Memoricid jest čin uništavanja sjećanja, istrebljenje prošlosti ciljanih osoba ili naroda.: "memoricid m (gen. jd memoricida) pol. uništavanje sjećanja, zatiranje prošlosti nekog naroda" Također se odnosi na uništavanje tragova (kao što su vjerski objekti ili škole) koji bi mogli podsjećati na prisustvo onih koji se smatraju nepoželjnim.
Memoricid se koristi kao podrška etničkom čišćenju.: "Surely, committing memoricide is a way to contribute to ethnic cleansing." Budući da se memoricid odnosi na namjerne pokušaje brisanja ljudskog sjećanja na nešto, obično se odvija u obliku uništavanja fizičke imovine. Termin je skovao hrvatski doktor Mirko Grmek u tekstu objavljenom u Le Figaru 19. decembra 1991.
Optužbe za memoricid Prema nekim izvještajima, memoricid je Grčka primjenjivala prema Makedoncima slavenskog porijekla.
Disidentski historičar Ilan Pappe upotrijebio je koncept kulturnog memoricida kao sistematski pokušaj Izraela nakon 1948. u odnosu na Palestinu.: "In The Ethnic Cleaning of Palestine the concept of cultural memoricide is deployed by historian Ilan Pappe, where he highlights the systematic scholarly, political and military attempt in post-1948 Israel to de-Arabize and "ecologicide" the Palestinian terrain, ...." Također, španski historičar Jorge Ramos Tolosa koristio je ovaj termin u kontekstu cionističko-izraelskih praksi u Palestini.
Grmek je koristio termin da opiše aktivnosti pobunjeničkih srpskih snaga u Hrvatskoj tokom prve godine rata u Hrvatskoj.
Tvrdi se da je paljenje Instituta za seksualna istraživanja 1933. od nacističkih studenata bio čin memoricida.
Pisac Juan Goytisolo je paljenje Sarajevske vijećnice okarakterisao kao čin memoricida, dok je András Riedlmayer opisao rušenje Starog mosta u Mostaru kao čin "ubijanja sjećanja" tj. memoricida, gdje je zajedničko kulturno naslijeđe namjerno uništavano.
Reference
Izvori
Kategorija:Kulturocid Kategorija:Etničko čišćenje