230px|mini|desno|Misionari u Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (lat. missio = 'slati') je organizirano djelovanje neke religijske zajednice u svrhu pridobivanja (obraćenja) novih članova. Osoba koje obavljaju misionarsku djelatnost naziva se misionar.
Iako se misionarstvo kao pojam prvi put koristilo u kršćanskim izvorima, odnosno obično se vezuje uz kršćanstvo, misionarske djelatnosti su značajka i drugih religija. Tako se još u 3. stoljeću pr. Kr. u doba indijskog cara Ašoke bilježi masovno širenje budizma preko misionara, koji su iz Južne Azije pohodili Tibet i susjedna područja.
Katolička Crkva je od svojih početaka djelovala misionarski šireći Isusovo Evanđelje. Kroz povijest mnogi su kršćani, naročito svećenici i časne sestre odlazili u zemlje, gdje još Evanđelje nije bilo naviješteno. Zemlje u kojima djeluju misionari zovu se misijske zemlje. Osim navještanjem vjere, misionari se bave i humanitarnim i odgojnim radom, podižući škole, bolnice, domove za djecu i sl. Takve akcije i organizacije podupiru Papinska misijska djela (pr. akcija MIVA).
Katolička Crkva po svojoj je biti misionarska.Baričević, J., Šabić, A. G. 1992. Pođimo zajedno, katekizam 5, Kršćanska sadašnjost, Zagreb. Isus je svojim učenicima (apostolima) prije Uzašašća dao zapovijed: „Učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovijedio!” (Mt 28,19)Biblija - pregled hbk.hr Misijsko poslanje Crkve opisali su Ivan Pavao II. u Ecclesia in Oceania (2001.), navodeći da „(...) svaka obnova u crkvi mora imati misiju kao cilj, kako ne bi postala žrtva neke vlastite crkvene introverzije” (br. 19), te papa Franjo pišući o misionarskoj Crkvi, „koja je suosjećajna, 'poljska bolnica' koja prihvaća sve i kreće u susret, u trajnom stanju misije u svim dijelovima svijeta” (Evangelii Gaudium, br. 24-25) te naglašavajući kako „Crkva ne čini misiju, nego misija čini Crkvu”.Knezović, Milan. „Srce bez granica u Kristu: Od crkvene introverzije do misije ad gentes - razmatranje misionara u Brazilu”. Radosna vijest, god. LV, br. 605 (svibanj 2026.), str. 9-10.
U početku su misionari nametali kulturu zemlje iz koje se dolazili, a kasnije su nastojali uklopiti kršćanstvo u postojeću, domaću kulturu. Među najvećim misionarima u povijesti su: sv. Pavao, sv. Franjo Ksaverski, Otac Damien i Majka Terezija. Sv. Mala Terezija zaštitnica je misija. Makar nikad nije bila u misijama, imala je žarku želju otići u misije, ali je bila spriječena bolešću i ranom smrću. Od hrvatskih misionara ističu se don Ante Gabrić, koji je djelovao u Indiji (Bengalu) i fra Vjeko Ćurić, koji je poginuo djelujući u misiji u Ruandi te blažena Marija Petković, koja je djelovala u Južnoj Americi.
Povezano Misijska krunica Radosna vijest
Izvori
Vanjske poveznice Mrežna mjesta misije Hrvatska opća enciklopedija