Smiljana Rendić (Split, 27. kolovoza 1926. – Rijeka, 26. svibnja 1994.) bila je hrvatska novinarka, vatikanistica, kritičarka, prevoditeljica, pjesnikinja, polemičarka, judaistkinja, dugogodišnja suradnica Glasa Koncila. Domagojka po orijentaciji, katolikinja domoljubnog usmjerenja, dala velik je prinos hrvatskomu, posebice obnovljenomu katoličkom novinarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća.Smiljana Rendić, verbum.hr, pristupljeno 6. rujna 2018.

Živjela je na Trsatu u Rijeci, kao umirovljenica otkako je u siječnju 1973. godine zbog jednog od najznačajnijih tekstova iz Hrvatskog proljeća Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod,Smiljana Rendić: Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod, hkv.hr, 13. rujna 2012., pristupljeno 6. rujna 2018. bila osuđena po članku 118. Kaznenoga zakonika zbog čega je bila udaljena s posla u upravi časopisa Pomorstvo i prijevremeno umirovljena.Umrla Smiljana Rendić, 26. svibnja 1994., IKA V - 8476/5, ika.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 6. rujna 2018.)

Životopis

Smiljana Rendić rođena je u Splitu 27. kolovoza 1926. godine od oca Marka i majke Ivanice rođene Rusinović. Otac Marko, koji je bio poznati radićevac,Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji , prir. i predg. napisao Vlado Čutura, Biblioteka: Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 22, Glas Koncila, Zagreb, 2012., str. 12.-13. umro joj je dok je bila dijete.Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji , prir. i predg. napisao Vlado Čutura, Biblioteka: Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 22, Glas Koncila, Zagreb, 2012., str. 284. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je i završila Splitu (1933. – 1940.). Od prvih gimnazijskih godina uključila se u katolički pokret domagojskog usmjerenja, a u doba Drugoga svjetskog rata njezina je duhovnost sazrijevala u uskom krugu koji se okupljao oko poznatog i neobičnog isusovca o. Stjepana Poglajna.

Godine 1948. komunističke vlasti obitelji Rendić oduzele su imovinu i zajedno s majkom bila je istjerana iz stana. Ostala je bez ikakvih sredstava i nije mogla dovršiti školovanje, nego se odmah bila zaposlila u "Jugovinilu". Dohranivši majku u tijesnoj sobici, nakon majčine smrti preselila je u Rijeku gdje se, kao izvrstan znalac talijanskoga jezika bila zaposlila u uredništvu novina La Voce del Popolo. Ubrzo su je otkrili kao "klerikalku" i onemogućili. Zaposlila se u administraciji časopisa Pomorstvo i ostala ondje do suđenja potkraj 1972. godine. Bila je optužena zbog članka Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod. Članak je objavljen u časopisu Kritika u broju 18, za svibanj i lipanj 1971. godine (str. 417-428.).Kritika dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturnopolitička pitanja broj 18 svibanj-lipanj 1971., archive.org, pristupljeno 19. veljače 2023. Branio ju je kao odvjetnik bivši predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Milan Vuković.

Zbog tog teksta koji je dodatno raskrinkao zatiranje hrvatskoga jezika Novosadskim dogovorom i posrbljivanje hrvatskoga jezika kroz neki neprirodni projekt bila je osuđena na godinu dana strogog zatvora i na godinu dana zabrane nastupanja u javnosti. Vrhovni sud je u studenome 1973. godine kaznu strogog zatvora promijenio u uvjetnu, ali je ostala kazna gubitak radnog mjesta i prijevremena mirovina.

Broj časopisa Kritike u kojem je izašao taj članak je zabranjen.Sanda Ham, Radoslav Katičić i časopis Kritika, Kolo, br 4, 2019., pristupljeno 19. veljače 2023.

Od tada je Smiljana Rendić živjela samo za svoje knjige i članke u Glasu Koncila. Riječka nadbiskupija i Glas Koncila pomogli su davši joj skromni smještaj u župnoj kući na Trsatu.Druga obljetnica smrti najistaknutije hrvatske katoličke novinarke Smiljane Rendić, 4. lipnja 1996. (IKA), pristupljeno 19. veljače 2023. S talijanskoga jezika na hrvatski jezik prevela je djelo Bernharda Häringa Il Sacro Cuore di Gesu e la salvezza del mondo (Srce Isusovo spasenje svijeta, 1984.).Srce Isusovo spasenje svijeta, library.foi.hr, pristupljeno 18. srpnja 2020.

Umrla je u Rijeci 1994. godine. Pokopana je na riječkome groblju Trsat.Živko Kustić, Povratak u genitiv, jutarnji.hr, 27. ožujka 2007., pristupljeno 19. veljače 2023.

Djela Mi ovdje, Glasa koncila, Zagreb, 1965. (pod pseudonimom Berith)Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji , prir. i predg. napisao Vlado Čutura, Biblioteka: Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 22, Glas Koncila, Zagreb, 2012., str. 286. Pozdrav Ignaciji, Biblioteka "Glasa koncila", Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1966. (pod pseudonimom Berith)Pozdrav Ignaciji , library.foi.hr, pristupljeno 18. srpnja 2020. Crni šator, Biblioteka "Glasa koncila", Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1967. (pod pseudonimom Berith)Crni šator , library.foi.hr, pristupljeno 18. srpnja 2020. Molitva za milost slova, Glasa koncila, Zagreb, 1986. Proroštvo sv. Malahije: o papama i posljednjim vremenima, priredio Ivan Mužić, Biblioteka: Raskrižja, knj. 4, Naklada Bošković, Split, 2005. Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji, priredio i predgovor napisao Vlado Čutura, Biblioteka: Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 22, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

Nagrade i priznanja Biskup Petar Čule odlikovao ju je svojom koncilskom medaljom, za suradnju u Glasu Koncila, 1965. godine. O 25. obljetnici Glasa Koncila 1988. godine odlikovana je jedinstvenim odličjem "Zlatno pero" koje nadbiskupi izdavači ni prije ni poslije nisu nikome drugome dodijelili.

Bilješke hebr.: SavezSmiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji , prir. i predg. napisao Vlado Čutura, Biblioteka: Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 22, Glas Koncila, Zagreb, 2012., str. 281.

Izvori

Artur Bagdasarov, Jezik kojim nitko nikad nije govorio , Vijenac, br. 470, 2012.

Literatura

Vanjske poveznice Nataša Bašić, Uz 50. obljetnicu Hrvatskoga proljeća i članka Smiljane Rendić Izlazak iz genitiva // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 68, br. 5, 2021., str. 198.–200., Smiljana Rendić: Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod, Pollitika – dnevnik Ivana Cerovca, 9. veljače 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 15. studenoga 2017.), tekst članka iz časopisa Matice hrvatske Kritika Pozdrav Ignaciji, archive.org Katolički identitet i hrvatski preporod: rasprave, kritike, izvještaji (dio knjige), issuu.com Molitva za milost slova, (pjesma, sonetni vijenac Molitva za milost slova, Dometi, 12/1994., str. 141.), archive.org

Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Hrvatsko proljeće Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića