Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.

Zemljopis Nalazi se dva kilometra od entitetske granice s Republikom Srpskom i šest kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Zavale teče rijeka Trebišnjica. Mjesto je oko 50 km udaljeno od Trebinja, a oko 15 km od Slanoga u Hrvatskoj.

Zavali pripadaju i tri zaseoka od kojih su dva, nastanjena isključivo srpskim stanovništvom (Budim/Budin Do i Muhareva/Mareva Ljut) te jedan hrvatskim (Češljari).

Selo Budin Do se spominje 1694. prilikom dodjele zemljišta mletačkim zaslužnicima u Popovu i Zažablju. Selo Muhareva ili Mareva Ljut nekoć je nastanjivao rod Muharica te se u povijesnim vrelima spominje 1694. godine. Po popisu iz 1733. selo Češljari je nastanjivalo 35 katolika, a nakon posljednjih ratnih zbivanja posve je napušteno.

Povijest Selo Zavala (Caualla) spominje se od 1362. u povijesnim vrelima. Zavala je bila srednjovjekovno popovsko upravno i duhovno središte. U Zavali se nalazi 45 stećaka te ostatci predromaničke crkve nedaleko od koje je podignut pravoslavni manastir Vavedenja Presvete Bogorodice koji se u povijesnim vrelima spominje 1514. godine. Na lokalitetu Petkovica nalazila se katolička crkva svete Petra koja se u povijesnim vrelima spominje 1525. za vrijeme pohoda franjevca Siksto iz Slanog. Crkva je predmet višestoljetnoga spora između mjesnoga pravoslavnoga i katoličkoga puka. Selo se nekada nazivalo i Čengići po muslimanskoj obitelji koja je gospodarila velikim dijelom Popova.

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj su 2 crkve i 40 katoličkih obitelji.Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)

U Zavali je Vejsil Ćurčić našao brojne ostatke starohrvatske crkvene umjetnosti.»Napredak«, br. 1., 1933. Biskup Andrijašević je prigodom vizitacije Hercegovini 1629. vidio crkvu sv. Petra u Zavali za koju je zabilježio da se vide grobovi mnogih knezova, a među njima čak jednog dalmatinskog kralja imenom Pavlimira (»Polimir«), ali čini se da je biskup tu zabilježio narodnu predaju.

U Zavali postoji spomen na 15 zavoskih knezova. Posljednji knez bio je Marin Radulović koji se preselio iz Dubrovnika u Italiju na prijelazu iz 15. u 16. stoljeću. Njegov unuk Niccolò Radulovich postao je 1699. godine kardinal.

Za vrijeme Hercegovačkog ustanka u Zavali je u srpnju 1875. održana skupština na kojoj je prisustvovalo otprilike 2000 katolika i pravoslavaca. Na skupštini je za zajedničkog vođu ustanka izabran Ivan Musić.

Tijekom Rata u BiH mjesto je uništeno.

Dana 24. listopada 2020. na Crkvini je pronađena ispod stećaka reljefna ploča oltarne pregrade iz 9. stoljeća s kršćanskim motivima. Jedinstvena ploča iz trolisne crkve svjedoči vremenu predromanike i jedina je takva građevina u BiH. Otkrivanje ove jedinstvene crkve svjedoči da su tu bile tri crkve iz triju različitih vremenskih razdoblja, a ne samo jednog kako se isprve smatralo, te svjedoči o kontinuitetu kršćanstva u ovim krajevima.Dnevnik.ba: Veliko arheološko otkriće u BiH: Kod Ravnog pronađena reljefna ploča iz 9. stoljeća s kršćanskim motivima Dnevnik.ba. 24. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.

Stanovništvo 1991. Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedećiNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.:

ukupno: 105

Srbi – 88 Hrvati – 13 Jugoslaveni – 4

2013. Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 186

Hrvati – 143 Srbi – 43

Znamenitosti Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Od 2023. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno je od najvažnijih svjetskih žarišta bioraznolikosti za špiljsku faunu, posebno podzemnu vodenu faunu i biljne vrste endemične za Balkan.

Samostan Zavala posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvučena u pećinu. Uz samostane Žitomislić i Tvrdoš, spada u najznačajnije središte kulturnog života Hercegovine.</ www.turizamrs.org, "Manastir Zavala", pristupljeno 11. siječnja 2013. Prvi pisani trag o samostanu nastao je početkom 16. stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata pretrpio je veliku štetu, a također i u posljednjem ratu oštećen je i napušten. Nakon rata samostan je ponovno obnovljen i bratstvo se vratilo. U njemu je Sveti Vasilije Ostroški stupio u monaštvo.

Crkvina, arheološko područje i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Na lokalitetu su pronađeni ostatci (prema Dubrovačkoj kronici) katoličke crkve sv. Petra, pravoslavne crkve sv. Petke te nekropola stećaka.

U Zavali se nalazila jedna od postaja na željezničkoj pruzi Gabela – Zelenika. Stanična zgrada bila je poput zgrade u Hutovu, a postojala su još i tri kolosijeka i skladište za robu. U zgradi je danas ugostiteljski objekt.Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)

Galerija

Izvori

Literatura Članci

Vanjske poveznice Turistička zajednica Republike Srpske: samostan Zavala Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska: samostan Zavala

Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Kategorija:Ravno