Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. U vrijeme Domovinskog rata bio je predsjednik HSP-a te osnivač i vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga od 1991. do 1993. Nakon što je Anto Đapić postao predsjednik HSP-a osniva vlastiti HSP 1861.
Mladost
Paraga je rođen u Zagrebu kao dijete Smiljana i Arne. U Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju, nakon čega se upisao na studij prava i laičke teologije. Studij nije uspio okončat jer ga je komunistička vlast uhitila 1980. kad mu je bilo 19 godina zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika. Peticiju je potpisalo nekoliko desetaka hrvatskih uglednika među kojima su bili Supek, Tuđman, Gotovac, Brozović, Čičak, Cesarić, Kustić, Dončević itd. Na sudskom procesu osuđen je na četiri godine zatvora zbog neprijateljske propagande, suradnje s ustaško-terorističkim organizacijama: počinio je krivično djelo protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFRJ. Služi kaznu u Lepoglavi i na Golom otoku.Dobroslav Paraga . Večernji list. Preuzeto 26. studenog 2013. Od četiri zatvorske godine, od 21. listopada 1980. do 21. listopada 1984. godine, ukupno je samo u samicama bivše Jugoslavije proveo čak 271 dan, bez hrane, grijanja, danjeg svjetla i kretanja, a na Golom otoku sve to pod zemljom. Neprestano je premlaćivan, prijetilo mu se smrću, mučen je na zimi, prisilno mu je sondiran želudac.Robert Frank: "Političke sudbine: Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema". Novi list: 3. 6. 2000. Kriminalac iz Srbca kraj Banje Luke, Slobodan Nedeljković, slomio mu je nogu na pet mjesta bacivši mu klupu na nogu i zatim skakajući po njoj,East Europe report: Dobroslav Paraga describes mistreatment in prison . Pristupljeno 18. srpnja 2014. a za posljedice batinjanja pendrekom hrvatski su sudovi 2002. godine utvrdili da su vidljive i dva desetljeća nakon toga.H. Dečak: "Već 17 godina političar od države traži 500 000 kuna za zlostavljanja u zatvoru". Večernji list: 17. 01. 2003. U prvom šestomjesečju '82. godine, dok je bio na Golom otoku, višestruki ubojica Bruno Reketti obećaje mu zaštitu od ostalih zatvorenika. No, u nastupu pijanstva i posljedične iskrenosti Reketti mu priznaje da mu je rečeno da Paragu treba ubiti – kako bi sam bio pomilovan. Ono što je pijan rekao, Reketti je trijezan pokušao ostvariti: nožem ga je pokušao ubiti. Ipak, to mu nije pošlo za rukom, a kasnije su se odnosi između njih dvojice popravili tako da ga je Reketti čak dva puta spasio od dvojice također naručenih egzekutora, a osim toga, priznao mu je da ga je trebao nagovoriti na pokušaj bijega s Golog otoka što bi poslužilo vlastima da likvidiraju Paragu. Za Paragu je u zatvoru intervenirao francuski predsjednik Francois Mitterrand.
Na odsluženje vojnog roka u kaznenoj jedinici u Kninu pozvan je 13. veljače 1986., na dan kad je Andrija Artuković izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. svibnja, dan nakon što je Artuković osuđen.OSOBA TJEDNA - Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997. Pristupljeno 19. srpnja 2014.Predsjednik HSP 1861 . Feral Tribune. Pristupljeno 19. srpnja 2014. Paraginog prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je Služba državne sigurnosti (UDBA) bacivši ga kroz prozor s četvrtog kata zgrade u Novom Zagrebu, a čitav je slučaj tih dana u novinama bio popraćen naslovom “Skočili ga kroz prozor”.Jedan čovjek, jedna pravaška stranka. Tragičar povijesti. Slobodna Dalmacija: članak Marine Karlović-Sabolić. Preuzeto 19. srpnja 2014. Paraga je zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podigao tužbu protiv SFR Jugoslavije. Tužba je odbačena kao neosnovana. Paraginu tužbu jugoslavenskim je vlastima "pod nos" stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro. Sredinom osamdesetih u zagrebačkom je Vjesniku novinar Inoslav Bešker napisao da “čak i ako je deseti dio Paraginih tvrdnji o zlostavljanjima u zatvorima točan, to zahtijeva ispitivanje, koje može završiti javnom osudom krivaca”, a značajnu javnu podršku Paragi je u travnju ’87. godine pružio kardinal Franjo Kuharić izjavivši Glasu Amerike da je “Paraga pobornik ljudskih prava koji ne optužuje nikoga, već samo zahtijeva da se brani čovjek, a Paraga je samo javno progovorio o zloupotrebama kojih je i sam bio žrtva”. Upravo te godine Paraga je ponovno osuđen. Ovog puta ne na zatvorsku kaznu; prošao je s kaznom od tri godine zabrane javnog nastupanja. Uz pomoć Dobrice Ćosića, kojeg je Smiljan Paraga (otac Dobroslava) molio za pomoć, pušten je iz zatvora (pošto je ipak ponovno dospio u njega) 1987. godine te piše knjigu o svojim stradanjima na robiji, pa mu je zbog te knjige ponovno suđeno.Paraga svedoči protiv Srba. Novosti, 16. travnja 2002. Preuzeto 21. prosinca 2013. (na srpskom) Uz zagovor njemačkog predsjednika Richarda von Weizsäckera Paraga je uspio dobiti putovnicu u Sloveniji koju mu je uskraćivala slovenska Služba državne sigurnosti.S.Res. 169-Supporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia-Senate passage on August 4, 1989 . Von Weizsacker had invited Paraga already in December od 1988 on the occasion of the 40th anniversary of the proclamation of the Universal Declaration of Human Rights. Because he was denied a passport, Paraga staged a 17 day hunger strike. Von Weizsacker intervened with the Yugoslav government; the Croatian Cardinal Kuharic openly condemned the incident. Finally, government gave him a passport. Pristupljeno 19. srpnja 2014.
Nakon toga počinje pisati o zlostavljanjima u zatvorima i montiranim političkim procesima u slovenskoj Novoj reviji i ljubljanskoj Mladini. Uz pomoć slovenske putovnice putuje u Zapadnu Njemačku, u službeni posjet kod predsjednika Richarda von Weizsäckera,RICHARD VON WEIZSACKER GERMAN PRESIDENT AND DOBROSLAV PARAGA IN BONN. Pristupljeno 19. srpnja 2014.
O tome kako i zašto je uzeo slovensku putovnicu obrazložio je u intervjuu. Budući da ga je visoki dužnosnik ondašnje vlasti, ali i vlasti koja je bila aktualna u vrijeme intervjua 2000., osudio 1987. na tri godine zatvora pod optužbom za lažnu propagandu jer da je "iznosio istinu o uvjetima života u tadašnjim zatvorima". Suđenje nije prošlo nezapaženo kod demokratskog svijeta. Pratio ga je i američki konzul, što se nikada prije nije dogodilo, zbog čega je na pritisak kazna preinačena u uvjetnu. Usprkos tomu, policija mu je oduzela osobnu iskaznicu pa je bio bez ikakvih isprava, jer mu je putovnica oduzeta desetljeće prije. Tada su mu Slovenci dali putovnicu i tako je dvije godine živio u Sloveniji. Za dobivanje te putovnice Paraga je zahvaljivao ondašnjem njemačkom predsjedniku Richardu von Weizsackeru, koji je čuo za njegov slučaj te ga 1989. pozvao kao svoga gosta u Bonn na obilježavanje 40. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima. Jugoslavenske su mu vlasti i dalje pravile probleme. Nisu ga pustile i nastao je skandal u Sloveniji. Naime, unatoč što je živio u Jugoslaviji gdje je postojala i središnja vlast, u Sloveniji je postojala neka mogućnost djelovanja pa je nakon poziva njemačkog predsjednika, dobio i putovnicu i državljanstvo. Slovenskom je SUP-u osobno dao ondašnji predsjednik Slovenije Janez Stanovnik. Paraga tada ipak nije otišao u Njemačku, jer su se u Zagrebu i Beogradu protivili. Otputovao je ipak godinu poslije, kad ga je primio predsjednik Weizsacker.INTERVJU Dobroslav Paraga u povodu ustavnih promjena. Zamolio sam Gama’a al Islamiju da ne podmeće bombe po Hrvatskoj razgovarala: Nada Starijaš AI Issa, Arena, 23. studenoga 2000.
Zatim je otputovao u Prag češkom državniku i žrtvi komunizma Vaclavu Havelu, Švedsku, potom u parlament u Ontariju, Kanadi, i u niz drugih zapadnih zemalja i gradova gdje govori o problemu političkih zatvorenika, velikosrpske ideologije i upozorava općenito na probleme u Jugoslaviji.Povodom obljetnice rezolucije 169. Hrvatsko pravo. Preuzeto 9. lipnja 2014. Primjerice, gradsko vijeće američkog Chicaga je, pod utjecajem borbe Dobroslava Parage za ljudska prava u Hrvatskoj i Jugoslaviji, donijelo 28. lipnja 1989. rezoluciju kojom je osuđena Jugoslavija zbog kršenja ljudskih prava, a na sličnu je rezoluciju utjecao i u gradskom vijeću Illinoisa.Yugoslav Dissident Seeks Support Here Chicago Tribune. Preuzeto 12. lipnja 2014. Predsjednik torontskog ogranka Hrvatskog odbora za ljudska prava Josip Gamulin omogućio mu je ’89. godine da posjeti kanadske Hrvate i prepriča im svoja traumatična iskustva o kršenju ljudskih prava u Jugoslaviji. U Kanadi, osim što je zagovarao “hrvatsku stvar”, Paraga je protestirao zbog uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu. O tome je informirao brojne kanadske parlamentarce. Knjigu dokumenata o borbi hrvatskih političkih zatvorenika protiv represije i progona u Jugoslaviji poklonio je crnačkom kandidatu za predsjednika SAD-a svećeniku Jesseu Jacksonu. Amnesty International, organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, dvaput ga je proglasila zatočenikom savjesti,"Whereas Dobroslav Paraga, who has twice been adopted as a prisoner of conscience by Amnesty International" Pristupljeno 11. lipnja 2014.god. a svojevremeno je bio označen kao vodeći jugoslavenski disident.
U Torontu je Paraga organizirao protujugoslavenske demonstracije. U Kongresu SAD-a ishodio je 4. kolovoza 1989. Rezoluciju br. 169Službeni sažetak rezolucije (na engleskom) Pristupljeno 11. lipnja 2014. kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ, slobodno udruživanje građana i istraga političkih ubojstava. Time se svrstao uz rame komunističkih disidenata poput Andreja Saharova i Vaclava Havela, koji su dobili priznanje od saveznog parlamenta SAD za svoje djelatnosti na polju borbe za ljudska prava i demokraciju, a uz to, Paraga je postao i jedini Hrvat u hrvatskoj povijesti koji je dobio takvo priznanje.Međunarodna nagrada Karolini Vidović jaka pljuska Banskim dvorima i režimskoj HTV Tinolovka-news: "(...) a inače je činjenica, da je Dobroslav Paraga jedini Hrvat i Zagrepčanin u hrvatskoj povijesti koji je počašćen takvim jednim priznanjem od strane kolijevke moderne demokracije (...) Uz Dobroslava Paragu je takvu nagradu u ono vrijeme dobio još samo disident Andrej Saharov.)" Preuzeto 11. lipnja 2014. Paragine djelatnosti po svijetu nisu prošle nezapaženo te su u Jugoslaviji izazvale žestoke reakcije. Beogradski, ali i neki drugi prorežimski dnevnici i tjednici, optužili su tada SAD (jer je Paraga bio gost mnogih utjecajnih osoba tamo, uključujući i najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja i američkog predsjednika Georga Busha) da podržavaju “ustaško-albansku spregu”. Očito se aludiralo da postoji veza između hrvatskog nacionalizma Dobroslava Parage i albanskog separatizma. Tako je glasilo jugoslavenske komunističke partije, «Borba», iz Beograda, 11. kolovoza 1989. godine, u članku pod naslovom «Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž», objavilo: