Mediteranska ili sredozemna prehrana sastoji se od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, čuvanja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije.Mediterranean diet na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 12. studenog 2012. mini|lijevo|<center>Branje maslina, Montecolognola, Italija Odlike Mediteransku prehranu odlikuje nutricionistički model koji se na području Sredozemlja očuvao stoljećima,Alberto Capatti i dr., Italian Cuisine: A Cultural History, str. 106. a koji sadrži uglavnom maslinovo ulje, žitarice i mahunarke, svježe ili sušeno povrće, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa, te razne priloge i začine, uz pratnju vina ili infuzija, uvijek poštujući uvjerenja svake zajednice (tako se u sjevernoj Italiji za kuhanje koristi svinjska mast i maslac dok se maslinovo ulje uglavnom koristi kao preljev za salate i kuhanje povrća,Massimo Alberini i Giorgio Mistretta, Guida all'Italia gastronomica, Touring Club Italiano, 1984. a u sjevernoj Africi se zbog vjerskih uvjerenja izbjegava uporaba vina). Danas je ovaj način prehrane prepoznat i od 1990-ih se preporučuje se kao način zdrave prehrane. mini|<center>Grčka mediteranska predjela
Mediteranska dijeta (od grč. diaita, što znači „način života”) čini mnogo više od same hrane. Ona promiče društvene međuodnose jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav ukorijenjen je u velikom poštovanju područja i njegove bioraznolikosti, te osigurava zaštitu i razvoj tradicijskih djelatnosti i obrta povezanih s ribarstvom i poljoprivredom sredozemnih zajednica kao što su npr. Soria u Španjolskoj, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji i Chefchaouen u Maroku, koji su tek neki od mnogih. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština ove četiri zemlje.
Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih izričaja i slavlja, kao i u očuvanju mnogih tehnika. mini|lijevo|<center>Piramida mediteranske prehrane mini|<center>Španjolski tapas od sredozemnih namirnica
Medicinska istraživanja mini|<center>Marokanska „brza hrana” također se temelji na mediteranskoj prehrani Iako ju je prvi put opisala američka liječnica Ancel Keys u Salernu (Italija) još 1945. godine, sredozemna je prehrana postala općeprihvaćena i priznata tek 1990-ih nakon tzv. „Studije sedam zemalja”. Ova studija dokazala je svojevrstan paradoks jer su se stanovnici Sredozemlja, iako obilno unose masnoće, pokazali otporniji na kardiovaskularne bolesti, od stanovnika SAD-a koji unose slične količine masnoća.
Jedno od poznatijih objašnjenja sredozemne prehrane ponudio je dr. Walter Willett s Harvardskoga sveučilišta polovicom 1990-ih.Marian Burros, Eating Well, The New York Times 29. ožujka 1995. Preuzeto 12. studenog 2012. U svojoj knjizi koju je napisao za opću javnost opisao ju je kao „model prehrane tipičan za Kretu i ostatak Grčke, te južnu Italiju do ranih 1960-ih”, koja uz „redovitu tjelesnu aktivnost” podrazumjeva „obilne količine hrane biljnoga podrijetla, svježe voće kao dnevni desert, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoća, mliječne proizvode (uglavnom sir i jogurt), te malenu do umjerenu konzumaciju ribe, peradi i vina, od nula do najviše četiri jajeta tjedno, te malu količinu crvenoga mesa”.Walter C. Willett, Eat, Drink, and Be Healthy: The Harvard Medical School Guide to Healthy Eating, Free Press, 2005., Ukupan udio masti u ovakvoj prehrani je 25% do 35% kalorija, od čega zasićene masnoće iznose tek 8% kalorija.Willett WC; Sacks, F; Trichopoulou, A; Drescher, G; Ferro-Luzzi, A; Helsing, E; Trichopoulos, D, Mediterranean diet pyramid: a cultural model for healthy eating, American Journal of Clinical Nutrition 61 (6): 1402S–6S. PMID 7754995
Kasnija epidemiološka istraživanja potvrdila su kako su nezasićene masnoće u maslinovu ulju, posebice oleinska kiselina, povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti.A. Keys, A. Menotti, M.J. Karvonen i dr., The diet and 15-year death rate in the seven countries study, Am. J. Epidemiol 124 (6), prosinac 1986., str. 903.–915. Nadalje, antioksidansi u maslinovu ulju pospješuju regulaciju kolesterola i sniženja razina njegova oblika manje gustoće (LDL-a), što ima za posljedicu protuupalne i anti-hipertenzivne učinke.M.I. Covas, Olive oil and the cardiovascular system, Pharmacol 55 (3), ožujak 2007., str. 175.–186.
Poveznice Sredozemna kuhinja
Izvori
Vanjske poveznice Članak HICa:zdrava hrana, zdrav život Tajne mediteranske prehrane , Europsko vijeće o hrani The Mediterranean Diet Pyramid , Oldways Talijanski projekt za promidžbu i proširenje mediteranske prehrane , Federsanità-ANCI – 2010. – 2012.
Kategorija:Prehrana Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Italiji Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Španjolskoj Kategorija:Nematerijalna svjetska baština Prehrana Kategorija:Hrana i piće u Hrvatskoj Kategorija:Hrana i piće u Italiji Kategorija:Hrana i piće u Španjolskoj Kategorija:Ciparska kultura Kategorija:Marokanska kultura Kategorija:Portugal