Revillagigedo () je otočje od četiri vulkanska otoka u istočnom dijelu središnjeg Pacifika.
Otoci leže oko 386 km jugozapadno od najjužnije točke poluotoka Baja California u Meksiku i administrativno su dio meksičke savezne države Colima. Jedna su od tri otočne skupine Meksika čija osnova se ne nalazi u epikontinentalnom pojasu (ostale dvije otočne skupine su: Guadalupe i Rocas Alijos).
Otoci Ukupna površina otoka je Najveći otok je Socorro s površinom od , slijede Clarión s , San Benedicto sa ) i Roca Partida sa svega površine. Najviši vrh nalazi se na najvećem otoku i dostiže do 1.130 m nadmorske visine (Monte Everman). Preostala tri otoka su relativno niska (do 350 m). Neki vulkani su aktivni, od kojih su podsljednje zabilježene erupcije imali vulkan Bárcena 1953. (otok San Benedicto, na slici gore desno) i Socorro 1993. god.
Otoci se dijele na 3 unutarnja i jedan vanjski otok (Clarión). Otoci leže u vremenskim zonama između UTC-6 do UTC-8.
ID Slika Ime Površina [] Koordinate Najviši vrh 1510-001 150px| Socorro (San Tomás) 5,94 Mount (Cerro) Evermann (1130 m) 1510-002 150px| Clarión (Santa Rosa) 19,80 Monte Gallegos (335 m) 1510-003 150px| San Benedicto 5,94 Bárcena (310 m) 1510-004 150px| Roca Partida 0,014 (34 m)
Povijest Otoke je otkrio pomorac Hernando de Grihalva 28. prosinca 1533. i dao im je ime Isla de los Inocentes. Kasnije su preimenovani po 53. vicekralju Nove Španjolske (1789.-1794.), drugom vojvodi od Revillagigeda, Don Juanu Vicenteu de Güemesu. Povijesno se vežu za meksičku saveznu državu Colima koja je 1861. god. na njima osnovala kažnjeničku koloniju.
Uprava Otočje je danas pod izravnoj federalnom upravom države MeksikoACUERDO por el que se da a conocer el resumen del Programa de Manejo del Área Natural Protegida con la categoría de Parque Nacional Revillagigedo, Diario Oficial de la Federación Posjećeno 20. srpnja 2022..Na otocima nema stalnih naselja. Jedino se na otoku Socorro nalazi mornarička baza s oko 250 članova vojske i njihovih obitelji i malena baza na Clariónu s 9 mornara.
UNESCO-ova svjetska baština mini|Od 2019. sokorska gugutka (Zenaida graysoni) se može pronaći samo u zatočeništvu. Ovdje snimljena u Burgers Zoo, Arnhem, Nizozemska.|lijevo Otoci nastanjuju brojne endemske vrste biljaka i životinja, zbog čega ih često nazivaju Mali Galapagos ili Mali Havaji. Od 2008., otočje ima status specijalnog rezervata biosfere, a na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi je upisan 2016. godine kao iznimno bogato životno stanište divljih životinja, osobito morskih ptica, dok okolne vode obiluju velikim vodenim životinjama kao što su ražovke, morski psi, dupini i kitoviEight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List - informacije Preuzeto 19. kolovoza 2016.
Od studenoga 2017. god., otočje Revillagigedo je i pomorski rezervat i nacionalni park države Meksiko koji ima nadimak „Galapagos Sjeverne Amerike”.Mattha Busby, Mexico creates vast new ocean reserve to protect 'Galapagos of North America, The Guardian, 25. studenoga 2017. Posjećeno 20. srpnja 2022.mini|Athene cunicularia rostrata, endemska podvrsta ćuka jamara, u veljači 1997. god. na otoku Clariónu.|lijevoPrema WWF-u, od 16 vrsta kopnenih ptica koje naseljavaju otočje, čak njih 14 su endemične, kao i jedna vrsta morskih ptica, ali i svi otočki kralježnjaci. Ovi zadnji su samo četiri vrste: bič-zmija (Masticophis anthonyi), noćna zmija (Hypsiglena unaocularis) i dvije vrste guštera iguanida (Urosaurus auriculatus i Urosaurus clarionensis).Bayard H. Brattstrom & Thomas R. Howell, The Birds of the Revilla Gigedo Islands, Mexico (PDF). Condor. 58 (2), 1956, str. 107.–120. doi:10.2307/1364977 JSTOR 1364977
BirdLife International je prepoznao ovo otočje kao Važno ornitološko područje (Important Bird and Biodiversity Area, IBA) zbog endemičnih vrsta kao što su klarionska sova (), sokorska gugutka (Zenaida graysoni) i klarionski palčić (Troglodytes tanneri), ali i važnosti kao gnjezdilišta morskih ptica selica.Islas Revillagigedo, BirdLife Data Zone, BirdLife International, 2021. Posjećeno 20. srpnja 2022.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Reljefni oblici u Meksiku Kategorija:Otočja u Tihom oceanu (Sjeverna Amerika) Kategorija:Nacionalni parkovi u Sjevernoj Americi Kategorija:Rezervati biosfere u Sjevernoj Americi Kategorija:Svjetska baština u Meksiku