Janica (grčki: Γιαννιτσά {Giannitsa, Yannitsa}, makedonski: Пазар) je najveći grad u sjevernoj grčkoj Prefekturi Pella (Periferija Središnja Makedonija)

Karakteristike Janice Janica leži 56 km sjeverozapadno od Soluna - u ravnici rijeke Vardar.

Južno od Janice je do 1920-ih postojala plitko močvarno Janičko jezero ( Jezero Loudias ) koje je isušeno između 1928. – 1932. od strane newyorške Foundation Company.Eugene N. Borza, In the shadow of Olympus: the emergence of Macedon (1992.) , str. 289; Matthieu Ghilardi et al., "Human occupation and geomorphological evolution of the Thessaloniki Plain (Greece) since mid Holocene", Journal of Archaeological Science 35:1:111-125 (siječanj 2008.)

Nedaleko od grada nalaze se ostatci nekadašnje makedonske prijestolnice Pele, u kojoj je rođen i stolovao Aleksandar Veliki.

Za Otomanskog Carstva Janica, tada zvana Jenidže bila je značajni centar toga dijela Grčke. Iz tog vremena ostalo je nekoliko spomenika; Grob Gazi Evrenosa (u 19. stoljeću njegov originalni grob zamijenjen je današnjim mauzolejem), grob Gazi Ahmeda bega, Velika džamija, Vojnička džamija, Evrenosov hamam, i Gradski toranj sa satom (koji je danas pod zaštitom).Vasilis Demetriades, "The Tomb of Ghāzī Evrenos Bey at Yenitsa and Its Inscription", Bulletin of the School of Oriental and African Studies (University of London) 39:2:328-332 (1976.); Eleni Kanetaki, "The Still Existing Ottoman Hamams in the Greek Territory", Middle East Technical University Journal of the Faculty of Architecture 21:1-2:81-110 (2005); citing M. Kiel, "Yenice-i Vardar. A forgotten Turkish cultural center in Macedonia of the 15th and 16th century", Studia Byzantina et Neohellenica Neerlandica 3:300-329 (1971.)

Velika atrakcija današnje Janice je tradicionalni sajam Panađur (grčki "Panijiri"), koji se održava svakog rujna. Ime Grad se zvao po turskom Yenice-i Vardar - Jenidže Vardar ('Novi grad Vardar') sve do veljače 1926. kad mu je ime helenizirano u Giannitsa (Yannitsa).Institute for Neohellenic Research, "Name Changes of Settlements in Greece" Genitsa/Giannitsa Jenidže Vardar ne valja brkati s gradićem Jenidže Karasu (Turski jezik: Yenice-i Karasu ) današnja Genisea, pored Ksantija mjestu poznatom po duhanu. Bugari Janicu zovu Enidže Vardar (Енидже Вардар) a Makedonci Pazar (Пазар).

Povijest Pored Janice je vjerojatno postojala i bizantska utvrda, - no pravi značaj Janica je doživjela tek kad ju je odabrao otomanski general beg Gazi Evrenos za svoje sjedište negdje oko 1372. On je postao baza njegovih sljedbenika (Gazi) i važno tursko kulturno središte u 15. i 16.stoljeću.

Janica je za vrijeme Borbi za Makedoniju na početku 20. stoljeća bila poprište velikih borbi između gerilskih grčkih, bugarskih i makedonskih komitskih četa. Tu borbu je romansirala grčka književica Penelope Delta u svojem nacionalno - romantičarskom djelu Tajne močvare (to se odnosilo na Jezero Janica). Janica je zadržala svoj potpuno tursko-orjentalni izgled sve do 1912. kad su je zauzeli Grci za Prvog balkanskog rata nakon Bitke kod Janice, tad je Janica i djelomično izgorjela.Demetriades, str. 329

Za vijeme Drugog svjetskog rata i okupacije grčke od strane Njemačke i Sila osovine 14. rujna 1944. 120 stanovnika Janice je pogubljeno u znak odmazde po naredbi njemačkog komandanta Friedricha Schuberta, i uz izdašnu pomoć domaćih kolaboracionista iz Sigurnosnog bataljona(Georgios Poulos). Tad je dio Janice namjerno popaljen.

Poznati sugrađani Gazi Evrenos, osnivač turskog grada Jenidže (njegov mauzolej i danas stoji u centru grada) Gonos Giotas, (1880. – 1911.) - grčki ustanik (komita) za vrijeme Borbe za Makedoniju Apostol Petkov ili kako su ga zvali Sunce Enidže Vardara, (1869. – 1911.) - makedonski komita i vojvoda VMRO-a

Stanovništvo Po popisu stanovnika iz 2001. Janica je imala 26.296 stanovnika, Općina Janica ima 31.442 stanovnika i površinu od 208,105 km². Veća naselja u općini Janica su: Ampeleja (1095 stanovnika), Melision (983), Pentaplatanon (956) i Paralimni (816). Na početku 20. stoljeća većinu tadašnjeg stanovništva (9599 ) činili su Turci i Makedonci uz nešto Grka, Vlaha i Roma. Nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. etička slika Janice potpuno je izmijenjena jer se dobar dio grčkih izbjeglica iz Male Azije naselio u Janici, a tursko i makedonsko stanovništvo protjerano.

Galerija

Izvori

Vanjske poveznice Službene stranice

Kategorija:Gradovi u Grčkoj