mini|230px|Grb Armenske katoličke Crkve mini|230px|Susret biskupa u Jeruzalemu, oko 1880. mini|230px|Armenska katolička crkva u Gliwicama, Poljska Armenska katolička Crkva (arm. Հայ Կաթողիկե Եկեղեցի, Hay Kat'oġikē Ekeġec'i) je jedna od 23 Istočne katoličke Crkve sui iuris (po svom pravu) u zajedništvu s drugim Crkvama istočnog obreda te u punom zajedništvu s rimskim papom kojeg priznaje za poglavara. Armenska katolička Crkva je regulirana Istočnim kanonskim pravom, odnosno Zakonikom kanona istočnih Crkava.
Na čelu Armenske katoličke Crkve nalazi se katolikos, patrijarh Cilicije, a stolna crkva je Katedrala sv. Ilije i sv. Grgura Prosvjetitelja u Beirutu, u Libanonu.
Povijest Nakon prekida Armenske apostolske Crkve s Crkvama Kalcedonskoga sabora pojedini armenski biskupi pokušali su stupiti u zajedništvuo s Katoličkom Crkvom.
Jedan od prvih dodira bili su kontakti križara i cilicijskih armenskih vladara u 11. i 12. stoljeću. Godine 1198. dolazi do potpisivanja unije između određenog dijela armenskoga svećenstva, vladara cilicijskoga armenskoga kraljevstva i predstavnika Katoličke Crkve. Uniju nije poduprlo nekoliko biskupa u armenskoj Ciliciji te Armenska apostolska Crkva izvan Cilicije. Unija je potrajala do pada cilicijske prijestolnice Sis, 1375. godine.
Drugi pokušaj zbližavanja bio je na Ekumenskom saboru u Firenci (1439.). Papinskom bulom Eugena IV., 22. studenoga 1439., Exultate Deo, obnovljena je unije s Armenskom apostolskom Crkvom. Ipak, bula nije dala konkretna rješenja, ali je poslužila kao osnova za utemeljenje buduće Armenske katoličke Crkve.
Godine 1320. započinje misijska djelatnost dominikanaca i franjevaca među Armencima kada oni organiziraju armenske redovničke „unijatske bratovštine”. Kasnije se na Bliskom istoku stvaraju razne armenske katoličke zajednice. Tako se osniva Kongregacija mehitarista u Carigradu (1710.) i Red sv. Antuna u Libanonu (1715.).
Godine 1740. papa Benedikt XIV. određuje Abrahama Petra I. za patrijarha Cilicijske Armenije. Dvije godine kasnije službeno je ustanovljena Armenska katolička Crkva. Papa Pio VIII. uspostavlja 1830. katoličku nadbiskupiju za armenske katolike u Osmanskom Carstvu. Godine 1831., Osmansko je Carstvo, pod pritiskom Francuske, proglasilo slobodu djelovanja Armenske katoličke Crkve.
Godine 1833. u Rimu je osnovan Armenski kolegij. Tijekom genocida nad Armencima u Osmanskom Carstvu ubijeno je, osim predstavnika Armenske apostolske Crkve, više od 30 tisuća armenskih katolika. Tada je od prijašnjih 20 biskupija ostalo samo 3, od 156 crkava ostalo ih je oko 30. U to je vrijeme ubijeno 107 katoličkih svećenika, nekoliko biskupa te 45 redovnica.
Godine 1928. patrijarhat je premješten u Libanon (Beirut), a Carigradu se daje status nadbiskupije. Uoči Drugoga svjetskog rata u SSSR-u zatvorene su sve armenokatoličke crkve. Oko sedamdesetorica svećenika je strijeljana ili prognana u logore.
Liturgija i obredi Crkva pripada skupini Katoličkih Crkava istočnog obreda i koristi armenski obred i armenski jezik u svojoj liturgiji. Armenski obred također koristi i Armenska apostolska Crkva te značajan broj istočnih katoličkih kršćana u Gruziji. Za razliku od Crkvi bizantskog obreda, u armenskom su crkve obično bez ikona i imaju zavjesu koja odvaja svećenika i oltar od ljudi tijekom liturgije.
Brojnost Armenska katolička Crkva je podijeljena na arheparhije, eparhije, apostolske egzarhate, ordinarijate za vjernike istočnog obreda i patrijarhalne egzarhate, od kojih svaka ima uloge slične biskupiji.
Armenska katolička patrijaršija u Ciciliji je vrhovni autoritet Armenske katoličke Crkve. Trenutni katolikos patrijarh je Krikor Bedros XX. Gabroyan.
Popis članova Armenske katoličke Crkve (prema podatcima iz Papinskog ljetopisa). Istočne katoličke Crkve (2008.) Papinski ljetopis (Annuario Pontificio), cnewa.org Istočne katoličke Crkve (2015.) Papinski ljetopis (Annuario Pontificio), cnewa.org
biskupija/dijeceza 1990. 2000. 2015.Beirutska arheparhija, Libanon 15 000 12 000 12 500Alepska arheparhija, Sirija 15 000 17 000 10 000Bagdadska arheparhija, Irak 2200 2000 1700Carigradska arheparhija, Turska 3700 3680 3100Lavovska arheparhija, Ukrajina nepoznato nepoznato nepoznatoIspahanska eparhija, Iran 2200 2200 200Aleksandrijska eparhija, Egipat 1500 1287 6500Kamičliska eparhija, Sirija 4303 4000 2500Newyorška eparhija Naše Gospe od Narega, SAD i Kanada 34 000 36 000 36 000Pariška eparhija, Francuska 30 000 30 000 30 000Buenosaireska eparhija sv. Grgura iz Nareka, Argentina osnovana 1989. 16 000 16 600Apostolski egzarhat za Latinsku Ameriku i Meksiko 30 000 12 000 12 000Atenski ordinarijat, Grčka 650 600 200Gherlanski ordinarijat, Rumunjska / 1000 656Gjumriski ordinarijat, Armenija osnovan 1991. 220 000 600 000Damaščanski patrijarhalni egzarhat, Sirija 9000 8000 4500Ammanski i Jeruzalemski patrijarhalni egzarhat / 280 500 ukupno 142 853 362 047 736 956
Kanonizirani članovi biskup Ignacije Maloyan (1869. – 1915.), proglašen blaženim 2001., a svetim 19. listopada 2026.Papa proglasio sedmero novih svetaca Katoličke Crkve ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 19. listopada 2025.
Izvor
Literatura Članci
Vanjske poveznice Službene stranice Armenske katoličke Crkve
Kategorija:Kršćanstvo u Armeniji