latinskom jeziku pisanoga djela Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon (u prijevodu: Epistemon (znalac) enciklopedije ili kruga svetih i svjetovnih disciplina, Basel, 1559.) Skalić je prvi upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem. Smatra se također piscem medicinskih djela.Glesinger, Lavoslav. Liječnici i čudotvorci : iz starih medicinskih kronika, Zora, Zagreb, 1955., str. 12., 74. i 164.
Djela
Skalić, Pavao:. Epistemon (latinski i hrvatski), priredila Mihaela Girardi-Karšulin; preveli Ivan Kapec, Neven Jovanović i dr., Institut za filozofiju, Zagreb, 2004., Skalić, Pavao (Paulus Scalichius): Dialogus de Lyra, Köln, oko 1570. (za sad se djelo smatra izgubljenim)
Izvori
Vanjske poveznice
Tekst o Skaliću u enciklopediji Proleksis Pismo falačkog grofa Wolfganga o putu Stanislava Pavla Skalića u Francusku krajem 1565. Pavao Skalić - najveći falsifikator u hrvatskoj povijesti Članak o Skaliću u Večernjem listu 13. kolovoza 2023.
Kategorija:Životopisi, Hrvatska Kategorija:Hrvatski enciklopedisti Kategorija:Hrvatski latinisti Kategorija:Hrvatski polihistori Kategorija:Hrvatski protestantski teolozi Skalić, Pavao Kategorija:Reformacija u Hrvatskoj