lijevo|mini|Katolička crkva u šokačkome selu Sonti u Vojvodini mini|Šokačka narodna nošnja Požeške kotline i slavonskog dijela Podravine snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu mini|Šokačka narodna nošnja iz Baranje snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu mini|Šokačka narodna nošnja s vinkovačkog područja snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Povijest i distribucija Šokci danas žive u Slavoniji, Baranji, Bosni, Srijemu (zapadni dio), Banatu i Bačkoj (u somborskoj okolici; u samom gradu Somboru, žive Hrvati iz skupine Bunjevaca)Radio-Subotica Jača urbana Šokadija te uz Dunav u Bačkoj. Dio šokačkih Hrvata živi u okolici grada Pečuha u Mađarskoj. Hrvatski etnograf iz Mađarske Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju sela koja se nalaze jugoistočno od Pečuha su naseljena šokačkim Hrvatima: Belvar, Birjan, Katolj, Lotar, Šaroš, Kozar i Olas. Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában Šokci žive i u pograničnom selu Kašadu. Govore zapadnim dijalektom štokavskog narječja.
Koncem 17. stoljeća su šokački Hrvati odselili iz BiH. Vodili su ih franjevci. Odselili su u Podunavlje, u jugozapadnu i zapadnu Bačku. Razlog su bili teški životni uvjeti u BiH i pojačano islamiziranje kršćana.Hrvati u Vojvodini danas , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, autor Tomislav Žigmanov mini|Šokačke migracije
Šokci u Banatu su naseljeni u dvama valovima. Prve su se malobrojne skupine doselile tijekom osmanske vlasti. Drugi val je uslijedio prije 220 godina, kad su šokački Hrvati naseljeni u Opovo, Starčevo (nakon naseljavanja Nijemaca) i grad Pančevo. Broj doseljenih je oko 4000. Doseljeni šokački Hrvati su iz središnje Slavonije. Naseljavanje je bilo plansko, radi pojačavanja granice prema Osmanskom Carstvu.
Šokci u samom gradu Somboru javljaju se od 1919. godine. Prve su obitelji doselile iz Monoštora. Zbog toga što su bili marljivi i pošteni, poslodavci i šefovi pružali su im povjerenje i zbog tih svojih osobina uskoro su i sami počeli otvarati svoje radnje u Somboru. Već do 1939. godine u Sombor se iz Monoštora doselilo 30 obitelji, tako da je ukupno u Somboru bilo 117 Šokaca.Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Zlata Vasiljević/Hrvatska riječ: Dani hrvatske kulture u Somboru , 13. studenoga 2015. (pristupljeno 13. lipnja 2017.)
Valja navesti da se zbivalo kroz povijest, posebice u Bačkoj, da su skupine bunjevačkih Hrvata poprimale šokačko ime i obrnuto, tako da se povijest ovih dviju hrvatskih skupina uvelike prožima.
Ante Sekulić smatra da su se "Šokci u Bačku i druge krajeve gdje žive doselili iz Bosne". Sekulić ističe tezu Mije V. Batinića da su Šokci »Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu«. Druga teorija tvrdi da su Šokci iz Sonte podrijetlom iz Hercegovine, iz koje su se doselili predvođeni Sondom Vidakovićem, po čijem je imenu selo i dobilo naziv.Glas Koncila Tomislav Vuković: Sa sv. Florijanom u dvorištu i s »Dinamom« u srcu, 13. prosinca 2009. (pristupljeno 26. kolovoza 2015.)
Srbijanska (ranije jugoslavenska) statistika ih tretira kao posebnu etničku skupinu.
Ime Nije pouzdano utvrđen postanak imena šokac.
Valpovčanin Matija P. Katančić je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće pretpostavio da je naziv nastao po ranijem plemenu Sukci (Succi) koji su Šokcima i prethodili, sami Sukci dobili su ga topografski, po lokaciji (planina „Succus”). Njegova teorija počiva na tome da su Hrvati potomci Ilira, u što danas malo tko vjeruje.
Ferdo Šišić je smatrao da je naziv turskog podrijetla.
Prvo spominjanje imena je u fermanu sultana Ahmeda I gdje naziva šokcima pučanstvo "latinske vjere" čija je "sljedba od vjere Srba, Grka i Vlaha sasvim različita", dakle, katolike.
Prostor naseljen Šokcima u istočnoj Slavoniji naziva se Šokadija.
Običaji Šokaca mini|Šokačke kuće u Dražu, bokom su okrenute ulici Šokci su stanovništvo naseljeno po plodnim ravnicama koje se prilagodilo ovome području i razvilo zavidnu poljoprivredu. Razne žitarice, kukuruz i drugo glavne su kulture. Polja su im veoma velika i dobro održavana, zasijana pretežno kukuruzom. Sela su duga, s jednom glavnom ulicom (šor) uz koje se nižu obiteljske kuće s gospodarskim zgradama, a unutar njih nalazi se prostrana avlija (dvorište) s neizostavnim bunarom na kotač. Uz obje strane ulice pružaju se kanali preko kojih se manjim nasipom dolazi do kuće. Držanje peradi, napose pataka i gusaka, te svinja od kojih potječe glavnina mesne hrane neizostavne su po šokačkim kućama. Šokci uživaju u svinjskim specijalitetima kao što su šunka, kulen, i slanina. Šljiva i proizvodnja šljivove rakije također zauzima znamenito mjesto.
Šokci su po prirodi veseo narod koji posebnu pažnju posvećuju svojim tradicijama, što se vidi i po broju njihovih folklornih društava. Tambura najpoznatije glazbalo, sastoji se od tri dijela, trupa, vrata i glave. Trup je napravljen od tanke daske javora, topolovine ili šljive, danas od smreke ili jele. Vrat je dug, a cijelo glazbalo ima četiri do šest žica. U prošlosti su šokačke pjesme i plesove pratile gajde, sastojale su se od mješine i dulca u koji se puše. Svatovskim običajima Šokci posvećuju posebnu pažnju (šokački svati često imaju i po 300 do 500 uzvanika), ona se uvijek odvijaju uz defile konjskih zaprega i poveću količinu rakije.
Šokačka narodna nošnja (rubina) izrađuje se od lanenog tkanja a sastoji se od 'oplećka i krila', ima funkciju bluze. Ona se kod žena javlja ljeti, dok bi po zimi nosile i vunenu suknju s obojkom. I muška i ženska šokačka nošnja izrađuje se od bijelog platna ukrašenog šljokicama, na rubovima bluza, košulja i gaća (muške hlače) izvezene su čipkom.
Šokačke manifestacije Šokačka rič Šokačko veče Šokačko sijelo Grožđe bal
Povodom obljetnice doseljenja Šokaca u Bačku, bila je organizirana manifestacija "Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688. – 2008.".Radio Subotica Književna večer o šokačkom govoru, 27. rujna 2008.
Šokački Hrvati u Mađarskoj svake godine u veljači organiziraju pokladnu manifestaciju Pohod bušara.
Šokci u umjetnosti
Šokačka himna je skladba "Šokadija", autorice Božane Vidaković.
Hrvatski pjesnik Josip Dumendžić iz Bođana je napisao pjesmu koju je naslovio Šokačka himna.Zvonik br. 162 Poetski kutak
Poznati Šokci Josip Lucić, General Zbora, Načelnik GSOSRH 2003-2011. Josip Tuličić, brigadir i zapovjednik zadarskog sektora 1991. – 1993. Marijan Tuličić, major Marijan Tuličić (Mesićev topnički časnik u Staljingradu, 369. pješačka pukovnija) Josip Jelačić, hrv. ban i general Josip Šokčević, hrv. ban Iso Velikanović, hrv. pisac i prevoditelj Mara Švel-Gamiršek, hrv. spisateljica Josip Lovretić (1865. – 1948.), utemeljitelj hrv. etnografije Matija Antun Relković, hrvatski književnik Ivana Brlić-Mažuranić, hrv. spisateljica Julijana Matanović, hrv. spisateljica Lana Derkač, hrv. spisateljica Marija Tomašić-Im, hrv. spisateljica Marija Tucaković-Grgić, hrv. spisateljica Vlasta Markasović, hrv. spisateljica Tomo Šalić, hrvatski povjesničar Marijana Radmilović, hrv. spisateljica Josip Kozarac, hrv. književnik Ivan Kozarac, hrv. književnik Ilija Okrugić Srijemac, hrv. književnik Martin Novoselac, hrvatski nogometaš i trener Anka Kršić, mađ. operna pjevačica Ivica Olić, hrvatski nogometaš Goran Vlaović, hrvatski nogometaš Antun Škvorčević, požeški biskup Fabijan Šovagović, hrv. glumac Mijo Kožić, brigadir Hrvatske vojske Marko Penov, drvorezbar i restaurator hrvatskog podrijetla
Literatura Marko Čović: Bački Bunjevci i Šokci na hrvatskoj varijanti, Hrvatska revija, 26/1976. Veliki i poznati Šokci, Veći dio biografija Šokaca iz Slavonije i Baranje, Srijema, Bačke, bosanske Posavine i Mađarske, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Šokadija i Šokci 1: Podrijetlo i naseljavanje, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Šokadija i Šokci 2: Život i običaji, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Šokadija i Šokci 3: Šokadija i Šokci u književnoj riječi, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Šokadija i Šokci 4: Šokadija danas, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Šokadija i Šokci 5: Veliki i poznati Šokci, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, Udruga Šokačka grana Osijek Okrugli stol
Izvori
Vanjske poveznice Tko su Šokci? Radio-Subotica Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne Hrvatska riječ , Mnogostruki značaj Leksikona, 9. ožujka 2007. Vijenac Središnjica – Šokadija i Šokci Radio-Subotica Jača urbana Šokadija Jezik sv.53 br. 5/2006. Šokačka rič Slavko Žebić, Praznik knjige u Osijeku, Hrvatska riječ Croatian History Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata (studija)
Kategorija:Hrvati Kategorija:Slavonija Kategorija:Baranja Kategorija:Etničke grupe Hrvatske Kategorija:Etničke grupe Srbije Kategorija:Etničke grupe Mađarske Kategorija:Vojvođanski Hrvati Kategorija:Bačka