Kognitivna ili spoznajna gramatika je spoznajni pristup jeziku koji se koristi u kognitivnoj psihologiji. Ovaj pristup razvio je američki jezikoslovac Ronald Langacker, kojim se pretpostavlja da gramatika, semantika i leksika postoje na kontinuumu, a ne kao odvojeni procesi. Taj pristup jeziku bio je jedan od prvih projekata kognitivne lingvistike. U tom sistemu gramatika nije formalni sistem koji funkcioniše nezavisno od značenja. Umjesto toga, gramatika je sama po sebi smislena i neodvojiva od semantike.
Konstrukcijska gramatika sličan je fokus spoznajnih ili kognitivnih pristupa gramatici. Dok spoznajna gramatika naglašava proučavanje spoznajnih principa koji dovode do jezičke organizacije, konstrukcijska gramatika ima za cilj pružiti više opisni (deskriptivniji) i formalno detaljniji prikaz jedinica koje čine određeni jezik.
Langacker prvi put objašnjava sistem kognitivne gramatike u važnom, dvotomnom djelu Osnovi kognitivne gramatike. Prvi tom nosi naziv "Teorijski preduvjeti" i istražuje Langackerovu hipotezu da se gramatika može razdvojiti u više obrazaca koji se spajaju kako bi predstavili koncepte. Taj tom usredsređen je na širok opseg jezika, posebno u smislu odnosa između gramatike i semantike. Drugi tom nosi naziv "Deskriptivna primjena" (en. Descriptive Application") jer ide dalje od prvog toma kako bi razradio načine na koje se Langackerove prethodno opisane teorije mogu primijeniti. Langacker poziva čitaoca da koristi alate predstavljene u prvom tomu Osnova u širokom rasponu gramatičkih situacija, uglavnom iz engleskog jezika.
Teorija
Kognitivna ili spoznajna gramatika ne pridržava se strogo načela generativne gramatike i američkog strukturalizma. Primarno se odvaja od tradicije Noama Chomskog kroz tvrdnju da su gramatika i jezik sastavni i bitni dijelovi spoznaje (kognitivnosti), a ne samo autonomni procesi u mozgu. Langacker tvrdi ne samo da je kognitivna gramatika prirodna zbog svoje psihološke uvjerljivosti nego i da nudi konceptualno ujedinjenje i teorijsku strogost. Smatra da su osnovne jedinice jezika simboli (tj. konvencionalna sparivanja semantičke strukture s fonološkom oznakom). Gramatika se sastoji od ograničenja u vezi s tim kako se te jedinice mogu kombinirati da bi se napravile veće fraze. Semantički aspekti kognitivne gramatike modelirani su kao slikovne sheme, a ne kao propozicije iako su te sheme samo demonstrativne i nisu namijenjene tome da odražavaju bilo kakvu stvarnu vizualnu operaciju koja se događa tokom produkcije i percepcije jezika. Posljedica odnosa između semantičke strukture i fonološke oznake jest da svaka može pozivati onu drugu.
Također pogledajte Geštalt psihologija George Lakoff
Reference
Literatura Langacker, Ronald W. (1982), "Space Grammar, Analysability, and the English Passive", Language, 58, 1, 22-80. Langacker, Ronald W. (1987), Foundations of Cognitive Grammar, tom 1 (Theoretical Prerequisites), Stanford University Press, Stanford Langacker, Ronald W. (1990), Concept, Image, and Symbol: The Cognitive Basis of Grammar, "Mouton de Gruyter", Berlin – New York Langacker, Ronald W. (1991), Foundations of Cognitive Grammar, tom 2 (Descriptive Application), Stanford University Press, Stanford Langacker, Ronald W. (2008), Cognitive Grammar: A Basic Introduction, Oxford University Press, New York Sattonnet, Marie-Cécile (2001), Étude comparée de la Grammaire Cognitive de Ronald W. Langacker et des grammaires énonciatives (doktorska disertacija), ANRT Taylor, John R. (2002), Cognitive Grammar, Oxford Textbooks in Linguistics, Oxford University Press, Oxford
Kategorija:Generativna lingvistika Kategorija:Semantičke teorije