Marij El

minijatura|desno|300px|Karta Marij Ela. Marij El ili Mari El, prije Mari (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske Federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.

Zemljopis Marij El se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57 % ozemlja ove republike je pokriveno šumama.

Površina: 23.200 km². Granice: unutarnje: Nižnjenovgorodska oblast (JZ/Z/SZ/S), Kirovska oblast (S/SI/I), Tatarstan (JI/J), Čuvašija (J) Najviši vrh: 278 m Najveća udaljenost sjever-jug: nema podataka Najveća udaljenost istok-zapad: nema podataka Prosječno visina: nema podataka

Rijeke U Marij Elu ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.

Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:

Bolšaja Kokšaga Buj Ilet Iravka Kundiš Laž Malaja Kokšaga Mali Kundiš Nemda Rutka Uržumka Vetluga (plovna) Volga (plovna) Jušut

Jezera Ima preko 200 jezera u Marij Elu, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1 – 3 m.

Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10 – 70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5 – 1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.

Prirodna bogatstva U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.

Klima

Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna. Prosječna siječanjska temperatura: −13°C Prosječna srpanjska temperatura: +19°C Prosječna godišnja količina padaline: 450 – 500 mm

Stanovništvo Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.

Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, s ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.

Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6 % stanovništva.

Broj stanovnika: 727.979 (2002.) gradsko: 459.687 (63,1 %) selsko: 268.292 (36,9 %) muško: 338.485 (46,5 %) žensko: 389.494 (53,5 %) žena na 1000 muškaraca: 1.151 Prosječna dob: 36,7 g. gradska: 36,7 g. seoska: 36,7 g. muška: 34,0 g. ženska: 39,0 g. Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi) gradskih: 173.246 (s 455.006 ljudi) seoskih: 90.136 (s 262.932 ljudi) Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka

Povijest Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj Hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom Kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog Kanata 1552. godine.

Marijska autonomna oblast je uspostavljena 4. studenog 1920. Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5. prosinca 1936. godine.

Autonomna republika Marij El u današnjem obliku je stvorena 22. prosinca 1990. godine.

Politika Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine. Mandat mu istječe 2008. godine.

Gospodarstvo Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.

Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.

Prijevozništvo U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).

Kultura Ima osam muzeja u Marij Elu. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.

Obrazovanje Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.

Vjera Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.

Tradicionalna marijska religija marla – kršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.

Turizam Marij El je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanjskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.

Izvori

Vanjske poveznice

Službene stranice Gospodarstvo Marij Ela Slike i priče iz Marij Ela

Kategorija:Privolški savezni okrug

Marij El

Źródło i licencja