U epidemiologiji, faktor rizika ili determinanta je varijabla povezana sa povećanim rizikom od bolest iili infekcija.
Zbog nedostatka harmonizacije među disciplinama, determinanta, u svom šire prihvaćenom naučnom značenju, često se koristi kao sinonim. Glavna razlika leži u području prakse: medicina (klinička praksa) naspram javnog zdravstva. Kao primjer iz kliničke prakse, nizak unos prehrambenih izvora vitamina C je poznati faktor rizika za razvoj skorbuta. Specifična za javnu zdravstvenu politiku, determinanta je zdravstveni rizik koji je opći, apstraktan, povezan s nejednakostima i teško ga je pojedincu kontrolirati. Naprimjer, poznato je da siromaštvo odredjuje zdravstveni standard pojedinca.
Faktori rizika mogu se koristiti za identifikaciju osoba visokog rizika.
Korelacija naspram uzročnosti Faktori rizika ili determinante su uzročno-posljedični i ne nužno uzročno-posljedični, jer korelacija ne dokazuje uzročnost. Naprimjer, ne može se reći da mladost uzrokuje ospice, ali mladi ljudi imaju veću stopu ospica jer je manja vjerovatnoća da su razvili imunitet (medicinski) tokom prethodne epidemije. Metode statistike se često koriste za procjenu jačine povezanosti i za pružanje uzročno-posljedičnih dokaza, na primjer u studiji britanskih ljekara o vezi između pušenja i raka pluća. Statistička analiza, zajedno s biološkim naukama, može utvrditi da su faktori rizika uzročno-posljedični. Neki preferiraju da termin faktor rizika označava uzročne determinante povećane stope bolesti, a da se nedokazane veze nazivaju mogućim rizicima, asocijacijama itd. Kada se uradi promišljeno i na osnovu istraživanja, identifikacija faktora rizika može biti strategija za medicinski skrining.
Opis faktora Uglavnom preuzeti iz faktori rizika za rak dojke, faktori rizika mogu se opisati na primjer na sljedeći način: Relativni rizik, kao što je "Žena ima više od 100 puta veću vjerovatnoću da oboli od raka dojke u 60-im godinama nego u 20-im. Odnos šansi, kao što je "šanse za razvoj raka dojke su približno 2,45 puta veće kod žena sa dva ili više oboljelih rođaka prvog stepena u poređenju sa onima bez porodične anamneze". Udio incidencije koje se javljaju u grupi koja ima svojstvo faktora rizika ili je izložena faktoru rizika, kao što je "99% slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod žena". Povećanje incidencije u izloženoj grupi, kao što je "svako dnevno konzumiranje alkoholnog pića povećava incidenciju raka dojke za 11 slučajeva na 1000 žena". Omjer rizika, kao što je "povećanje i ukupnog i invazivnog karcinoma dojke kod žena randomiziranih da primaju estrogen i progestin u prosjeku pet godina, sa omjerom rizika od 1,24 u poređenju sa kontrolnom grupom".
Primjer Na vjenčanju je 74 osobe jelo piletinu, a 22 ih je bilo bolesno, dok je od 35 osoba koje su jele ribu ili vegetarijanski obrok samo dvoje bilo bolesno. Da li je piletina razboljela ljude??
Dakle, rizik onih koji jedu piletinu = 22/74 = 0.297 A rizik za one koji ne jedu piletinu = 2/35 = 0,057.
Oni koji su jeli piletinu imali su rizik preko pet puta veći od onih koji nisu, odnosno relativni rizik veći od pet. Ovo sugerira da je jedenje piletine uzrok bolesti, ali to „nije“ dokaz.
Ovaj primjer faktora rizika opisan je u smislu relativnog rizika koji on predstavlja, a koji se procjenjuje poređenjem rizika onih koji su izloženi potencijalnom faktoru rizika s onima koji nisu izloženi.
Opće determinante Vjerovatnoća ishoda obično zavisi od međudjelovanja više povezanih varijabli. Prilikom izvođenja epidemioloških studija za procjenu jedne ili više determinanti za određeni ishod, ostale determinante mogu djelovati kao zbunjujući faktori i potrebno ih je kontrolisati, npr. putem stratifikacije. Potencijalno zbunjujući faktori variraju ovisno o tome koji se ishod proučava, ali sljedeći opći zbunjujući faktori uobičajeni su za većinu epidemioloških asocijacija i najčešće se kontroliraju u epidemiološkim studijama: Dob (0 do 1,5 godina za dojenčad, 1,5 – 6 godina za malu djecu itd.) Spol ili rod (muški ili ženski) Etnička pripadnost (na osnovu rase) Drugi, rjeđe prilagođeni faktori za moguće zbunjujuće faktore uključuju: Društveni status/prihod Geografska lokacija Genetička predispozicija Rodni identitet Zanimanje Prekomjerni rad Seksualna orijentacija Nivo hroničnog stresa Ishrana Nivo fizičke aktivnosti Konzumiranje alkohola i pušenje duhana Ostala socijalne determinante zdravlja
Marker rizika „Marker rizika“ je varijabla koja je kvantitativno povezana s bolešću ili drugim ishodom, ali direktna promjena markera rizika ne mijenja nužno rizik ishoda. Naprimjer, historija vožnje u pijanom stanju (DWI) je marker rizika za pilote, jer epidemiološke studije pokazuju da su piloti s historijom vožnje u pijanom stanju znatno skloniji učestvovanju u avionskim nesrećama od svojih kolega bez historije vožnje u pijanom stanju.Li G., Baker S. P., Qiang Y., Grabowski J. G., McCarthy M. L. Driving-while-intoxicated history as a risk marker for general aviation pilots. Accid Anal Prev. 2005;37(1):179-84./McFadden K. L. Driving while intoxicated (DWI) convictions and job-related flying performance – a study of commercial air safety. J Oper Res Soc. 1998;49:28–32
Historija Termin "faktor rizika" skovao je bivši direktor Framinghamske studije srca, William B. Kannel u članku iz 1961. godine u Annals of Internal Medicine.
Također pogledajte Procjena zdravstvenog rizika Zaštitni faktor Faktor rizika (finansije) Socijalne determinante zdravlja
Reference
Bibliografija S. P. Case; K. R. Haines (2009). Understanding Youth Offending: Risk Factor Research, Policy and Practice. Willan. 2009. .
Kategorija:Medicinska statistika
Kategorija:Statistika