Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica. Time utječe na tržišne uvjete koji formiraju kamate na novčanom tržištu.
Diskontna stopa jedan je od instrumenta monetarno-kreditne politike središnje banke.
Postotak diskontne stope određuje središnja banka: To su u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka a u Europskoj uniji Europska središnja banka.
Ključne kamatne stope (Stanje: 11. lipnja 2012.)
Europska središnja banka: 0,00 %, main refinancing operations: 0,75 %, marginal lending facility: 1,50 % Švicarska narodna banka:3-mj. -Libor 0,00–0,25 % Sustav federalnih rezervi Federal-Funds-Rate 0,00–0,25 %, Diskontna stopa 0,75 % Bank of Japan: 0,30 % Bank of England Repo Rate 0,50 % Kineska narodna banka: (one-year lending rate) 6,00 % Hrvatska narodna banka: 3 % .ODLUKA o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke ("Narodne novine", broj 115/2015.) , pristupljeno 26. studenoga 2015.
Utjecaji diskontne stope Diskontnom politikom ili politikom eskontne stope središnja banka utječe na na opseg bankovnih kredita, (investicije u gospodarstvo i na količinu novca u optjecaju). Poskupljenje bankovnih kredita dovodi do smanjenja potražnje za kreditima.Limun, http://limun.hr/main.aspx?id=24449&Page=3
U slučaju recesije središnje banke snižavaju diskontnu stopu. Pojeftinjenjem kredit te potiču se nove investicije u gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta.
Kod pojave inflacije središnja banka povisuje iznos diskontne stope.
Povezani članci Lombardna stopa Diskontiranje Monetarna politika
Izvori
Vanjske poveznice Limun.hr, (financijki portal) Moj bankar.hr
Kategorija:Monetarna ekonomija Kategorija:Politika