Goražde je grad i naseljeno mjesto u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika.
Historija Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno Ilirima. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni Autarijati. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.
Srednji vijek Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz 1376. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između Dubrovnika do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno tržište za sol. Vlah Burmaz iz katuna Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri tovara soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 perpera.Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.
Goražde leži na lijevoj strani rijeke Drine na čuvenom Bosanskom (drinskom) putu koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću Balkana. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ (Milica Grković), od riječi 'gorjeti' (Đoko Mazalić) ili gorovitih predjela u okolini.
Prvi podatak o Goraždu kao naselju potiče iz marta 1379. (in Gorasde). Tadašnji registriran prijevoz robe od Dubrovnika do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda Kosače ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme Stjepana Vukčića 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis).
Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i Zlatarići koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja 1409-te, Goraždanin Pavao Branković vratio se s puta iz Lombardije u Italiji. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u Sopotnici kraj Goražda 1454. izgrađena je crkva sv. Đurđa. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – stećci.
Novi vijek Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova Sijerčića. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "Husein-ef. Đozo" (ranije O.Š. "Nikola Tesla").
Savremeno doba
Prvi svjetski rat Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina su pod Austro-Ugarskom okupacijom.
Drugi svjetski rat U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo.
Rat 1992-1995. Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba i JNA, aprila 1992. godine izvrši napad na grad.
mini|"Put spasa" do Grepka Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije.
Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija.
Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde.
Geografija U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.
Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina Novo Goražde (prije Ustiprača). mini|Džamija Kajserija u centru grada
Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde
Politika Sastav grada Grad Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica: 1. Goražde I 11. Osječani2. Goražde II 12. Sadba3. Goražde III 13. Vranići4. Goražde IV 14. Posestra5. Hubjeri 15. Osanica6. Zupčići 16. Rešetnica7. Vitkovići 17. Ilovača8. Mravinjac 18. Faočići9. Bogušići 19. Kraboriš10. Berič 20. Orahovice
Privreda Turizam Splavarenje Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta.
Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.
Ribolov Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima.
Lov Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova.
Kultura Manifestacije Internacionalni Festival prijateljstva Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava".
Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte.
"Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala.
Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović" U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike.
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu.
Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine.
Dani jabuke Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu.
Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina.
Književnost Knjige o Goraždu "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH) "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E) "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika) "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić) "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia) "Safe Area Goražde" (Napisao: Joe Sacco, Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics) "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown)
Nacionalni spomenici