Džubleta () je suknja narodne nošnje u obliku zvona, koju nose Albanke. Obično se kači na ramena pomoću dva kaiša. Dio je albanske tradicionalne odjeće, ima 13 do 17 traka i 5 komada filca. Njedra i dio džublete koji pokriva kecelja izrađeni su od heklane crne vune. Zvonasti oblik je naglašen u zadnjem dijelu. Džubleta je jedinstvena vrsta haljine zbog svog posebnog oblika, strukture i sistema ukrašavanja. Nose je Albanke u sjevernoj Albaniji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Postoje dvije vrste džublete: jedna je uska, a druga široka. Danas se koriste samo dvije boje: bijela za neudate žene i crna za udate, međutim u prošlosti su se koristile mnoge boje, o čemu svjedoči jedan autor iz 17. vijeka, koji je tvrdio da paun nije imao toliko boja kao džubleta koju su nosile žene Klimenta. Smatra se da je smanjenje boja u poslijednja dva vijeka posljedica ograničenja njegove upotrebe samo u udaljenim planinskim predjelima. Džubleta se nekada koristila u svakodnevnom životu od puberteta, što je ukazivalo na društveni i ekonomski status nosioca. Međutim, upotreba i proizvodnja se posljednjih decenija smanjuju zbog društveno-političkih i ekonomskih razloga. Politika koju je postavio socijalistički sistem 1960-ih promenila je tradicionalne kulturne obrasce, unoseći promjene u svakodnevni život planinskih zajednica i upotrebu i proizvodnju džublete. Kako su žene radile u poljoprivrednim zadrugama, džubleta više nije bila praktična za svakodnevni život. Štaviše, državna kolektivizacija je dovela do nedostatka sirovina za njegovu proizvodnju. Danas malo žena posjeduje znanje o cijelom procesu, a tradicionalni prijenos sa koljena na koljeno u porodici je rijetkost. Ipak, odeća je zadržala svoj društveni i duhovni značaj i još uvijek se smatra sastavnim delom planinskog identiteta. Džubleta je 2022. godine uvrštena na Listu nematerijalne svjetske baštine kome je potrebna hitna zaštita od strane UNESCO-a.
Historija Džubleta ima drevno porijeklo. Predstavlja sličnosti s nošenjem nekih neolitskih figura pronađenih u Bosni, ali i u drugim oblastima Mediterana, koje pripadaju drugom milenijumu prije nove ere, te se shodno tome vezuju za staru mediteransku civilizaciju. Obično je ukrašena albanskim simboličkim elementima drevnog paganskog porijekla, kao što su simboli sunca, mjeseca, zvijezda, orlova i zmija. Uglavnom geometrijski ornamenti pokazuju arhaični karakter ove nošnje.
Vidi takođe Albanska narodna nošnja Nematerijalna kulturna baština u Albaniji Svjetska baština u Albaniji
Reference
Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Albaniji Kategorija:Albanska odjeća Kategorija:Ženska odjeća