mini|desno|Veliko uskrsno jaje postavljeno na Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdjenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Biblije te dobrim djelima.
Korizma Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
Korizma počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Kršćani se pripremaju u korizmi za slavljenje Uskrsa: molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje - katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. Na blagdan Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: "Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti."
Početak i kraj korizme označen je pokorom, tzv. strogim postom i nemrsom. Strogo postiti znači samo jedan put na dan do sita se najesti, a ne mrsiti znači ne jesti meso niti mesne prerađevine.http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=879 Preuzeto 22. veljače 2012. Pepelnica slijedi nakon vremena fašnika i ludovanja, koje je najintenzivnije u Hrvatskom primorju. Korizma je u narodu vrijeme pročišćavanja i uzdržavanja od obilja, kako bi se dobilo više Božje milosti. Tada se nisu održavale svadbe ni veća slavlja. To je vrijeme zime pred nadolazeće proljeće, kada priroda miruje. Budući, da su ponestajale zalihe hrane, spremljene ujesen, korizmeni se jelovnik spravljao od onoga što je preostalo. U Gorskom kotaru su se za vrijeme korizme pripravljali: kiselo zelje, kisela repa, grah i krumpir, pečeni krumpir, kuhani krumpir začinjen s malo masnoće ili začinjena palenta, palenta i mlijeko, kukuruznica ili šmorn, sir i vrhnje, mlijeko i domaći kruh te kompoti od sušenog voća.http://www.coolinarika.com/clanak/korizma-u-gorskom-kotaru-8211-price-iz-bakine-skrinjice/ Preuzeto 22. veljače 2012. Meso se jelo samo nedjeljom. U Slavoniji su se za vrijeme korizme jele posne slastice: slane kiflice, poderane gaće, zlijevanke, ćoravi kolač i sl.
U Vinkovcima, djevojke su se subotama i nedjeljama u korizmi okupljale oko kapelica u različitim dijelovima grada i pjevale Gospin plač i muku Isusovu. Tada su dolazili i momci, te su uz kokice i posne kolačiće igrali i određene igre.http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=67426 Preuzeto 22. veljače 2012.
U narodu postoji bogatstvo pučkih korizmenih popijevki, koje se dijele u dvije skupine: popijevke pokorničkoga karaktera i popijevke o muci Gospodnjoj. Hrvatski muzikolog Miroslav Vuk nabrojio je čak 71 pjesmu za korizmeno razdoblje, no moglo bi se reći da danas u narodu živi oko 30 napjeva.http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/korizma_uskrs.htm Preuzeto 22. veljače 2012. Najpoznatije korizmene pjesme u hrvatskom narodu su: "Ja se kajem Bože mili" autora Jurja Muliha iz 1746., "Počinje se strašna muka" i "O Isuse, daj da pjevam" Vilka Novaka iz 1909. Nezaobilazna pjesma Križnog puta je "Stala plačuć' tužna mati", koja se nalazi u najvažnijoj hrvatskoj crkvenoj pjesmarici Cithara Octochorda objavljenoj 1701. godine.
Cvjetnica 230px|desno|thumb|Isusov ulazak u Jeruzalem. Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje slavi se u nedjelju prije Uskrsa. Ona je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu.
Na Cvjetnu nedjelju i danas se na misu nosi stručak grančica na blagoslov. Obično su to grančice masline, a uz njih i grančice drijena, lijeske, bršljana i sl. U Gorskom kotaru blagoslovljeni stručak stavljao se za rog pod krovom uz riječi "Bože blagoslovi taj dom" i s vjerovanjem, da će kuću zaštititi od nesreće. Kod velikog nevremena u vatru se bacao komadić blagoslovljenih grančica, kako bi se zaštitila kuća od groma. http://www.coolinarika.com/clanak/uskrs-u-gorskom-kotaru-8211-price-iz-bakine-skrinjice/ Preuzeto 22. veljače 2012. U Krasnu poslije mise grančica se nosi kući, gdje se čuva tijekom godine zataknuta za pojedine predmete, primjerice okvir svete slike, prozor ili ogledalo, a zatiče se i u staju kao zaštita stoke. Osim zaštite kuće i ukućana te stoke, vjeruje se da grančica može štititi i od nevremena i tuče.http://www.krasno.hr/Krasno_O_Krasnu/Krasno_O_Krasnu/uskrs.html Preuzeto 22. veljače 2012.
Cvjetnica se u južnoj Hrvatskoj zove i Palmana nedjelja te Neđeja od pôme u Župi dubrovačkoj. Rano u jutro vjernici su se pripremali, da s pomom (isprepletena palmina grančica) i maslinovim grančicama ide u crkvu, da bi ih blagoslovili. Pomu su nosila samo djeca. One obitelji koje nisu imale djece ili su im djeca već odrasla, davali su pome djeci iz susjedstva. Djeci bi bilo drago imati što više poma, jer se na Uskrs djeci darivala pisanica, a onome tko je nosio pomu dali bi dvije.http://zupcica.hr/index.php/religija1/645-palmana-nedjelja-blagoslov-poma-imaslina Preuzeto 24. ožujka 2013. Pome su i u 19. stoljeću bile rijetkost, a i danas su cijenjene zato što se izrađuju samo u južnom dijelu Hrvatske, a malo žena zna kako se pletu. Nakon blagoslova, pome se odnose u pčelinjak, u polje, u staju, a u kući se stavljaju ispred raspela ili svete slike.http://www.dubrovnikportal.com/portal2/kolumna_jadre_opsirnije.php?id=6632 Preuzeto 24. ožujka 2013. Stara, prošlogodišnja, poma po običaju se ne smije baciti u smeće, već se ili zakapa u zemlju ili se, češće, spaljuje, a pepeo se koristi za pepeljenje na Pepelnicu.http://www.posta.hr/vijesti/filatelija/uskrs-dubrovacka-poma Preuzeto 24. ožujka 2013.
Stari obrasci molitve blagoslova grančica isticali su zaštitu od zla i bolesti. Među starijim formulama blagoslova, a najstarije su iz približno 700. godine, vidna je zaštitnička uloga koja se očitovala kroz čuvanje i jedenje blagoslovljenih grančica. Na početku 20. stoljeća i Zagrebački misal ima molitvu u kojoj se kaže da blagoslovljene grančice "gdje god budu unesene blagoslov prime prebivaoci onoga mjesta: i otjeravši sve protivštine Tvoja desnica da zaštiti one, koje je otkupio Isukrst, Sin Tvoj Gospod naš." U novim formulama molitava blagoslova nad grančicama naglašava kristocentričnost običaja gdje se ističe vjernička uloga nasljedovanja Isusa i dok "danas držimo grančice u čast Kristu pobjedniku, daj da po Njemu budemo plodni dobrim djelima."http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/cvjetnica-i-blagoslov-grančica/ Preuzeto 22. veljače 2012.
U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Cvjetnicu (negdje i na Veliku subotu) cvijećem (često ljubicama) i biljem. To je običaj djevojačkog umivanja u proljetnome cvijeću, koje je nabrano u polju ili ispred kuće i stavljeno u lavor. I "santrač" (ograda oko bunara) je bio posebno nakićen. Htjelo se dati počast vodi i cvijeću, mladosti i proljeću. Od Cvjetnice do Uskrsa u kućama je gotovo tišina, osobito na Veliki petak.http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=2079&idkat=53. Preuzeto 22. veljače 2012.
Veliki četvrtak
200px|lijevo|thumb|Pranje nogu na Veliki četvrtak. Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večeri. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona. U Dalmaciji je običaj da se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona.http://www.zadarskilist.hr/clanci/02042010/ukrasavanje-jaja-nije-dalmatinski-obicaj Preuzeto 4. veljače 2012. Dječaci drvenim škegrtaljkama označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve Anđeo gospodnji te vrijeme početka crkvenih slavlja. Pretkršćanskog je podrijetla običaj šibanja. Poznat je u Istri i u Slavoniji, gdje se naziva "šibarine". U Gornjoj Bebrini, na Veliki četvrtak poslije tri sata ne dira se u zemlju i ide se na misu. Na Veliki petak u 11 h bila je šibarina. Svako dijete je imalo našaranu šibu.http://public.carnet.hr/~joanicic/moj_blog/?p=230 Preuzeto 3. veljače 2012. Kršćanski sadržaj tom je običaju pridodan u Dalmaciji, gdje se na Veliki četvrtak, a negdje u sve dane Svetog trodnevlja udara šibama po crkvenim klupama tako dugo dok se ne izlome šibe, a čin se naziva "tući barabana" pa naziv podsjeća na Barabu, sudionika Isusova procesa pred rimskim upraviteljem Poncijem Pilatom.http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=9385 Preuzeto 4. veljače 2012. Šibe su bile od trsa iz starog vinograda ili od grana masline ili gloga.http://www.kastela.hr/dogadanja/veliki-cetvrtak-u-kastelanskoj-proslosti Preuzeto 4. veljače 2012. U Labinštini na Veliki četvrtak, za večeru se jelo zelje (kupus), jer se vjerovalo da je na posljednjoj večeri Isus s učenicima isto večerao. Zato se ovaj dan još nazivao zeljavi četvrtak.
U Bosni se na Veliki četvrtak kuha varivo od srijemoža (medvjeđi luk, lat. Allium ursinum). To je divlja biljka, koja ima miris po češnjaku. Bijeljenje ili vapnjenje kuće običaj je vezan uz Veliki tjedan. Kuća se čisti i obnavlja, kao što se teži čišćenju duše.http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/blagdani/uskrsni_obicaji Preuzeto 3. veljače 2012.
Procesija za križem mini|Hvarska procesija Procesija za križem ili hvarska procesija za križen naziv je za tradicijsku noćnu procesiju, koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.
Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta. Iznimna je i po svom trajanju i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5233 Preuzeto 4. veljače 2012. Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač a druga dvojica im odgovaraju pjevajući posebne stihove ispjevane u čast zaštitnika crkve i nadahnute mukom Isusovom.http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=11003&act=view Preuzeto 4. veljače 2012. Prvi zapis o procesiji "Za Križem" nalazimo u vizitaciji biskupa Milania iz 1658. godine. On bilježi da je procesija započela znatno ranije i odvijala se na Veliki Petak ujutro ili iza ponoći. Danas procesija "Za Križem" počinje u 22 sata na Veliki Četvrtak, traje 8 sati, duga je oko 22 km i obuhvaća šest župa: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku.http://www.tzjelsa.hr/hr/dogadanja/stalna/procesija/ Preuzeto 4. veljače 2012.
Put koji vodi od crkve do crkve osvjetljava se svjetiljkama i spužvama namočenim u parafinsko ulje, a na prozore kuća ljudi stavljaju svijeće. Procesiju predvode odabrani križonoše koji nose križ težak do 18 kilograma, ponekad bosonogi, odjeveni u bijele tunike kao i ostali članovi bratovštine.http://www.putovnica.net/pstyle/dogadanja/hvar-uskrsnja-procesija-za-krizem Preuzeto 4. veljače 2012. U Vrbanju je običaj, da se na povratku pohodi groblje te se oda počast pokojnicima koji više ne mogu sudjelovati u procesiji. Tada se pjeva "Martvih duše ti sahrani, di su tvoji odabrani".http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=447087 Preuzeto 3. veljače 2012.
Veliki petak
230px|lijevo|thumb|Raspelo ispred oltara.