desno|mini|200px|Prva stranica komentara na Tirmizijin Sunen od Ibn Redžeb El-Hanbelija, 13.st Tirmizijin Sunen (Arapski جامع الترمذي) je jedna od 6 hadiskih zbirki koju je skupio autor Ebu Isa Muhammed El-Tirmizi. Smatra se petom po "jačini" u nizu od šest najpriznatijih hadiskih kolekcija.
Broj Hadisa U Tirmizijevom Sunenu je oko 4.000 ili, tačnije, 3.956 hadisaIzdanje "Sunena", izdavačke kuće Darul kutubil ilmije, Bejrut, 1987, što je manje nego u zbirkama Buharije i Muslima, ali je u ovoj zbirci daleko manje ponovljenih hadisa. Hadiske zbirke sa imenom "sunen", uglavnom, tretiraju hadise iz domena šeriatsko-pravnih propisa. Međutim, ovu njegovu zirku karakterizira univerzalnost i sveobuhvatnost, pa je nazvana i imenom El-Džamia (skup). Uvrštavajući hadise u svoju zbirku, Tirmizijevi kriteriji nisu bili strogi poput kriterija njegovih prethodnika Buharije i Muslima, pa su kod njega evidentni, pored autentiönih, kojih ima puno, i jedan broj dobrih-hasen i je-dan broj slabih (daif) predaja. Nakon temeljnih analiza njegove zbirke, hadiski stručnjaci konstatovali su da u ovom djelu imaju četiri kategorije hadisa:
Autentični hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i Muslima; Autentični hadisi koji ispunjavaju uvjete Ebu Davuda i Nesaije; Dobri (hasen) hadisi koji ne sadrže mahane; i Slabi (da'if) hadisi koji imaju vidljive nedostatkeProf. Mahmut Karalić, "Uvod u Sunen Tirmizije", izdanje na bosanskom jeziku, Zenica 1999. godine.
Specifičnosti Sunena Tirmizi je uvrstio samo hadise po kojima su radili islamski pravnici i na temelju kojih su temeljili svoje stavove. Uz svaki hadis on donosi stepen vjerodostojnosti, odnosno ocjenu hadisa, što nije slučaj kod drugih autora. Kada navodi i slabu predaju, on obavezno ukazuje na njenu slabost i konkretno obrazlaže njen nedostatak. Veoma slabe predaje ne navodi kada iznosi važne postulate islama, već ih navodi samo kada podstiče na dobre i pozitivne stvari. Tirmizi izabere hadis vezan za određenu tematiku, a onda, nakon citiranja tog hadisa, navodi da postoji veći broj predaja koje govore isto ili slično toj tematici. Nekada izabere najjaču predaju a nekada predaju koja najviše odgovara naslovu poglavlja ili tematici koju obrađuje. Nakon citiranja hadisa, on navodi stavove ashaba, tabiina i poznatih imama i učenjaka koja su u vezi s tim hadisom ili tematikom koju obrađuje. Terminologija koju je koristio pri ocjeni hadisa posebno je zanimljiva. Niko prije njega takvu terminologiju i takve konstrukcije nije koristio. Samo on daje ocjenu uz hadis, npr.: "hasenun-sahihun", "sahihun-hasenun", "hasenun-sahihun-garibun" i sl.
Komentari Sunena Neki od najpoznatijih komentara na ovu hadisku zbirku su: "Aridatul ahvezi", hafiza Ebu Bekra ibn El-Arebija (umro 1165.g); Komentar Ibn Redžeb El-Hanbelija, (umro 1417.) koji nije kompletiran; Komentar od Ebul Fetha ibn Sejidinas El-Jamurija (umro 1354.); Komentar hafiza Zejnudina El-Irakija (umro 1428.); Tuhfetu-l-ahvezi, 'Abdu-r-Rahmana el-Mubarekfurija (umro 1975.)"Mustalehul hadisi Ve ridžaluhu" Dr Hasan Muhamed Makbuli.
Reference
Također pogledajte Sahih Buhari Sahih Muslim Sunen Nesaija Sunen Ebu Davud Sunen ibn Madže "Muveta" imama Malika
Vanjski linkovi ipf.unze.ba Promocija prijevoda kapitalnog djela "Tirmizijin Džami'u sunen"
Kategorija:Hadisi