Hrvatska kuhinja je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao biber, papriku i bijeli luk. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije mediteranske kuhinje, posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi maslinovo ulje, i biljke i začine kao što su ruzmarin, kadulja, lovorov list, origano, mažuran, cimet, klinčić, muskantni oraščić, koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše Jugoslavije su popularni u Hrvatskoj.
Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja (Istra, Dalmacija, Dubrovnik, Lika, Gorski Kotar, Zagorje, Međimurje, Podravina, Slavonija) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.
Meso i divljač Postoje specijaliteti s roštilja i s ražnja pod pekom znači da je jelo stavljeno u kamenu peć ispod metalnog poklopca. Kuhar stavlja vruć ugalj na poklopac tako da se obrok polahko kuha u vlastitim sokovima. Specijaliteti kuhani pod pekom uključuju janjetinu, teletinu i hobotnice.
mini|Meso z tiblice - svinjetina iz "tiblice" drvenom buretu iz Međimurja, sjeverna Hrvatska mini|Janjetina na ražnju Hrvatska mesna jela uključuju:
Miješano meso ili ražnjići Zagrebački odrezak (Teleći odresci punjeni šunkom, sirom i grilovanim prezlama) Šnitzle (schnitzel) pohovani teleći ili pileći kotleti Meso z tiblice svinjska pršuta iz Međimurske županije Janjetina - pečena janjetina garnirana s mediteranskim biljem Odojak - pržena svinjetina Svježa divljač iz Dalmacije Visovačka begavica Puretina sa mlincima (ravne, kisele knedle) Kaninchenbraten Jagnjeći but à la Pašticada (valjani komadi pršuta u sosu od bijelog vina) But divljači na grofovski način Divlja patka u sosu
Pečeni fazan Kotlovina iz Samobora (kotao sa koljenicama svinjskog i drugih mesa i kobasicama) Kuhani file govedine, but sa kiselim kupusom Escalope à la Baron Trenk (ljuto valjana šnicla) Međimurska guska (punjena heljdom) Turopoljska guska (s kukuruznom krupicom kao prilogom) Purgerica ćurka (Božićno jelo iz pograničnih regija Zagreba, puretina ispunjen kestenom, jabukama, slaninom, limunom, itd.) Krvavice, ili čurke, krvave kobasice, napravljene od krvi i kaše Hladetina, vrsta sira Brački vitalac
Morski plodovi mini|275x275piksel|Jastog iz Dalmacije Jela od plodova mora Hrvatske uključuju:
lignje (), na žaru, pržene ili punjene salata od hobotnice Crni rižoto Tuna škampi, () dagnje bakalar na bijelo brodet ili brudet (Dubrovnik i Dalmacija), ()
Školjke Salata od morskih paukova Pohovani som ili šaran Žarene sardine ili druge ribe (na gradele) Buzara ili Buzzara (školjke sotirane u češnjak, maslinovo ulje, peršun i bijelo vino) prstaci su dio tradicionalne kuhinje, ali u 20. vijeku njihova ekstrakcija je bila zabranjena kao mjera ekološke zaštite
Variva mini|275x275piksel|Gulaš je veoma popularan u više dijelova Hrvatske
Gulaš Grah - često kao grah sa zeljem, grah sa kiselom repom Varivo od mahuna Riblji paprikaš - također fiš-paprikaš (jelo iz Slavonije, Slavonska riblja čorba (iz Slavonije) Brodet - riblja čorba Pileći gulaš Zečiji gulaš Ričet
Istarski gulaš Čobanac Gulaš od dviljači sa suhim šljivama Lovački gulaš Vinski gulaš Kupusno varivo Zelena menestra - tradicionalno jelo od kupusa i mesa - Dubrovnik i okolna mjesta Pašticada - dalmatinski goveđu gulaš sa šljivama i suhim smokvama Tripe paprikaš (tripice, fileki)
Tjestenina Tjestenina je jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda u hrvatske kuhinje, posebno na području Dalmacije. Takozvana manistra na pome = tjestenina sa paradajz sosom je glavna. Drugi popularni umaci uključuju kremasti umak od šampinjona, mljeveno sos meso i mnoge druge. Također, tijesto krompir je popularan, ne samo za izradu njoki (njoki), ali i za izradu šljiva ili sir knedle koje su kuhane, a zatim pržene u prezlama i maslac.
Supe Supa je sastavni dio obroka u Hrvatskoj i nema nedjeljnog porodičnog obroka ili neke posebne prilike koja ide bez nje. Najpopularnije supe su čorbe na bazi, sa dodatkom tjestenine ili griz knedle. One su obično lahke kako bi se ostavilo prostora za glavno jelo i desert koje slijedi. Međutim, juhe na bazi krema ili Roux su popularne, a tu su i mnoge lokalne varijacije tradicionalne juhe. U Dalmaciji, jedna od najdražih je riblja čorba sa ribljim komadima, mrkvom i rižom. Maneštra Teleća juha sa suhim mesom. Goveđa čorba sa rezancima Supa od gljiva, posebno sa vrgnjem Zagorska juha sa vrgnjem, slaninom, slatkom paprikom
Sirevi Bjelovarac, tvrdi kravlji sir Dimsi, tvrdi kravlji sir Podravec, tvrdi kravlji sir Graničar, tvrdi kravlji sir Varaždinec, tvrdi kravlji sir
Prilozi Sataraš (narezano i dinstano ljetno povrće) Mlinci (tipična sjeverozapadna hrvatska, pečena pogača, slično kavkaskim pogačama) Đuveč (kuhano ljetno povrće, slično jelu ratatouille) Šalša od pomidora (paradajz salsa) Restani krumpir (kuhani krompir pržen s lukom) Blitva s krumpirom (kuhana blitva i krompir, s maslinovim uljem i češnjakom)
Pića
Vino
Hrvatska ima dvije vinske oblasti: Kontinetalna i Primorska, koja uključuje ostrva. Svaka od ovih glavnih regija je podijeljena u podregije koje su podijeljene u manja vinogorja i distrikte. Zajedno, postoji više od 300 geografski definiranih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. U dijelovima Hrvatske, vino, bilo crveno ili bijelo, ponekad se konzumira pomiješano u skoro jednakim omjerima s vodom.
Vina za desert slatka Malvazija Muškat otonel Prošek
Bijela vina Rajnski Rizling Žlahtina
Crvena vina Plavac Postup
Piva 100px|thumb|Velebitsko pivo Osim velikog obilja uvezenog piva (Heineken, Tuborg, Gösser, Stella Artois, itd.), postoji nekoliko domaćih piva u Hrvatskoj. Također, pivare u Splitu proizvode bavarski Kaltenberg po licenci originalne pivare u Njemačkoj.
Karlovačko, Karlovac Ožujsko: u Zagrebu (prema mjesecu martu - ožujku) Pan Favorit: s Buzeta, Istra Osječko: iz Osijeka (najstarije pivo u Hrvatskoj) Staro Češko: češko pivo iz Daruvara (gdje živi češka manjina) Riječko pivo: iz Rijeke Tomislav: tamno pivo iz Zagreba Velebitsko pivo: pivo pored Gospića na Velebitu, malo ali visokokvalitetno pivo, tamno pivo koje je proglašeno najboljim pivom od strane engleske stranice fanova.
Likeri i alkoholna pića thumb|80px|right|A bottle of Maraschino liqueur. Maraschino Rakija, obično se pravi iz: Lozovače / Loze (grožđe),Travarica (Loza sa travama), Šljivovica (šljive), Kruškovac (kruške), Drenovac (trešnje) Pelinkovac Orahovac (liker od oraha) Glembaj Medovina (med) Gvirc (kao Medovina, samo više alkohola).
Kahva Hrvatska je država pijača kahve (prosječno 5 kg po osobi godišnje), ne samo jer je bila u sastavu Austro-Ugarske, nego i jer je u granicama s bivšim Osmanlijskim carstvom. Tradicionalne kahvane su slične onima u Beču i raspoređene širom Hrvatske.
Mineralna voda Po vodenim resursima, Hrvatska ima poziciju među najboljim u Evropi. Što se tiče kvaliteta vode, hrvatska voda se koristi širom svijeta. Zbog nedostatka uspostavljene industrije nije postojalo većih incidenata glede zagađenja vode. Jamnica – Pobjednik na pariskom AquaExpo za najbolju mineralnu vodu 2003. godinu Lipički studenac Jana – pripada Jamnici, najbolja aromatizirana voda (Eauscar 2004) Cetina – voda iz rijeke Cetina, koja prolazi kroz dalmatinsko zaleđe Bistra – proizvodi je Coca Cola
Sokovi i sirupi
Badel Jamnica Maraska
Dona Vindija sokovi – Vindi sokovi Cedevita - šerbe
Reference
Literatura "Hrvatska za stolom - mirisi i okusi Hrvatske", Ivanka Biluš et al., Zagreb:Alfa, Koprivnica: Podravka, 1996, 192 p., illustrated in color, (Biblioteka Anima Croatarum, 2) ISBN 953-168-104-X "Hrvatska vina" (Croatian wines), Fazinić Nevenko, Milat Vinko, illustrated, 159 p., 1994, ISBN 953-173-061-X "Nova hrvatska kuhinja" (New Croatian cuisine), Davor Butković, Ana Ugarković, Profil international, Zagreb, 2005, 272 p., ISBN 953-12-0164-1 .
Vanjski linkovi CroatianFood - iOS & Android mobile application Croatian Food blog - Blog o hrvatskoj kuhinji Taste Of Croatia Dalmatian Cooking Manjada - Istarska hrana i vino Croatian cuisine Croatian Wine Roads Hrvatska kuhinja Croatian food store
Kategorija:Hrvatska kuhinja