mini|250px|Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Skrb o hrvatskome strukovnom nazivlju

Skrb o hrvatskome strukovnom nazivlju – bitnoj sastavnici hrvatskoga standardnog jezika – jedna je od temeljnih zadaća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Nazivlje je ključ stručnoga i znanstvenoga sporazumijevanja. Rad na nazivlju stoga je iznimno važan i veoma zahtjevan posao koji je u nas donedavno bio prilično zanemaren. Osnivanjem Strune stvorene su temeljne pretpostavke za njegov razvoj na nacionalnoj razini. Ovim se programom izgrađuje terminološka infrastruktura kakvom već raspolažu gotovo sve europske države. U trenutku pristupanja Europskoj uniji, kad hrvatski postaje jednim od njezinih službenih jezika, normiranje nazivlja neodgodiv je zadatak.

Projekt izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja pokrenut je na inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, a Hrvatska zaklada za znanost financijski ga podupire od 2008. godine. Za nacionalnoga koordinatora izabran je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (vidi Iz povijesti Strune). Zaklada dvaput godišnje raspisuje natječaj za potporu projektima izgradnje nazivlja pojedinih struka. U Struni ravnopravno surađuju stručnjaci jezikoslovne struke sa stručnjacima drugih struka. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao nacionalni koordinator pruža terminološku, kroatističku i tehničku podršku prihvaćenim projektima. Program izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja jedini je djelatni oblik terminološkoga planiranja u Republici Hrvatskoj.

Rad na Struni odvija se u suradnji dvaju institutskih odjela, Odjela za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje i Odjela za hrvatski standardni jezik, koji su odgovorni za terminološku i jezičnu pouzdanost Strune. Za izbor naziva i točnost stručnih podataka iz različitih područja i struka u Struni odgovorni su urednici projekata.

U Strunu je dosad uključeno trinaest različitih struka, a u trenutku otvaranja za javnost dostupno je nazivlje deset struka: brodostrojarstva, fizike, građevinarstva, kartografije i geoinformatike, kemije, korozije i zaštite materijala, polimerstva, stomatologije, strojnih elemenata te zrakoplovstva. U tijeku je rad na nazivlju iz antropologije, pomorstva i prava EU-a pa će i ono biti dostupno javnosti sredinom 2012. godine.

U okviru programa Struna uspostavlja se stručna i znanstvena suradnja među ustanovama koje se bave različitim vidovima terminološkoga rada. Treba posebno istaknuti i suradnju s Hrvatskim zavodom za norme. Zahvaljujući toj suradnji u Strunu je uvršteno i nazivlje iz odabranih terminoloških norma (vidi Popis norma).

Suradnici Maja Bratanić bila je voditeljica Strune od listopada 2009. do prosinca 2015., a Željko Jozić od siječnja 2016. do listopada 2017. Bruno Nahod voditelj je programa Struna od listopada 2017.

U programu Struna stalno ili povremeno sudjeluju članovi više institutskih odjela. Terminolozi su članovi Odjela za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje: Marina Bergovec, Ivana Brač, Antun Halonja, Maja Lončar, Bruno Nahod, Ana Ostroški Anić, Siniša Runjaić, Tomislav Stojanov i Ivo-Pavao Jazbec.

Jezični savjetnici uglavnom su suradnici Odjela za hrvatski standardni jezik pod koordinacijom voditeljice Odjela Milice Mihaljević i Lane Hudeček: Goranka Blagus-Bartolec, Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Budja, Kristian Lewis, Ivana Matas-Ivanković, Alen Milković i Irena Miloš te Ankica Čilaš Šimpraga, Ivana Kurtović-Budja i Perina Vukša iz drugih institutskih odjela.

Kao savjetnici za strane jezike na Struni surađuju i Barbara Štebih Golub (njemački), Sanja Perić-Gavrančić (latinski), Ivana Lovrić-Jović (talijanski) i Tomislava Bošnjak Botica (francuski).

Bazu podataka, radno sučelja za bazu i tražilicu izradio je Vedran Cindrić.

Tražilicu je grafički oblikovao Darko Blažević.

Načela i način rada

U radu na izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja primjenjuje se prilagođena inačica tradicionalnoga terminografskog opisa koja počiva na načelima razrađenima u normama ISO-a (u okviru Tehničkoga odbora 37) i drugoj terminološkoj literaturi. Ta su načela objašnjena i potkrijepljena primjerima na hrvatskome jeziku u Hrvatskome terminološkom priručniku autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević izrađenome za potrebe Strune.

Terminolozi iz Odjela za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje obučeni su za terminografski rad i većina ih ima i međunarodni certifikat ECQA Certified Terminology Manager.

U Institutu se organiziraju terminološke radionice u kojima se stručnjaci koji izgrađuju nazivlja svojih struka upoznaju s temeljnim terminološkim načelima i upućuju u rad s bazom preko mrežnoga sučelja i tako osposobljavaju za terminološki rad. Teme su radionica: Stvaranje novih naziva i terminološka načela, Pogreške pri uspostavi naziva i definicija, Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski pri uspostavi naziva i stvaranju definicija, Terminološka baza podataka, Terminološka definicija i Najčešće pogreške u terminografskome radu.

Stručnjaci pojedinih struka unose u bazu nazive svojih struka, njihove definicije i druge podatke, a jezikoslovci iz Instituta zaduženi su za terminografsku i kroatističku provjeru predloženih naziva. O svim se rješenjima raspravlja na posebnim projektnim radionicama, a problemi se rješavaju redovito suradnjom i praćenjem rada u terminološkoj bazi.

Sadržaj terminološke baze

U Struni se u trenutku otvaranja za javnost nalazi oko 30 000 hrvatskih naziva (vidi Projekti), njihove istovrijednice na engleskome jeziku i na nekim drugim europskim jezicima.

Zapis svakoga naziva može sadržavati sljedeće elemente:

naziv na hrvatskome jeziku jezičnu odrednicu skraćeni oblik naziva definiciju kontekst predloženi naziv (IHJJ) istoznačnice (sinonime), tj. nazive na hrvatskome jeziku s oznakom normativnoga statusa naziva (dopušteni naziv, predloženi naziv, nepreporučeni naziv, zastarjeli naziv, žargonizam) istovrijednice (ekvivalente), tj. nazive na stranim jezicima suprotnicu (antonim) kratice na hrvatskome i/ili stranome jeziku podređene nazive simbol jednadžbu formulu poveznicu napomenu privitak razredbu (oznaku znanstvenoga polja i grane te projekta kojemu naziv pripada) vrela (naziva, definicije i konteksta)

Obvezatne su kategorije označene podebljano.

Znanstvena i umjetnička područja raspoređena su prema razredbi iz Pravilnika Nacionalnoga vijeća za znanost objavljenoga 2009. godine.http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html (pristupljeno 21. veljače 2012.)

Cilj je terminološkoga opisa normiranje naziva, što znači da se izborom i prikazom naziva u bazi preporučuje uporaba najprihvatljivijega naziva za određeni pojam. Pritom se popisuju i drugi supostojeći nazivi za isti pojam, no svakomu se pridjeljuje njegov normativni status.

Razlikujemo naziv i njegove istoznačnice koje mogu biti označene kao: dopušteni naziv, predloženi naziv, nepreporučeni naziv, zastarjeli naziv i žargonizam.

Zadaća je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predložiti jezično najprihvatljiviji naziv koji se najbolje uklapa u sustav hrvatskoga standardnog jezika, ali i u sustav nazivlja struke o kojoj je riječ. To je u pravilu i naziv od kojega se najlakše tvore značenjski povezani nazivi.

U slučaju kad je naziv dug, predlaže se i njegov skraćeni oblik koji se može upotrebljavati u definicijama.

Kad pojedini projekti ne prihvate naziv koji je po sudu institutskih stručnjaka najprimjereniji, on se navodi u posebnoj rubrici kao predloženi naziv (IHJJ).

Dopušteni su nazivi oni koji se susreću u struci kao potpune istoznačnice preporučenoga naziva, ali su po nekome kriteriju manje normativno prihvatljivi od preporučenoga naziva. Ti se nazivi ne upotrebljavaju u definicijama.

Nepreporučenim nazivima smatraju se nazivi koji nisu prihvatljivi za uporabu u strukovnome jeziku jer su jezično neprihvatljivi ili pogrešno ili nepotpuno izražavaju pojam na koji se odnose.

Zastarjeli su nazivi oni nazivi koji se u jeziku struke više ne upotrebljavaju.

Žargonizmi su izrazi koji se upotrebljavaju u neslužbenome razgovoru među stručnjacima, a često su posuđenice iz drugih jezika, metaforični izrazi i sl.

Strani nazivi i dijelovi naziva pisani u izvornome obliku istaknuti su kurzivom. Uz njih se navodi i odgovarajuća jezična odrednica o podrijetlu naziva izražena kodovima ISO-a za nazive jezika.

Značenje svakoga naziva opisuje se definicijom koja objašnjava razliku između pojma pridruženoga nazivu i drugih povezanih pojmova.

Pojmovni se sustav gradi i navođenjem podređenih naziva. Primjer uporabe naziva u kontekstu uvijek je izvorni navod iz stručne literature, a navodi se u rubrici kontekst.

U zapisu svakoga naziva navode se i istovrijednice na drugim jezicima, u pravilu uvijek na engleskome, a često i na drugim europskim jezicima. Tako se osigurava međujezična razmjenjivost terminoloških podataka.

Uz naziv se, ako postoje, prikazuju i kratice, a u skladu s prirodom naziva može se navesti i simbol, formula, jednadžba, poveznica te grafički prilog.

Vrela naziva, definicije i konteksta otvaraju se pritiskom na znak (i) i navode se na dnu prikaza naziva. Vrelo se obvezatno navodi uz kontekst, dok se uz naziv navodi onda kad se želi naglasiti da je naziv povezan s određenim autorom ili vrelom, ili da ga je skovao sam obrađivač. Vrela za definicije navode se kad je definicija iz vrela doslovno preuzeta ili je tek neznatno preuređena.

Nastojalo se da uporaba tražilice Strune bude intuitivna i razumljiva, prikaz naziva pregledan te da korisnik u Struni lako i brzo nađe traženi naziv.

Pretraživanje Strune

Automatsko dopunjavanje

Automatsko dopunjavanje pomoćni je način pretraživanja i pokreće se unosom trećega znaka u polje za upit. U dvama stupcima ispisuju se nazivi koji počinju tim nizom znakova. Unosom dodatnih znakova popis se naziva sužava. Upiše li se niz znakova koji u bazi ne postoji, automatsko će se dopunjavanje isključiti. Pritiskom tipke miša na naziv u popisu otvaraju se rezultati pretraživanja za taj naziv.

Pretraživanje

Nazivi se u Struni mogu pretraživati jednostavnim i naprednim pretraživanjem.

Jednostavno pretraživanje

Jednostavnim se pretraživanjem pretražuju svi nazivi koji postoje u Struni bez obzira na njihov status (preporučeni, predloženi, dopušteni, nepreporučeni...). Može se pretraživati samo cijela riječ.

Rezultati

Rezultati jednostavnoga pretraživanja ispisuju se u skupinama po 15 naziva na stranici. Redoslijed je određen prema relevantnosti rezultata, a najvažniji je rezultat na vrhu.

Napredno pretraživanje

U naprednome pretraživanju korisnik sam odlučuje koje će polje pretraživati. U tome je pretraživanju omogućeno postavljanje složenih upita s pomoću Booleovih operatora.

Znakovi koji se mogu upotrebljavati pri pretraživanju: * (zvjezdica) → bilo koji znak zvjezdica se upotrebljava na kraju niza znakova za upit i zamjenjuje bilo koji znak zrakoplov* → zrakoplov, zrakoplovi dugoga dometa, zrakoplovna konstrukcija itd. (razmak) → ili + (plus) → mora biti znak plus označuje da se niz znakova iz upita mora pojaviti u rezultatu - (minus) → ne smije znak minus označuje da se niz znakova iz upita ne smije pojaviti u rezultatu "" (navodnici) → navodnicima se označuje niz znakova iz upita koji se točno u tome obliku mora pojaviti u rezultatu

Primjer: 1) prostor euklidski s uključenom mogućnošću pretraživanja samo konteksta kao rezultat sve nazive koji u kontekstu imaju ili "prostor" ili "euklidski" 2) +prostor -euklid* s uključenom mogućnošću pretraživanja samo definicije, dat će kao rezultat sve nazive koji u definiciji imaju "prostor", ali nemaju "Euklid", "Euklidov", "euklidski"...

Pregled naziva

Odabirom određenoga naziva u rezultatima pretraživanja otvara se potpuni pregled toga naziva.