Reintegracija sarajevskih općina označava proces formalno-pravne, administrativne i sigurnosne primopredaje i ponovnog uključivanja pet područja Sarajeva u sastav Federacije Bosne i Hercegovine početkom 1996 Ova područja — Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Ilidža, te dijelovi općine Novo Sarajevo (Grbavica, Vraca i Kovačići) — tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) bila su pod kontrolom struktura Republike Srpske i njihovih općinskih organa (u okviru „Srpskog Sarajeva“), a Dejtonski mirovni sporazum ih je dodijelio Federaciji BiH. Proces se odvijao fazno od 23. februara 1996. (Vogošća) do 19. marta 1996. (Grbavica) i predstavljao je jedan od prvih velikih testova implementacije Dejtonskog sporazuma. Iako je vojno-teritorijalni transfer okončan u rokovima (Aneks 1-A), civilna implementacija (povratak, zaštita imovine i javnih službi) bila je opterećena masovnim odlaskom stanovništva i sistematskim uništavanjem imovine, što međunarodne snage (IFOR) i policijski posmatrači (IPTF) nisu spriječili zbog ograničenih mandata.

Pozadina Dejtonski sporazum (novembar–decembar 1995) okončao je rat i uspostavio novi ustavno-pravni poredak u BiH. Aneks 1-A (vojni aspekti) i Aneks 2 (međuentitetska linija razgraničenja, IEBL) precizirali su da Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Ilidža i dijelovi Novog Sarajeva (Grbavica, Vraca, Kovačići) pripadaju FBiH, uz povlačenje VRS/MUP RS i primopredaju civilnih funkcija do roka D+90 (19. mart 1996). Implementaciju mira nadzirali su: Ured visokog predstavnika (Aneks 10), IFOR (NATO) sa striktno vojnim mandatom i UN-IPTF (nenaoružane međunarodne policijske snage sa posmatračkim mandatom).

Pravni okvir Rimski sporazum (februar 1996) Neposredno prije početka transfera, 17–18. februara 1996. postignut je „Rimski sporazum o Sarajevu“ kojim su FBiH i RS potvrdile obavezu poštivanja dejtonskih rokova; RS se obavezala „ohrabriti Srbe da ostanu“, FBiH da osigura punu zaštitu svim građanima koji ostanu.

Zakoni o amnestiji Skupština RBiH donijela je opći zakon o amnestiji u februaru 1996, dok su sveobuhvatniji entitetski zakoni u FBiH i RS uslijedili u junu–julu 1996; svi su isključivali ratne zločine. Kašnjenje je doprinijelo pravnoj nesigurnosti i strahu stanovništva, što su vlasti RS koristile u javnim porukama koje su odvraćale od ostanka.

Teritorijalni obuhvat i upravna nadležnost (1992–1996) Tokom rata navedena područja bila su pod kontrolom srpskih općinskih organa u okviru „Srpskog/Srpskog Sarajeva“ (npr. Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo), što je potvrđeno u dokumentima i presudama međunarodnih institucija; nakon Dejtona dio tih struktura transformiran je u općine grada Istočno Sarajevo (npr. Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo).

Područje (prema DPA transferu) Prijeratni status (do 1992) Ratna uprava (1992–1995) – primjeri naziva/tijela Status nakon Dejtona Vogošća Općina Sarajevo – Vogošća Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu U sastavu FBiH (općina Vogošća); susjedne RS općine u gradu Istočno Sarajevo Ilijaš Općina Ilijaš Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu U sastavu FBiH (općina Ilijaš) Hadžići Općina Hadžići Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu U sastavu FBiH (općina Hadžići) Ilidža Općina Ilidža Srpska Ilidža (ratni naziv); poslije Istočna Ilidža FBiH (općina Ilidža) / RS (općina Istočna Ilidža) Grbavica, Vraca, Kovačići (općina Novo Sarajevo) Dio predratne općine Novo Sarajevo Srpsko Novo Sarajevo (ratni/poslijeratni naziv, kasnije Istočno Novo Sarajevo) FBiH (općina Novo Sarajevo) / RS (općina Istočno Novo Sarajevo)

Napomena: Tabelarne odrednice služe kao pregled; konkretno razgraničenje određeno je Aneksom 2 DPA i implementacionim dokumentima OHR/UN.

Hronologija reintegracije Datum Područje/općina Administrativni korak (preuzimanje) Sigurnosni korak (policija/IPTF/IFOR) Izvor 23. 2. 1996 Vogošća Primopredaja općinskih funkcija; ulazak prvih federalnih/kantonalnih zvaničnika. Ulazak MUP KS (≈150 policajaca) uz IPTF nadzor; IFOR osigurava rute. 29. 2. 1996 Ilijaš Preuzimanje administrativnih zgrada i javnih službi. Ulazak MUP KS (≈100) uz IPTF nadzor. 6. 3. 1996 Hadžići Preuzimanje općinske uprave i devastiranih industrijskih postrojenja. Ulazak MUP KS uz IPTF/IFOR nadzor. 12. 3. 1996 Ilidža Preuzimanje općine i hotelskih kompleksa; velika materijalna šteta. Ulazak MUP KS (veći broj); pojačano prisustvo IFOR-a. 19. 3. 1996 Grbavica, Vraca, Kovačići Završna primopredaja; ulazak komunalnih službi u teško devastirano naselje. Ulazak MUP KS (≈400); IFOR na mostovima i ključnim tačkama.

Sigurnosni i administrativni transfer U izvještajima OHR-a i UN-a profesionalnost policije MUP KS pri samom ulasku generalno je ocijenjena kao adekvatna; uloga IFOR-a ostala je ograničena na vojni mandat i perimetarsko osiguranje. Administrativni transfer zatekao je ozbiljno devastirane objekte javnih službi; OSCE je dokumentirao pljačku, vandalizam i miniranje pojedinih objekata u transfernim područjima.

Kretanje stanovništva Odlazak (egzodus)

Procjene broja Srba koji su napustili ovih pet područja kreću se od najmanje 60.000 do 70.000. Uzroci su višestruki i u izvorima atribuirani: kampanja zastrašivanja i pritisaka od strane vlasti Federacije BiH i RS, pravna nesigurnost oko amnestije i nedjelotvorne sigurnosne garancije međunarodnih misija.

Povratak i imovinska pitanja Povratak je bio ograničen; imovinsko-pravni okvir FBiH (npr. regulacija napuštenih stanova, kasnije izmijenjena pod intervencijama OHR-a) i razmjeri štete usporili su reintegraciju zajednice.

Incidenti i kršenja Tokom povlačenja lokalnih srpskih struktura zabilježeni su brojni slučajevi podmetanja požara, pljačke i namjernog uništavanja imovine ("spaljena zemlja"), posebno u Ilidži i Grbavici, što IFOR/IPTF nisu zaustavili zbog ograničenih mandata.

Međunarodne reakcije i nadzor OHR i PACE osudili su uništavanje i kritikovali nedjelotvorne sigurnosne garancije; slučaj je poslužio kao argument za jačanje mandata visokog predstavnika (bonske ovlasti, 1997) i proaktivniju ulogu SFOR-a.

Ishodi i naslijeđe Reintegracija je administrativno ujedinila grad u okviru FBiH, ali je demografski i društveno produbila međuentitetsku podjelu u široj sarajevskoj regiji — istovremeno olakšavajući konsolidaciju općina u sastavu današnjeg Istočnog Sarajeva. Komunalne i javne službe su dugoročno reintegrisane, ali je vlasnička i stanarska struktura u naseljima poput Grbavice doživjela značajne promjene.

Vidi još Egzodus Srba iz Sarajeva Dejtonski mirovni sporazum Ured visokog predstavnika Istočno Sarajevo IFOR

Reference

Vanjski linkovi Ured visokog predstavnika – arhiva izvještaja UN Digital Library – dokumenti o UNMIBH / IPTF-u

Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini Kategorija:Historija Sarajeva Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini Kategorija:Događaji u Sarajevu