Mladen Bašić (Zagreb, 1. kolovoza 1917. – Zagreb, 21. studenoga 2012.), hrvatski pijanist i dirigent.
Životopis Mladen Bašić je studirao klavir, dirigiranje i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Umjetničku karijeru započeo je 1940. kao korepetitor, a od 1945. i kao dirigent Opere HNK u Zagrebu. U razdoblju od 1955. do 1958. u tom je našem najpoznatijem nacionalnom kazalištu obnašao i dužnost ravnatelja Opere. Godine 1959. bio je imenovan direktorom Opere Landestheater-a u Salzburgu, gdje je godinu dana kasnije bio angažiran i kao šef-dirigent orkestra Mozarteum. Od 1962. do 1972. bio je stalni gost-dirigent znamenitoga Gran Teatre del Liceu u Barceloni. U sezoni 1967. i 1968. djelovao je kao prvi dirigent Opere u Frankfurtu, od 1968. do 1970. bio je direktor Splitskog ljeta i Opere HNK u Splitu. Od 1970. do 1978. bio je stalni dirigent i šef programa Zagrebačke filharmonije, ali i bliski suradnik Lovre von Matačića. Od 1978. pa sve do 1990. bio je Generalni glazbeni direktor grada Mainza, obnašajući dužnosti direktora Opere i šefa-dirigenta Filharmonijskog orkestra.
Mladen Bašić je, kao operni i koncertni dirigent, gostovao u mnogim europskim glazbenim prijestolnicama. Znalački je iščitavao skladateljske partiture i pomno pripremao sve svoje izvedbe te su upravo zbog toga njegove interpretacije uvijek plijenile stilskom dotjeranošću i sadržajnošću. U Splitu je 1970. godine ravnao praizvedbom svečanoga scenskog prikazanja Marulova pisan Borisa Papandopula, a bio je osobito zaslužan i za brojne praizvedbe djela drugih hrvatskih skladatelja. Hrvatskoj koncertnoj i opernoj publici prvi je predstavio i djela mnogih suvremenih svjetskih skladatelja: opere Peter Grimes i Nasilje nad Lukrecijom Benjamina Brittena, Španjolski sat Mauricea Ravela, Život razvratnika Igora Stravinskog, operu Vjenčanje u samostanu i balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva te balete La Tragédie de Salomé Florenta Schmitta i Čudesni mandarin Béle Bartóka.
Bio je suprug poznate hrvatske glazbene pedagoginje i pijanistice Elly Bašić. Snješka Knežević, 2011, str. 106 Posljednja dva desetljeća života proveo je na zagrebačkom Pantovčaku, uz drugu suprugu, balerinu i redateljicu Zlaticu Stepan Bašić, s kojom je bio nerazdvojan otkako su se 1949. u zagrebačkom HNK-u susreli na zajedničkoj produkciji baleta Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva.MATICA / Vijenac – Jana Haluza: »Maestro bez samodopadnosti«, pristupljeno 24. srpnja 2013.
Nagrade 1997. – Nagrada Vladimir Nazor za glazbu za životno djelo 1998. – nagrada Tito Strozzi za izvedbu opere Nasilje nad Lukrecijom Benjamina Brittena 2006. – nagrada Lovro pl. Matačić za životno djelo
Izvori
Literatura Knežević, Snješka / Laslo, Aleksander: Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb, 2011. Kovačević, Krešimir: »BAŠIĆ, Mladen«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 149. Požgaj, Višnja: »KARIJERA OSTVARENIH ŽELJA«, u: Šeput, L. & Jelača, M. (ur.), VIJENAC, Zagreb: Matica hrvatska, broj 312, 16. veljače 2006.
Vanjske poveznice MATICA / Vijenac: KARIJERA OSTVARENIH ŽELJA – razgovor s Višnjom Požgaj
Klasika.hr – Marija Baribieri: »Promicatelj hrvatske opere« VEČERNJI LIST – Branimir Pofuk: »Tihi odlazak velikog dirigenta« Zagrebačka filharmonija Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika Salzburger Landestheater Salzburgwiki: Mozarteum Orchester Oper Frankfurt Philharmonisches Staatsorchester Mainz
Kategorija:Hrvatski dirigenti Kategorija:Hrvatski pijanisti Kategorija:Dirigenti Zagrebačke filharmonije Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića