Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استانها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).
Upravna povijest
Starovjekovna uprava
Srednjovjekovna uprava
Novovjekovna uprava mini|desno|250px|Upravna podjela Irana (ili Perzije) iz 1814. godine Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:
<big>Iranska upravna podjela 1908. g. 25pxPokrajinaZavisni teritoriji1Arabistan i Bahtijari14Kamsa1Asadabad2Astarabad i Gorgan15Har2Damavand3Azarbajdžan16Horasan3Firuzkuh4Fars17Kom4Džozihikan5Giro18Kurdistan5Kangavir6Gilan i Tališ19Luristan i Burudžird6Natanz7Hamadan20Mazandaran7Tarum Ulija8Irak, Gulpajgan i Hunsar21Nihavand, Malajir i Kamira8Harakan9Isfahan22Sava10Kašan23Samnan i Damgan11Kazvin24Šahrud i Bostam12Kerman i Beludžistan25Teheran13Kermanšah26Zirind i Bagdadi Šahsivinz
U prvoj polovici 20. stoljeća pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:
Br.Iranske pokrajine 1940-ih 25px1Ardalan2Azarbajdžan3Beludžistan4Fars5Gilan6Perzijski Irak7Horasan8Huzestan9Kerman10Laristan11Luristan12Mazandaran
Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:
Br.Iranske pokrajine 1950. g. 25px1Gilan2Mazandaran3Istočni Azerbajdžan4Zapadni Azarbajdžan5Kermanšah6Huzestan7Fars8Kerman9Horasan10Isfahan
Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.
Današnja upravna struktura
Iranske pokrajine
Popis pokrajina
+PokrajinaGlavni gradPovršinaStanovništvoGustoća(st./km²)Broj okrugaBilješkeZemljovid Alborška pokrajina Karadž 5833 km² 2,289.375 392,5st./km² 4 Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelomTeheranske pokrajine.80px Ardabilska pokrajina Ardabil 17.953 km² 1,228.000 68,4st./km² 9 Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajineIstočni Azarbajdžan.80px Bušeherska pokrajina Bušeher 27.653 km² 886.267 32st./km² 9 Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja sedo 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).80px Čahar-Mahal i Bahtijari Šahrekord 16.332 km² 842.002 51,6st./km² 7 Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine biladijelom Isfahanske pokrajine.80px Fars Širaz 133.100 km² 4,528.514 34st./km² 23 Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.80px Gilan Rašt 14.042 km² 2,381.063 169,6st./km² 16 Prvotno je sadržavala današnjuKurdistansku i Zandžansku pokrajinu.80px Golestan Gorgan 20.195 km² 1,617.087 80,1st./km² 11 Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajineMazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.80px Hamadanska pokrajina Hamadan 19.368 km² 1,674.595 86,5st./km² 8 Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.80px Hormuzgan Bandar Abas 70.697 km² 1,062.155 15st./km² 11 Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke iotoci Omanskog zaljeva).80px Huzestan Ahvaz 64.057 km² 4,274.979 66,7st./km² 23 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristanodnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.80px Ilamska pokrajina Ilam 20.133 km² 548.787 27,3st./km² 8 Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.80px Isfahanska pokrajina Isfahan 107.027 km² 4,559.256 42,6st./km² 22 Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okrugapokrajine Markazi.80px Istočni Azarbajdžan Tabriz 45.491 km² 3,603.456 79,2st./km² 19 Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan80px Jazdska pokrajina Jazd 129.285 km² 958.323 7,4st./km² 10 Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine iveliki horasanski okrug Tabas.80px Južni Horasan Birdžand 95.385 km² 600.568 6,3st./km² 8 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj triokruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.80px Kazvinska pokrajina Kazvin 15.549 km² 1,143.200 73,5st./km² 5 Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjemokruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.80px Kermanska pokrajina Kerman 180.836 km² 2,947.345 16,3st./km² 20 Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.80px Kermanšaška pokrajina Kermanšah 24.998 km² 1,938.060 77,5st./km² 14 Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godinenosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.80px Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Jasudž 16.249 km² 634.299 39st./km² 5 Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje80px Komska pokrajina Kom 11.526 km² 1,064.546 92,4st./km² 1 Do 1995. godine bila je sastavnim dijelomTeheranske pokrajine.80px Kurdistanska pokrajina Sanandadž 28.203 km² 1,440.158 51,1st./km² 10 Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan80px Luristan Horamabad 28.294 km² 1,716.527 60,7st./km² 10 Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.80px Markazi Arak 29.130 km² 1,326.826 45,5st./km² 11 Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.godine nekoliko okruga Markazija pridodano je IsfahanskojSemnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.80px Mazandaran Sari 23.756 km² 2,823.606 118,9st./km² 16 Prvotno je sadržavala današnje pokrajineGolestan, Markazi i Semnan.80px Razavi Horasan Mašhad 118.854 km² 5,593.079 47,1st./km² 26 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasanana Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.80px Semnanska pokrajina Semnan 97.491 km² 589.742 6st./km² 5 Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.80px Sistan i Beludžistan Zahedan 181.785 km² 2,290.076 12,6st./km² 14 Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Beludžistan i Sistan.80px Sjeverni Horasan Bodžnurd 28.434 km² 811.572 28,5st./km² 7 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasanana Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.80px Teheranska pokrajina Teheran 12.981 km² 12,505.741 963,4st./km² 13 Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.80px Zandžanska pokrajina Zandžan 21.773 km² 970.946 44,6st./km² 7 Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godinepridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.80px Zapadni Azarbajdžan Urmija 37.059 km² 2,873.459 77,5 st./km² 17 Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja80pxIran Teheran 1,628.750 km² 70,495.782 43,3st./km² 369 80px
Opća statistika
Poveznice Iranski okruzi Politika Irana Zemljopis Irana ISO 3166-2:IR
Vanjske poveznice Iranski Kulturni Centar: Pokrajine Statistical Centre of Iran Trade Promotion Organization of Iran Statoids: Provinces of Iran Ostali projekti