desno|mini|150px|Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: 'društveni'; 'saveznički'), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije. Nastao je u 18. stoljeću u Europi kao odgovor na industrijalizaciju i kapitalizam.Sinclair, Upton (1. siječnja 1918.). Upton Sinclair's: A Monthly Magazine: for Social Justice, by Peaceful Means If Possible. »Socialism, you see, is a bird with two wings. The definition is 'social ownership and democratic control of the instruments and means of production.'«Nove, Alec. 2008. „Socialism”. New Palgrave Dictionary of Economics, Second Edition. »A society may be defined as socialist if the major part of the means of production of goods and services is in some sense socially owned and operated, by state, socialised or cooperative enterprises. The practical issues of socialism comprise the relationships between management and workforce within the enterprise, the interrelationships between production units (plan versus markets), and, if the state owns and operates any part of the economy, who controls it and how.«Nove, Alec. „Socialism”. New Palgrave Dictionary of Economics, Second Edition (2008). »A society may be defined as socialist if the major part of the means of production of goods and services is in some sense socially owned and operated, by state, socialised or cooperative enterprises. The practical issues of socialism comprise the relationships between management and workforce within the enterprise, the interrelationships between production units (plan versus markets), and, if the state owns and operates any part of the economy, who controls it and how.« Rosser, Mariana V. and J Barkley Jr. (23. 7. 2003). Comparative Economics in a Transforming World Economy. MIT Press. str. 53. . »Socialism is an economic system characterised by state or collective ownership of the means of production, land, and capital.« Socijalizam se kroz povijest svojega razvoja pojavljivao unutar različitih političkih koncepcija i teorija, od kojih su najznačajnije: utopijski socijalizam, anarhizam, marksizam različitih struja, antiautoritarni komunizam, boljševizam (autoritarni komunizam), religijski socijalizam (kršćanski socijalizam i sl.), demokratski socijalizam, socijaldemokracija itd."What else does a socialist economic system involve? Those who favor socialism generally speak of social ownership, social control, or socialization of the means of production as the distinctive positive feature of a socialist economic system" N. Scott Arnold. The Philosophy and Economics of Market Socialism : A Critical Study. Oxford University Press. 1998. Str. 8Busky, Donald F. (20. 7. 2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Praeger. str. 2. . »Socialism may be defined as movements for social ownership and control of the economy. It is this idea that is the common element found in the many forms of socialism.«Bertrand Badie; Dirk Berg-Schlosser; Leonardo Morlino. 2011. International Encyclopedia of Political Science. SAGE Publications, Inc. str. 2456. . »Socialist systems are those regimes based on the economic and political theory of socialism, which advocates public ownership and cooperative management of the means of production and allocation of resources.«Zimbalist, Sherman and Brown, Andrew, Howard J. and Stuart. 1988. Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach. Harcourt College Pub. str. 7. . »Pure socialism is defined as a system wherein all of the means of production are owned and run by the government and/or cooperative, nonprofit groups.«
Svaka varijanta socijalističke ideje nastoji u industrijaliziranom društvu ostvariti društveni poredak u kojem neće postojati kapitalizam, tj. u kojemu će se ukinuti privatno vlasništvo u gospodarstvu. Valja opaziti da je takav cilj u potpunoj oprjeci s liberalnom demokracijom, u kojoj se poštovanje prava vlasništva uzima kao jedan od preduvjeta demokratičnosti odnosa u društvu, a pravo vlasništva sagledava kao jedno od temeljnih ljudskih prava.
Uvod
Središnje vrijednosti zajedničke svim oblicima socijalizma jesu kritika privatnoga vlasništva i njegovo socijaliziranje, tj. podruštvljenje (ili barem neki oblik društvene kontrole nad njim), te načelo društvene jednakosti.Brus, Wlodzimierz (5. 11. 2015). The Economics and Politics of Socialism. Routledge. str. 87. . »This alteration in the relationship between economy and politics is evident in the very definition of a socialist economic system. The basic characteristic of such a system is generally reckoned to be the predominance of the social ownership of the means of production.«Michie, Jonathan (1. 1. 2001). Readers Guide to the Social Sciences. Routledge. str. 1516. . »Just as private ownership defines capitalism, social ownership defines socialism. The essential characteristic of socialism in theory is that it destroys social hierarchies, and therefore leads to a politically and economically egalitarian society. Two closely related consequences follow. First, every individual is entitled to an equal ownership share that earns an aliquot part of the total social dividend…Second, in order to eliminate social hierarchy in the workplace, enterprises are run by those employed, and not by the representatives of private or state capital. Thus, the well-known historical tendency of the divorce between ownership and management is brought to an end. The society – i.e. every individual equally – owns capital and those who work are entitled to manage their own economic affairs.«"2. (Government, Politics & Diplomacy) any of various social or political theories or movements in which the common welfare is to be achieved through the establishment of a socialist economic system" "Socialism" at The Free dictionaryArnold, Scott (1994). The Philosophy and Economics of Market Socialism: A Critical Study. Oxford University Press. str. 7—8. . »This term is harder to define, since socialists disagree among themselves about what socialism ‘really is.’ It would seem that everyone (socialists and nonsocialists alike) could at least agree that it is not a system in which there is widespread private ownership of the means of production…To be a socialist is not just to believe in certain ends, goals, values, or ideals. It also requires a belief in a certain institutional means to achieve those ends; whatever that may mean in positive terms, it certainly presupposes, at a minimum, the belief that these ends and values cannot be achieved in an economic system in which there is widespread private ownership of the means of production…Those who favor socialism generally speak of social ownership, social control, or socialization of the means of production as the distinctive positive feature of a socialist economic system.«Hastings, Mason and Pyper, Adrian, Alistair and Hugh (21. 12. 2000). The Oxford Companion to Christian Thought. Oxford University Press. str. 677. . »Socialists have always recognized that there are many possible forms of social ownership of which co-operative ownership is one...Nevertheless, socialism has throughout its history been inseparable from some form of common ownership. By its very nature it involves the abolition of private ownership of capital; bringing the means of production, distribution, and exchange into public ownership and control is central to its philosophy. It is difficult to see how it can survive, in theory or practice, without this central idea.« Pojavni oblici socijalizma međusobno se razlikuju po načinu (sredstvima) kojim će se te vrijednosti postići. Iako se začetci socijalizma mogu pronaći u iskustvima čovječanstva već i u davnijoj povijesti (u starim etičko-religijskim naučavanjima,Cort, John C. (1988). Christian Socialism: An Informal History. Maryknoll, New York: Orbis Books. . u praksi nekih religijskih zajednica, židovsko-kršćanskom mesijanizmu, odnosno u naučavanjima svih onih koji su bolje društvo pokušavali postići koncepcijama pravednosti temeljenima na jednakosti i bratstvu), socijalizam kao razrađeni koncept je ipak plod novijeg vremena.
Takvi razrađeniji sustavi socijalističkog mišljenja mogu se pronaći u djelima slavnih utopista (Tommaso Campanella, Thomas More).von Mises, Ludwig (1981) . "Christianity and Socialism". Socialism. New Heaven: Yale University Press U djelu Utopija iz 1516. Thomas More drži da »tamo gdje je vlasništvo privatno, gdje je novac mjerilo svih stvari, teško je i nemoguće da zajednica ima pravednu vladu«.
Utopijski socijalizam
Prve konkretne ideje socijalističkog načina proizvodnje i uređenja društva postavili su utopijski socijalisti, koji su se protivili privatnom vlasništvu, kapitalizmu; napose ranom kapitalizmu svojstvenoj doktrini slobodnog (nereguliranog) tržišta. Charles Fourier je težio izgradnji društva na osnovi falansterija ili falangi (model uravnoteženih zajednica), koje bi funkcionirale poput dioničkih društava, čiji dohodak bi se dijelio među članovima društva, pa nikakav oblik vlasti ne bi bio potreban. Henri Saint-Simon se zauzimao za novi društveni poredak s centraliziranom strukturom u kojem će umjesto vladavine kapitalista društvom upravljati znanstvenici i najobrazovaniji članovi društva, a Robert Owen naglasak je stavio se na sindikalno i zadružno radničko udruživanje.
Riječ "socijalist" prvi se put pojavila 1827. u časopisu "Cooperative Magazine", koji je uređivao Robert Owen, a riječ "socijalizam" u časopisu "Le Globe" 1832.
Anarhizam
Anarhizam je pokret i doktrina unutar socijalističke teorije i socijalističkog pokreta, koji se zauzimao za uređenje gdje se odlučuje o svemu izravno-demokratski od strane naroda, te zbog toga nema potrebe za vođama i vladarima. Inspirirani idejama P. J. Prudhona i praksom Pariške komune iz 1871. ruski anarhisti Mihail Bakunjin i Petr Kropotkin zauzimali su se za društvo bez države i privatnoga vlasništva. Društvo je trebalo predstavljati skup slobodno ujedinjenih komuna (anarhistički komunizam) i proizvodnih udruženja u kojem nema vanjske prisile (državne, pravne, političke, ekonomske) nad pojedincima.
Marksizam
Nakon revolucije 1848. i pojave novih mišljenja socijalizam je dobio novo značenje. Pod utjecajem Karla Marxa i Friedricha Engelsa socijalizam je dobio znanstvenu formu – tzv. znanstveni socijalizam (termin za koji je K. Marx tvrdio da se koristi kao suprotnost utopijskom socijalizmu; poslije će marksisti svoju ideologiju prezentirati kao znanost, te su na fakultetima država pod komunističkom vladavinom osnivali katedre na kojima su studenti polagali ispite, a profesori branili doktorate gdje se ideologiju izučavalo kao da je doista posrijedi znanost). Kritičkom analizom kapitalističke političke ekonomije uz korištenje metode Hegelove dijalektičke filozofije, K. Marx i F. Engels prikazali su neke osnovne zakonitosti razvoja kapitalizma, njegove unutrašnje proturječnosti, ali i neke opće zakonitosti društvenog razvoja. "Znanstveni socijalizam" smatrao je da socijalizam nije moguć u bilo koje vrijeme, nego kada se ostvare materijalni uvjeti prvenstveno u ekonomiji i kada se razviju proizvodne snage potrebne za stvaranje socijalizma (kasnije će, začudo, socijalističke revolucije najviše uspjeha imati upravo u gospodarski slabije razvijenim zemljama - od Ruskog Carstva, preko Jugoslavije i Carske Kine, do Etiopije, Angole i Mozambika). Osnivanjem Prve internacionale 1864. postavili su temelje međunarodnom socijalizmu. Marxov socijalizam (komunizam) je uključivao strategiju revolucionarne klasne borbe radništva i s tim u vezi razgraničenje od ostalih tadašnjih strujanja unutar međunarodnog socijalizma.
Iz teorija K. Marxa i F. Engelsa nastale su kasnije različite struje marksizma, s različitim tumačenjima i interpretacijama.
Socijaldemokracija