Ivan Golub (Kalinovac, 21. lipnja 1930. – Zagreb, 25. listopada 2018.) bio je hrvatski svećenik, teolog, povjesničar kulture, sveučilišni profesor, povjesnik, pjesnik i književni prevoditelj te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Životopis

Školovanje

Ivan Golub rodio se u Kalinovcu 21. lipnja 1930. godine kao petnaesto i najmlađe dijete u obitelji Barbare, rođ. Kovač, i Luke Goluba, zvanog Lukač. Osnovnu je školu pohađao u rodnom mjestu Kalinovcu, a Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju i studij bogoslovije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika ga je 29. lipnja 1957. Razgovor - Akademik Ivan Golub. Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 3-4. Razgovarala Mira Ćurić. zaredio nadbiskup Franjo Šeper. Do 1961. godine, službovao je kao kapelan u nekoliko župa sjeverne Hrvatske. Kao pitomac Hrvatskoga papinskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu, specijalizirao je dogmatiku na Papinskom sveučilištu "Gregorijana" te je obranio doktorsku radnju De mente Ecclesiologica Georgii Križani. Studirao je i na Papinskom biblijskom institutu (1961. – 64.), na kojem je postigao akademski stupanj licencijata ili magisterija biblijskih znanosti.

Znanstveno-nastavni rad

Od 1964. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu na kojem ubrzo, nakon što je habilitirao radnjom Čovjek slika Božja, postaje izvanrednim te (1979.) redovitim profesorom. Bio je pročelnik Katedre za dogmatiku (dogmatsku teologiju), i vršitelj dužnosti pročelnika Katedre za ekumensku teologiju i dijalog (predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić)Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 3-4. Razgovarala Mira Ćurić. ). Od 1984. g. bio je gostujući profesor na Papinskom orijentalnom institutu u Rimu. Bio je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Austrijske akademije znanosti u Beču, strani član Talijanske književne akademije Arkadije u Rimu, prvi član Akademije Tiberine u Rimu, te član Međunarodne teološke komisije u Vatikanu. Utemeljitelj je časopisa Spectrum - ogledi i prinosi studenata teologije, bibliografije Hrvatska kršćanska bibliografija i Bibliographia sacra croatica, Bogoslovne tribine te biltena Zajedništvo. Gostovao je predavanjima i referatima na sveučilištima u Heidelbergu, Beču, Genovi, Milanu, Yaleu, Columbiji, Harvardu, a održao je predavanje i u Sovjetskoj akademiji znanosti u Lenjingradu (1981.). Neka od njegovih brojnih teoloških i znanstvenih djela prevedena su na nekoliko stranih jezika. 2007. godine ustoličen je za začasnog kanonika Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola Svetoga Duha, a imenovao ga je monsinjor Josip Mrzljak, njegov bivši učenik, poslije varaždinski biskup, kojemu je praujak bl. Alojzije Stepinac. Bio je rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa i predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić. Umro je u Zagrebu, 25. listopada 2018. u 88. godini života.Preminuo akademik profesor emeritus Ivan Golub

Književni rad Napisao je književna djela zavičajna nadahnuća u kojima je njegovao svoj materinski hrvatski kajkavskog narječja.

Djela

Kalinovečki razgovori (ilustracije Ivana Lackovića - Croate) (1979.) Trinaesti učenik (1985.) Mjesec nad Tiberom (autorova sjećanja na papu Ivana XXIII.) (1986.) Križanić (1987.) Ivan Paštrić - Ioannes Pastritius. Polihistor i teolog (1636. – 1708.) (1988.) Ususret dolasku (1993.) Od kompromisa do ljubavi - razmišljanje o Bogu i čovjeku (1993.) Najprije čovjek (1994.) Duh Sveti - nepoznati Bog? (1994.) Oči (1994.) Svjetiljka za vazda (1995.) Molitva vrtloga (1996.) Dar dana šestoga (1997.) Lice osame (1997.) Milost (1997.) Moji Božići (1998.) Hodočasnik/Peregrino (1998.) Lice prijatelja (2000.) Čežnja za licem ili Kako do radosti (2000.) Sabrana blizina (2003.) Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost - Barok i prosvjetiteljstvo (2004.) Skriveni Bog - nove dodirne točke znanosti i religije (suautorstvo s Vladimirom Paarom) (2006.)

Nagrade i priznanja 1994.: godišnja Nagrada Vladimir Nazor za književnost 1996.: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića

1998.: Maslinov vijenac (oleaginea corona), Croatia rediviva "ča-kaj-što" u Selcima na otoku Braču. povelja Visoka žuta žita (»Ivan Golub piše pjesme na nekoliko hrvatskih književnih jezika, piše i kajkavski i čakavski i štokavski, ali i latinskim hrvatskim književnim jezikom. Odista je, poslije Ivana Česmičkoga (Jana Panoniusa), jedan od ponajvećih latinskih pjesnika Panonije. Ivan Golub je svakako najprofinjenije pismo suvremene hrvatske duhovne lirike«) 2001.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Bođkovića 2008.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017. 2012.: Nagrada Dobriša Cesarić za Suze i zvijezdeNagrađene Suze i zvijezde akademika Ivana Goluba, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 16.

Izvori

Vanjske poveznice HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, "Ivan Golub, književnik"

Kategorija:Hrvatski katolički svećenici Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi Kategorija:Hrvatski pjesnici Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Kajkavski književnici Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana Kategorija:Hrvatski kanonici Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost

Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića