mini|desno|250px|O-prstenovi različitih promjera.
mini|desno|250px|Dinamička brtva: odjeljak kroz jednostruko mehaničko brtvilo koje ne ovisi o smjeru: 1) vijak, 2) o-prsten, 3) iglica za zatezanje kao uređaj protiv uvijanja za klizni prsten (4), 4) klizni prsten, 5) dodatni prsten, 6) o-prsten, 7) zid kućišta, 8) iglica za zaglavljivanje kao sredstvo protiv uvijanja za parni prsten (5), 9) vratilo, 10) opruge.
mini|desno|250px|Neke vrste plosnatih i profilnih brtvi: 1. o-prsten, 2. podloška od vlakana, 3. papirna plosnata brtva, 4. plosnata brtva za glavu motora.
mini|desno|250px|Profilna brtva za vodovodne cijevi.
mini|desno|250px|Silikonski kit.
mini|desno|250px|Teflonske brtve (PTFE brtve).
mini|desno|250px|Brtve od biljnih vlakana.
mini|desno|250px|Kod spajanja navoja dvije metalne cijevi ili vodovodne matice koja brtvi visokotlačno crijevo, oko navoja namotava se teflonska traka u smjeru navoja - tri puta. Ovo pomaže zabrtviti vezu i sprječava istjecanje vode kroz navoje.
mini|desno|250px|Način postavljanja teflonske trake.
mini|250px|desno|Kudjelja dobivena namakanjem i mehaničkom obradom stabljike konoplje.
mini|250px|desno|Brtve iz više slojeva za emajlirano kućište s porculanskim zapornim konusom: 1. zaporni konus, 2. kućište, 3. zaštitna obloga od teflona, 4. stakleno (nekad azbestno) pletivo, 5. željezna jezgra.
mini|250px|desno|Nekoliko primjera prstenastih brtava iz mekog materijala s metalnim oblogama: a) od valovitih metalnih traka s obostrano nalijepljenim elastičnim materijalom te metalnim okvirom, b) prsten od mekog materijala s metalnim prstenom na vanjskom obodu, c) s jezgrom iz mekog materijala u metalnom prstenu.
mini|desno|250px|Spoj cijevi s naglavkom: a) spoj zabrtven prstenastom gumenom brtvom, b) spoj zabrtven podbijenom brtvom; 1. naglavak, 2. ravni kraj cijevi, 3. prstenasta brtva, odnosno masna pletenica, 4. olovo ili asfalt.
mini|250px|desno|Spoj visokotlačnog cijevnog voda zabrtvljen s pomoću stožastih dosjednih površina: 1., 2. cijevi s ojačanim krajevima (jedan s navojem), 3. stezna matica.
mini|250px|desno|Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija niske temperature i visokog tlaka: 1., 2. prirubnice dijelova u spoju, 3. gumeni brtveni prsten, 4. potporni metalni prsten.
mini|250px|desno|Visokotlačno brtvljenje: a) koncentracijom pritiska na male površine nalijeganja na središnjem dijelu brtve: b) s pomoću zatvorene brtve; 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten u nestegnutom stanju.
mini|250px|desno|Spoj cilindra s poklopcem zabrtvljen delta-prstenom s pomoću tlaka medija: a) u neopterećenom stanju, b) u stanju kad djeluje tlak medija; 1. poklopac, 2. cilindar, 3. brtveni prsten.
mini|250px|desno|Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija visoke temperature i tlaka: 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten od CrMo čelika.
mini|desno|250px|Primjer opreme za vakuumsko brtvljenje.
mini|desno|250px|Brtvenica na pumpi.
mini|desno|250px|Dinamička brtva: odjeljak kroz jednostruko mehaničko brtvilo koje ne ovisi o smjeru: 1) vijak, 2) o-prsten, 3) iglica za zatezanje kao uređaj protiv uvijanja za klizni prsten (4), 4) klizni prsten, 5) dodatni prsten, 6) o-prsten, 7) zid kućišta, 8) iglica za zaglavljivanje kao sredstvo protiv uvijanja za parni prsten (5), 9) vratilo, 10) opruge.
mini|desno|250px|Djelovanje automatske brtve: a) brtva prednapregnuta ugradnjom, b) brtva pod djelovanjem tlaka medija.
mini|desno|250px|Način brtvenog djelovanja manžete: a) jednostruka manžeta, b) dvostruka ili U manžeta; 1. manžeta, 2. medij ili fluid (plin ili tekućina).
mini|desno|250px|Način brtvljenja između rotirajućeg i mirujućeg dijela s pomoću tekućine: 1. rotor, 2. brtvena tekućina. 3. medij čije istjecanje treba spriječiti.
mini|desno|250px|Membranska brtva na motociklu.
mini|desno|250px|Labirintna brtva.
Brtva je strojni dio, izrađen od brtvenoga materijala (brtvila), koji služi za sprječavanje ili smanjenje prijelaza tvari između dvaju funkcijski odvojenih prostora, dakle na mjestima kao što su rastavljivi cijevni spojevi i ulaz nekog strojnog dijela u unutrašnjost konstrukcije. Najčešće se pritom radi o sprječavanju propuštanja tekućina ili plinova, ali i istjecanja maziva i ulaska nečistoća.
Brtva ima zadatak spriječiti dovotku toka medija (fluid) dva funkcionalno razdvojena prostora iz jednog prostora u drugi. Brtve moraju ograničiti gubitke zbog propusnosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da pri tome omogućuju ekonomski povoljna konstruktivna rješenja. Prema namjeni brtve moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve i svojstva: nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka); pogonska sigurnost (greškama nastaju gubici prekidom rada); vijek trajanja; rastavljivost; gubitak snage (gubitkom medija ili trenjem); utjecaj na medij (medij neizložen promjenama); mehanička svojstva; propusnost plinova; toplinska vodljivost. "Brtve" www.unizd.hr, 2012.
Za materijale iz kojih se izrađuju brtve važna su sljedeća svojstva: mehanička, tarna, otpornost na kemijske utjecaje, nepropusnost, toplinska rastezljivost, postojanost na određene temperature, obradivost, otpornost na eroziju. Brtve se izrađuju iz sljedećih materijala: papir i karton, koža, kudjelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobučina, vulkanfiber, vuna od troske, azbest, guma, umjetne smole, grafit, umjetni ugljen, metali, sinterirani i umjetni materijali. Možemo razlikovati brtvljenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i rastavljivih spojeva. Kod brtvljenja nerastavljivih spojeva, rastavljanje se može postići samo razaranjem spoja, dok kod uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se postiže samo pomoću jednog od dijelova u spoju. "Brtveni materijali" www.univerzal.hr, 2012.
Brtvljenje Brtvljenje je postupak kojim se postiže nepropusnost različitih spojišta u građevinarstvu, strojarstvu, brodogradnji, automobilskoj industriji i drugim djelatnostima.
Brtvljenje u strojarstvu Općenito se u strojarstvu pod brtvljenjem razumijevaju mjere koje se poduzimaju da bi se spojevi učinili nepropusnim ili barem da bi se njihova propusnost dovoljno smanjila. To može biti potrebno iz različitih razloga (na primjer da bi se međusobno odvojili prostori u kojima trebaju vladati različiti tlakovi ili u kojima se nalaze različiti mediji, a koji ne smiju doći u međusobni dodir, da bi se spriječio gubitak nekog medija, ili da bi se zaštitio neki uređaj za onečišćavanje.
U užem smislu pojam brtvljenja ograničava se na spojeve koji i nakon ugradnje (montaže) ostaju rastavljivi.
Spojevi se katkada mogu brtviti poništenjem (eliminacijom) zračnosti među dosjednim površinama njihovih dijelova prikladno finom strojnom obradom i stezanjem dovoljno velikim silama. Međutim, u većini slučajeva takav je način brtvljenja neisplativ (neekonomičan), a često i neizvediv. Zbog toga se brtvljenje najčešće izvodi s pomoću različitih materijala (brtvila) ili od njih izrašenih dijelova ili elemenata (brtava) koja poništuju zračnost time što se lako prilagođavaju neravninama dosjednih površina svojim deformiranjem i/ili takozvanim puzanjem. Osim osiguranja nepropusnosti, na te materijale postavlja se i niz drugih zahtjeva, već prema uvjetima u kojima oni moraju brtviti. Tako se od njih može tražiti da budu dovoljno sigurni u pogonu, da imaju dovoljnu trajnost, da ne utječu nepovoljno na medij s kojim su u dodiru, i s druge strane, da su otporni prema njegovom kemijskom djelovanju, da im koeficijent toplinskog istezanja ima prikladnu vrijednost, da su postojani na temperaturama pogona, da su otporni prema eroziji, a katkada da imaju prikladna antifrikcijska (netarna) svojstva. Od nekih se traži da budu i lako obradivi."Tehnička enciklopedija" (Elementi strojeva), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
Brtvljenje u građevinarstvu U građevinarstvu se brtvljenjem postiže nepropusnost nasipa i kanala te nepropusnost temelja, zidova i spojišta između pojedinih dijelova građevnih konstrukcija, instalacijskih cijevi, priključaka uređaja na konstruktivne dijelove građevina i slično. Za brtvljenje mogu služiti različiti prikladni materijali (brtvila), koji se primjenjuju u obliku gotovih brtvi, folija, vrpci, slojeva, zastora, ploča ili kao mase za brtvljenje koje se ulijevaju ili utiskuju u hladnom ili vrućem stanju. U novije se doba kao brtvilo koriste i takozvani geosintetski materijali.
Brtvljenjem se sprječava prodiranje vlage, vode, drugih tekućina i plinova, u prvom redu prodiranje vlage i podzemne vode kroz spojišta u temeljnim konstrukcijama. Različite vrste običnih i plastificiranih mortova upotrebljavaju se kao brtvila pri spajanju zidnih dijelova i podova. Manje šupljine u zidovima, na spojištima konstrukcijskih elemenata, na mjestima ugradnje drvenarije, instalacija i druge opreme ispunjavaju se elastičnim ili plastičnim masama za brtvljenje. Danas su u širokoj upotrebi mase na bazi silikona, poliuretana, polisulfida, poliakrilata, poliizobutena ili butilnoga kaučuka (polimerni materijali), a sadrže i omekšivače, punila, pigmente i druge sastojke. Radi zaštite od buke, prašine i propuha, vrata i prozori brtve se vrpcama od pjenaste plastike, gume ili pusta.
Brtvljenje svih vrsta cijevi (vodovodnih, plinskih, kanalizacijskih) posebno je važno. Cijevi od čelika i lijevanoga željeza mogu se na spojevima brtviti bituminiziranom kudjeljom, olovom (koje se najčešće primjenjuje u rastaljenu stanju), olovnom vunom, gumom, kožom, klingeritom i slično. Općenito, za hladnu vodu i plinove dobro služe gumene brtve s pamučnim uloškom, za vlažnu i pregrijanu vodenu paru brtve od klingerita, za vrelu vodu i ulje pod tlakom brtve u obliku bakrenih prstenova.
Dilatacijske reške podnih i kolničkih konstrukcija ispunjavaju se masom od bitumena, asfalta ili asfaltnoga betona. Da se ispiranjem ne poremeti stabilnost pokosa i dna odvodnih kanala, oni se brtve ilovačom, plastičnom glinom ili bituminoznim vodonepropusnim zastorom. Nasute se brane osiguravaju od ispiranja i poremećaja stabilnosti jezgrom od gline ili asfaltnoga betona, ili se površina na uzvodnom pokosu brtvi plastičnim ili geosintetičkim folijama, glinom ili armiranobetonskim pločama te asfaltnim betonom.
Temelji teorije brtvljenja Istjecanje medija kroz prostor između dviju ravnih površina spoja prestaje prije nego što se zračnost među njima svede na nulu. Tu pojavu treba pripisati složenom djelovanju apsorpcije medija na tim površinama, međumolekularnim silama u mediju (fluidu) i površinske napetosti kao njihove posljedice, te kapilarnih sila. Zračnost je, pri kojoj se to događa, to manja što je razlika tlakova medija odvojenih spojem veća. Kako je, s druge strane, zračnost među dosjednim površinama spoja bez posebne obrade zavisna od veličine elastičnih i plastičnih deformacija na njima kao posljedica pritiska kojim su one međusobno stegnute, to znači da za svaki određeni slučaj postoji neki stezni, takozvani prethodni ili kritični pritisak koji osigurava brtvljenje. Uz navedenu razliku tlakova, taj prethodni pritisak određuju i svojstva materijala i kakvoća obrade brtvenih površina. Taj pritisak treba biti dovoljno velik da uzrokuje puzanje. Budući da su konstrukcijski materijali koji najviše služe u strojogradnji (čelici) vrlo otporni prema toj pojavi, jer imaju razmjerno veliku čvrstoću oblika, prethodni pritisci općenito su vrlo veliki. Ti se pritisci dadu veoma smanjiti ulaganjem brtava od materijala s razmjerno malom čvrstoćom oblika između tih površina. Time se postižu očite prednosti. Ipak, čvrstoća oblika brtava ne smije biti odviše mala, jer inače puzanje može uzrokovati deformacije koje odviše smanjuju trajanje prethodnog pritiska.
Djelotvornost brtvljenja zavisi od mjera (dimenzija) brtvene površine i brtve, od vrste opterećenja brtve i od fluida. Općenito plinovi, naročito suhi, zahtijevaju bolje brtvljenje nego tekućine.
Materijali za izradu brtava