Zbor narodne garde bio je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991. godine kao de facto vojska Republike Hrvatske. Neposredna je preteča Oružanih snaga Republike Hrvatske. Njegove pripadnike kolokvijalno se je zvalo „Zenge”. Na datum njegove smotre na zagrebačkom Stadionu Kranjčevićeva 28. svibanj 1991. obilježava se kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske.

Postrojbe ZNG su imale odlučnu ulogu u Bitci za vojarne u rujnu 1991. godine, u kojoj su osvojene značajne količine teškog naoružanja i streljiva. Ono će omogućiti formiranje Hrvatske vojske sukladno novom Zakonu o obrani objavljenog 20. rujna 1991. u Narodnim novinama 49/2021. Postrojbe ZNG postale su na koncu dijelom Hrvatske vojske, kao njezina okosnica.

Povjesnica

Zbor narodne garde osnovan je Odlukom o ustrojstvu Zbora narodne garde, koju je Predsjednik Franjo Tuđman donio je 20. travnja 1991. godine. Iz zakonskih i političkih razloga te su snage bile formalno ustrojene u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, jer je Hrvatska tada formalnopravno još uvijek bila u sastavu SFRJ. Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane. Zbor narodne garde ustrojen je kao odgovor na razoružanje teritorijalne obrane u Hrvatskoj te zbog nemogućnosti nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.mini|250px|Zastava Zbora narodne garde U to vrijeme je sigurnosno stanje bilo već vrlo složeno: još od kolovoza 1990. godine su u područjima naseljenih Srbima uspostavljene nezakonite kontrole i blokade po cestama i uspostavljen je svojevrsni paralelni sustav vlasti. Od 1. do 3. ožujka 1991. došlo je do prvog ozbiljnijeg sukoba u Pakracu između hrvatske policije i srpskih pobunjenika; 31. ožujka 1991. god. se zbio tzv. Krvavi Uskrso na Plitvicama 31. ožujka 1991., u kojem je ubijen policajac Josip Jović, prvi poginuli hrvatski branitelj Domovinskog rata.

Formalne zadaće ZNG-a bile su zaštita državne granice Republike Hrvatske te zaštita nepovredivosti državnog područja, zaštita od narušavanja javnog reda i mira u većem opsegu, zaštita od terorističkog i drugog nasilnog djelovanja odnosno oružane pobune, zaštita zračnih luka i zračnog prometa, zaštita obale i mora, pružanje pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i drugih nesreća, zaštitu određenih osoba, objekata i prostora, te druge poslove utvrđene zakonom.Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/1991.) ZNG je zamišljen je kao pričuvni i djelatni. Prema prvim planovima trebao je imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Ukupno je u pričuvnom dijelu trebao imati 38.726 ljudi. Ustroj pričuvnog sastava napravljen je na temelju brojnog stanja pričuvne policije.Davor Marijan, Sudionici i osnovne značajke rata u Hrvatskoj 1990. - 1991., Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.1 Lipanj 2008.

mini|250px|Spomen-ploča u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu Prve brigade ZNG-a predstavljene su hrvatskoj javnosti na svečanoj smotri 28. svibnja 1991. uz mimohod, dodjelu zastava brigadama i polaganjem prisege na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. prve četiri brigade: 1. i 2. bazirane u Zagrebu, 3. s bazom u Osijeku i 4. s bazom u Splitu; bilo je pred državnim vodstvom na stadionu postrojeno oko 800 gardista u odorama i pod oružjem. Premda je tada ZNG imao u svojem sastavu oko 10 tisuća pripadnika (još odranije je bilo organizirano 30.000 ljudi organiziranih u samostalne bojne i satnije, kojima nisu bile dodijeljene odore, ali je za njih bilo osigurano oružje) koji su imali ugovore o službi analogne onome koje su imali pripadnici policije, zbog potreba da se diljem Hrvatske ostave postrojbe na mjestima gdje su bile raspoređene u tada već vrlo složenoj sigurnosnoj situaciji, za paradu u Kranjčevićevoj je u Zagrebu pozvan stanoviti broj rezervista koji su nakon postrojavanja otpušteni kućama. Inače je po Zagrebu bilo u vrijeme parade raspoređeno oko 700 aktivnih gardista, radi osiguravanja grada i same parade."Špegelj: Kako smo postrojili ZNG", Obris.org, 28. svibnja 2016. Pristupljeno 16. svibnja 2025. Danas se taj dan slavi kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske.Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., , str. 55.

Snage koje su u ljeto 1991. godine ušle u borbu bile su malobrojne, slabo naoružane i loše opremljene, a iz političkih i drugih razloga nisu bile vojnički organizirane u jedinstveni sustav vođenja i zapovijedanja, premda je 30. srpnja 1991. godine formirano Zapovjedništvo ZNG s umirovljenim generalom Martinom Špegeljem na čelu. Krajem srpnja i početkom kolovoza 1991. osnovana su zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju što je bio pokušaj da se Zapovjedništvo ZNG RH rastereti izravnog zapovijedanja svim postrojbama. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG. Zapovjedno-borbene ovlasti imali su i krizni štabovi koji su osnivani na svim razinama upravne strukture, od općine do Republike.

Do 12. kolovoza, neposredno nakon nakon Desetdnevnog rata u Sloveniji 27. lipnja – 6. srpnja 1991. godine kojim je započeo raspad Jugoslavije, ustrojene su četiri brigade, a tim predstavljanjem ZNG-a zaokruženo je ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage su tada imale oko 60 000 pripadnika, od toga 30 000 pripadnika u sastavu policije. mini|Stožerni general Anton Tus Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja Glavni stožer (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav. Posljednji dio oružanih snaga bilo je Domobranstvo. Pričuvni sastav ZNG i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav u HV-u. Dana 3. studenoga 1991. jedinice ZNG-a su formalno preimenovane u Hrvatsku vojsku.

ZNG je u svom sastavu imao jednu posebnu postrojbu, Satniju hrvatskih umjetnika, koju su činili hrvatski umjetnici koji su izrazili želju da se kao dragovoljci bore za Hrvatsku.Hrvatsko slovo, Iz dana u dan - četvrtak, 20. listopada - Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)

Brigade

Brigade su bile podijeljene u 6 operativnih zona: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Karlovac i Bjelovar. Neke od tih brigada bile su tipa <A> tj. aktivne i tipa <R> tj. pričuvne prema sustavu iz TO Hrvatske

<A> (gardijske) brigade

1. brigada "Tigrovi" Zagreb 2. brigada "Gromovi" Zagreb 3. brigada "Kune" Osijek 4. brigada "Pauci" Split 5. brigada "Sokolovi" Vinkovci 6. brigada "Vukovi" Gospić 7. brigada "Pume" Varaždin

<R> brigade

99. brigada Peščenica - Zargeb 100. brigada Centar - Zagreb 101. brigada Susedgrad - Zagreb 102. brigada Novi Zagreb - Zagreb 103. brigada Zabok 104. brigada Varaždin 105. brigada Bjelovar 106. brigada Osijek 107. brigada Valpovo 108. brigada Slavonski Brod 109. brigada Vinkovci 110. brigada Karlovac 111. brigada Rijeka 112. brigada Zadar 113. brigada Šibenik 114. brigada Split 115. brigada Imotski 116. brigada Ploče 117. brigada Koprivnica 118. brigada Gospić 119. brigada Pula 120. brigada Sisak 121. brigada Nova Gradiška 122. brigada Đakovo 123. brigada Požega 124. brigada Vukovar 125. brigada Novska 126. brigada Sinj 127. brigada Virovitica 128. brigada Rijeka 129. brigada Karlovac 130. brigada Osijek 131. brigada Županja 132. brigada Našice 133. brigada Otočac 134. brigada Biograd na Moru 135. brigada Osijek 136. brigada Podravska Slatina 137. brigada Duga Resa 138. brigada Delnice 139. brigada Slavonski Brod 140. brigada Jastrebarsko 141. brigada Split 142. brigada Drniš 143. brigada Ogulin 144. brigada Sesvete - Zagreb 145. brigada Dubrava - Zagreb 146. brigada Maksimir - Zagreb 147. brigada Medvešćak - Zagreb 148. brigada Trnje - Zagreb 149. brigada Trešnjevka - Zagreb 150. brigada Črnomerec - Zagreb 151. brigada Samobor 152. brigada Zaprešić 153. brigada Velika Gorica - Zagreb 154. brigada Pazin 155. brigada Crikvenica 156. brigada Makarska 157. brigada Slavonski Brod 158. brigada Split 159. brigada Zadar 160. brigada Osijek 161. brigada Sisak 162. brigada Petrinja 163. brigada Dubrovnik 164. brigada Starigrad 165. brigada Sunja

Povezani članci

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske Dragovoljci Domovinskog rata

Izvori

Vanjske poveznice

Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu