Ložišća su mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj. Administrativno su u sastavu općine Milne.
Zemljopisni položaj Ložȋšća se nalaze na zapadnoj strani otoka Brača, nekoliko kilometara od mora prema unutrašnjosti otoka. Najbliža naselja su Bobovišća i Bobovišća na Moru.
Povijest Naselje su u 17. stoljeću osnovale obitelji iz susjednih Bobovišća (vjerojatno Krstulović-Lozić), a s obzirom na to da se brže razvijalo od starijih Bobovišća i da je stanovništvo vrlo brzo brojčano preraslo Bobovišća, nazivana su Vȅlo Selȍ, a Bobovišća Mõlo Selȍ.
U XIX. stoljeću naselje je imalo oko 800 stanovnika, početkom XX. stoljeća oko 1500, i otada se broj stalno smanjuje pa danas ima manje od 100 duša. Ložišćani se bave poljoprivredom, uzgojem stoke, a u zadnje vrijeme i turizmom.
Živ je i dobro se sačuvao ložiški govor koji se pokazuje kao čvrst sustav, pa i u mlađega naraštaja.
Ložišća ili Velo Selo podignuta su na kapelaniju 1831., a zasebna župa odvojena od boboviške postala su 1909. godine.Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968. U Ložišćima je muška osnovna škola osnovana 1855., a hrvatski je kao nastavni jezik uveden 1880. godine. Godine 1873. mjesto je imalo liječnika i dvije primalje.
Promet Županijska cesta Ž6188 spaja Ložišća sa Nerežišćima u središnjem dijelu otoka. Državna cesta D114, koja spaja Milnu i Supetar, do 2020. je prolazila i kroz Ložišća (pri čemu su prolazak kroz središte mjesta otežavale uske uličice), a tada je izgrađena Ložiška zaobilaznica i tunel Korito, čime je izbjegnut gusti promet kroz središte mjesta.
Stanovništvo Prema popisu iz 2011. Ložišća su imala 139 stanovnika, a broj je do 2021. pao na 92.
Poznate osobe Marko Sapunar, novinar i publicist Pavle Valerijev, nastavnik
Znamenitosti Crkva sv. Ivana i Pavla iz 1820. godine; raskošni zvonik Ivana Rendića iz druge polovice XIX. stoljeća Crkva Gospe Stomorice (Stomȍrica), ranoromanička crkvica između Ložišća, Sutivana i Supetra Zgrada župnog dvora i prve škole Kameni most, poznat i kao "Most Franje Josipa", izgrađen za vrijeme austrijske uprave Donji pisk, jedno je od najvećih sabirališta vode na otoku, iz 19. stoljeća Rat, gradina i arheološko nalazište iznad mjesta
Izvori
Šimunović, Petar (1972). Toponimija otoka Brača. Supetar. Šimunović, Petar (1987). Vodič po otoku. Brač - Zagreb.