Dorothea Bolgarska (, /Доротеја, tudi Doroteja Vidinska, Doroteja Šišman), prva bosanska kraljica, * 1355, † cca. 1390.
Doroteja Bolgarska je bila hči bolgarskega carja Ivana Aleksandra Sracimira Šišman in njegove žene Ane Vlaške. S poroko s Tvrtkom I. je postala kraljica Bosne.
Poreklo in družina Doroteja se je rodila leta 1355 na gradu Vidin, takratnem sedežu Vidinske kneževine. Dorotejina starša sta bila Ana Vlaška in Ivan Sracimir, bolgarski cesar. Poleg Doroteje sta imela še vsaj dva otroka: Konstantin, zadnji bolgarski cesar in vidinski despot hči, ki je umrla na dvoru Elizabete Poljske
Otroštvo na Madžarskem Potem ko so očeta vrnili na prestol Bolgarskega cesarstva, je Dorotejo in njeno sestro na svojem dvoru zadržal ogrski kralj Ludvik I. Ogrski, ki ga je Dorotejin oče moral priznati za svojega gospodarja. Cesar Ivan Sracimir je na ogrskem dvoru pustil hčere kot jamstvo njegove zvestobe ogrskemu kralju. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
Doroteja je živela na ogrskem dvoru pod skrbništvom kraljice Elizabete Pjast, kraljeve matere, Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997. in kraljice Elizabete Kotromanić, kraljeve žene. Dorotejina sestra je kmalu umrla in Doroteja je potem služila kot dvorna dama Ludvikove matere Elizabete. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine Ludvik I. jo je zaročil s Tvrtkom, sorodnikom njegove žene Elizabete Kotromanić.
Zakon Doroteja se je 8. decembra 1374 poročila s Tvrtkom Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980. in tako je postala banica Bosne. Po dubrovniških zapisih je bila poroka velika in svečana. Leta 1377 je bil njen mož okronan za kralja Bosne, s čimer je postala prva bosanska kraljica.
Po nekaterih virih je Doroteja rodila bodočega kralja Tvrtka. II., medtem ko drugi viri navajajo, da je Tvrtko II, tako kot Stjepan Ostoja, nezakonski sin Dorotejinega moža.Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882. Kraljica Doroteja naj bi umrla leta 1390, saj se je tega leta Tvrtko I. začel pogajati z avstrijskim vojvodom Albertom III. o morebitni poroki v hišo Habsburžanov. Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini XV. stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995
Viri
Kategorija:Kotromanići Kategorija:Bolgari v 14. stoletju Kategorija:Drugo bolgarsko cesarstvo