Hohhot (mongolski: 12px|, Хөх хот; kineski: 呼和浩特, pinyin: Hūhéhàotè) ili Hushi (呼市, Hūshì), prije poznat kao Kweisui (归绥, Guīsuí), je glavni grad kineske Autonomne regije Unutrašnja Mongolija, na sjeveru države. Na mongolskom jeziku ime grada znači „Plavi grad”, što se u mongolskoj kulturi povezuje s nebom, vječnošću i čistoćom.Dorothy Perkins, Encyclopedia of China: The Essential Reference to China, Its History and Culture, A Roundtable Press Book, New York, 1999., str. 172. mini|lijevo|250px|<center>Razglednica Hohhota: Spomenik Džingis Kanu, Zhaojun mauzolej, Hram Dazhao i Hram pet pagoda. Zemljopisne odlike
Hohhot leži u kotlini rijeke Dahei, velike zapadne pritoke Žute rijeke te je oduvijek bio važno prometno središte.
Povijest mini|lijevo|<center>Wanbu Huayanjing pagoda (Baita pagoda) u Hohhotu 1942. Grad je utemeljio Altan Kan oko 1580. godine na mjestu gdje je izvorno bila oaza u mongolskoj pustinji. U grad se razvio tijekom dinastije Ming pod imenom Guihua (归化 Guīhuà). U takozvanom „Starom gradu” još uvijek se nalaze građevine iz tog razdoblja. Grad je dobio na značaju za vrijeme dinastije Qing i postao je političko središte regije kao glavni grad kineske pokrajine Suiyuan (绥远 Suíyuǎn). Zgrade koje su izgrađene ovim razvojem čine ono što se naziva „Novi grad”.
Grad je od 1937. – 1945. godine preuzela japanska satelitska država Mengjiang (蒙疆).
Kinezi su stanovnike pokrajine do 1954. zvali Guisui (归绥 Guīsuī), što je akronim koji se sastojao od inicijala dvaju okruga Guihua (歸化) i Suiyuana.
Znamenitosti mini|<center>Skulpture Wan Zhaojun i njezina muža, kana, ispred mauzoleja. mini|<center>Da Zhao hram mini|<center>Velika džamija u Hohhotu Grobnica Wan Zhaojuna (昭君墓) nalazi se oko devet kilometara južno od središta Hohhota. Vjeruje se da je tamo pokopana djevojka s dvora cara Yuan Dija iz dinastije Han. Ova je sluškinja pristala udati se za glavu mongolskog plemena kako bi osigurala mir. Baita pagoda (白塔) iz vremena dinastije Liao nalazi se u seoskom području gdje je i Hohhotska zračna luka Baita, nazvana po pagodi. Hram pet pagoda (五塔寺) u mongolskom stilu arhitekture, vrlo sličan indijskom, sagrađen je 1732. Na njegovim zidovima zabilježeno je više od 1.500 figura Bude, kao i razni budistički tekstovi. Dazhao (大召) je budistički samostan i hram izgrađen 1579., najstariji je u gradu. Velika džamija u Hohhotu (呼和浩特清真大寺) je najstarija i najveća džamija u Unutrašnjoj Mongoliji, a izgradili su je Hueji 1693. god.
Uprava
Na županijskoj razini, Hohhot se sastoji od četiri okruga, četiri županije i jednog stijega (okrug): Zemljovid Naziv Mongolski jezik Kineski Pinyin Površina Stanovništvo GustoćastanovništvaGradsko središteHuimin(Hodong'arad District)ᠬᠣᠳᠣᠩ ᠠᠷᠠᠳ ᠤᠨ ᠲᠣᠭᠣᠷᠢᠭQotoŋ Arad-un toɣoriɣ回民区Huímín Qū194,4394.5552.030Xincheng(Xinhot)ᠰᠢᠨᠡ ᠬᠣᠲᠠ ᠲᠣᠭᠣᠷᠢᠭSin-e Qota toɣoriɣ新城区Xīnchéng Qū660,6567.255859Yuquanᠢᠤᠢ ᠴᠢᠤᠸᠠᠨ ᠲᠣᠭᠣᠷᠢᠭIui čiuvan toɣoriɣ玉泉区Yùquán Qū207,2383.3651.850Saihanᠰᠠᠶᠢᠬᠠᠨ ᠲᠣᠭᠣᠷᠢᠭSayiqan toɣoriɣ赛罕区Sàihǎn Qū1.002,9635.599634SelaTogtohᠲᠣᠭᠲᠠᠬᠤ ᠰᠢᠶᠠᠨToɣtaqu siyan托克托县Tuōkètuō Xiàn1.407,8200.840143Wuchuanᠦᠴᠤᠸᠠᠨ ᠰᠢᠶᠠᠨÜčuvan siyan武川县Wǔchuān Xiàn4.682,3108.72623Horingerᠬᠣᠷᠢᠨ ᠭᠡᠷ ᠰᠢᠶᠠᠨQorin Ger siyan和林格尔县Hélíngé'ěr Xiàn3.447,8169.85649Qingshuiheᠴᠢᠩ ᠱᠦᠢ ᠾᠧ ᠰᠢᠶᠠᠨČiŋ šüi hė siyan清水河县Qīngshuǐhé Xiàn2.85993.88733Tumed lijevi stijeg(Tumed Jun stijeg)ᠲᠦᠮᠡᠳ ᠵᠡᠭᠦᠨ ᠬᠣᠰᠢᠭᠤTümed Jegün qosiɣu土默特左旗Tǔmòtè Zuǒ Qí2.765312.532113 Stanovništvo
Broj stanovnika u Hohhot je naglo rastao od 1990-ih. Prema šestom popisu stanovništva u Kini, ukupan broj stanovnika u gradu Hohhotu 2010. godine iznosio je 2,86 milijuna, a gradskog područja 1,98 milijuna stanovnika, što je 428.717 stanovnika više nago 2000. godine i čini godišnji prirast stanovništva od 1,63 %.http://inews.nmgnews.com.cn/system/2011/06/13/010607482.shtml , Inner Mongolia News, 内蒙古日报 (Inner Mongolia Post) 13. srpnja 2015. Pristupljeno 21. lipnja 2019.
Kretanje broja stanovnika 1953. 1964. 1982. 1990. 2000. 2010. 792.600 1.118.600 1.645.200 1.911.600 2.437.900 2.866.600
Izvori
Vanjske poveznice
Hohhot na portalu Encyclopædia Britannica Službene stranice grada
Kategorija:Glavni gradovi kineskih pokrajina