Ebu Zejd Al-Balhi (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski polimat: geograf, matematičar, ljekar, psiholog i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao "Balhī školu" terestričkog mapiranja u Bagdadu.E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: strah i anksioznost; ljutnju i agresiju; tugu i depresiju; i opsesije.

Biografija Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), "al-Balkhī, Abū Zayd", in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15 Al-Balhi je putovao u Irak.Foundation, Encyclopaedia Iranica. "Welcome to Encyclopaedia Iranica". iranicaonline.org.

U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva zlatnim dobom islama.

Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī.

Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao.

Al-Balhi je još jednom otputovao u Bagdad, prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press

Lične karakteristike Posjedovao je prilično rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), "Who was Abū Zayd al-Balkhī?", Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15

Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio Boginje.

Djela Od mnogih knjiga koje mu Ibn Al-Nadim pripisuje u djelu Al-Fihrist, mogu se istaknuti djela "Izvrsnost matematike" i "O sigurnosti u astrologiji". Njegove "Figure o klimama" (Suvar Al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. Također je napisao medicinsko i psihološko djelo, "Masalih Al-Abdan va Al-Anfus" (Održavanje tijela i duše).

U knjizi Malik Badrija većina njegovih djela opisana su kao "više od 60 knjiga i rukopisa, u kojima se pomno istražuju discipline raznolike po opsegu, kao što su geografija, medicina, teologija, politika, filozofija, poezija, književnost, arapska gramatika, astrologija, astronomija, matematika, biografija, etika, sociologija, kao i druge."Malik Badri, Abu Zayd al-Balkhi’s Sustenance of the Soul: The Cognitive Behavior Therapy of a Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought (IIIT) (2013), p. 1 Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79. Amber Haque (2004), "Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists", Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377 Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). "Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul". Journal of Affective Disorders. 180: 185–189.

Figure o regijama Njegove "Figure o regijama" (Suvar al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. To ga je dovelo do osnivanja "Balhī škole" zemaljskog mapiranja u Bagdadu. Geografi ove škole također su opširno pisali o ljudima, proizvodima i običajima područja muslimanskog svijeta, s malim interesom za nemuslimanska područja.

Drugi dio ovog rukopisa poznat je kao Okrepa za tijela i duše.

Principi interakcije Pokušaj da se pronađe ravnoteža između tehničke terminologije i zdravog etičkog razuma može se pronaći u njegovoj monografiji u kojoj govori o interakciji između elemenata tijela, godišnjih doba i tradicionalnih "neprirodnih" elemenata zdravlja, poput hrane i sna.

Mentalno zdravlje i mentalne bolesti U islamskoj psihologiji, koncepte mentalnog zdravlja i "mentalne higijene" uveo je Ebu Zajd Al-Balhi, koji ih je često povezivao s duhovnim zdravljem. U svom djelu Masalih al-Abdan va al-Anfus (Održavanje tijela i duše), on je bio prvi koji je uspješno raspravljao o bolestima povezanim i s tijelom i s dušom. Koristio je termin al-Tibb al-Ruhani za opis duhovnog i psihološkog zdravlja, a termin Tibb al-Qalb za ​​opis mentalne medicine.

Kritizirao je mnoge liječnike svog vremena zbog prevelikog naglaska na fizičke bolesti i zanemarivanja psiholoških ili mentalnih bolesti pacijenata, te je tvrdio da "budući da je čovjekova konstrukcija i od njegove duše i od njegovog tijela, ljudsko postojanje ne može biti zdravo bez ishtibaka [preplitanja ili prožimanja] duše i tijela". Dalje je tvrdio da "ako se tijelo razboli, nefs [psiha] gubi veliki dio svojih kognitivnih i sveobuhvatnih sposobnosti i ne uspijeva uživati ​​u poželjnim aspektima života" i da "ako se nefs razboli, tijelo također možda neće pronaći radost u životu i na kraju može razviti fizičku bolest".

Al-Balhi je svoje ideje o mentalnom zdravlju dijelom dobivaoiz ajeta iz Kur'ana i hadisa koji se pripisuju Muhamedu, kao što su:Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), "Mental health in Islamic medical tradition", The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.

Kognitivna i medicinska psihologija i kognitivna terapija Ebu Zejd je bio prvi koji je razlikovao neurozu od psihoze, te prvi koji je klasifikovao neurotske poremećaje i bio pionir kognitivne terapije kako bi liječio svaki od ovih klasifikovanih poremećaja. Neurozu je klasifikovao u četiri emocionalna poremećaja: strah i anksioznost, ljutnju i agresiju, tugu i depresiju i opsesiju. Dalje je klasificirao tri vrste depresije: normalnu depresiju ili tugu (huzn), endogenu depresiju koja potiče iznutra i reaktivnu kliničku depresiju koja potiče izvan tijela. Također je napisao da zdrava osoba uvijek treba imati zdrave misli i osjećaje u svom umu u slučaju neočekivanih emocionalnih izljeva na isti način na koji se lijekovi i lijekovi prve pomoći drže pri ruci za neočekivane fizičke hitne slučajeve. Izjavio je da je ravnoteža između uma i tijela potrebna za dobro zdravlje i da neravnoteža između ta dva može uzrokovati bolest. Al-Balhi je također uveo koncept recipročne inhibicije (al-ilaj bi al-did), koji je ponovo uveo Joseph Wolpe, više od hiljadu godina kasnije, 1969. godine.

Psihofiziologija i psihosomatska medicina Bio je pionir psihoterapije, psihofiziologije i psihosomatske medicine. Prepoznao je da tijelo i duša mogu biti zdravi ili bolesni, ili "uravnoteženi ili neuravnoteženi", te da mentalne bolesti mogu imati i psihološke i/ili fiziološke uzroke. Napisao je da neravnoteža tijela može rezultirati groznicom, glavoboljama i drugim fizičkim bolestima, dok neravnoteža duše može rezultirati ljutnjom, anksioznošću, tugom i drugim mentalnim simptomima.

Depresija Al-Balhi je prepoznao dvije vrste depresije: jednu uzrokovanu poznatim razlozima poput gubitka ili neuspjeha, koja se može psihološki liječiti i vanjskim metodama (kao što su uvjerljivi razgovori, propovijedi i savjeti) i unutarnjim metodama (kao što je "razvoj unutrašnjih misli i spoznaja koje pomažu osobi da se riješi svog depresivnog stanja"); i drugu uzrokovanu nepoznatim razlozima poput "iznenadne tuge i nevolje, koja traje cijelo vrijeme, sprječavajući oboljelu osobu da bude u bilo kakvoj fizičkoj aktivnosti ili da pokaže bilo kakvu sreću ili uživa u bilo kojem od zadovoljstava". Smatrao je da je to uzrokovano fiziološkim razlozima (kao što je nečistoća krvi) i da se može liječiti fizičkom medicinom.

Također je pisao usporedbe između fizičkih poremećaja i mentalnih poremećaja i pokazao kako psihosomatski poremećaji mogu biti uzrokovani određenim interakcijama između njih.Amber Haque (2004), "Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists", Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377

Fobije Još u IX stoljeću pisao je o fobiji (bio je među prvima u tom polju), nazivajući je Fazaa'. I do danas se koristi definicija slična ovoj koju je opisao Al-Balhi. Detaljno je opisivao taj poremećaj kao ekstremnu vrstu straha koja rezultira porastom nivoa anksioznosti kod osobe zbog povećanja količine krvi u tijelu. To uzrokuje da osoba postane nestabilna i dezorijentirana, što je sprječava da pravovremeno donosi odluke. Umjesto uzimanja lijekova ili puštanja krvi, što su bile uobičajene metode za pomoć pojedincu, predložio je postepeno izlaganje predmetu ili situaciji koja je izazvala strah. Ova tehnika je bila poznata kao reyadat al-nafs.

OKP Al-Balhi je razlikovao Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) od drugih oblika mentalnih bolesti.Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). "Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul". Journal of Affective Disorders. 180: 185–189. doi:10.1016/j.jad.2015.03.003.

Poznavanje uzroka al-Balhi citira izreku da "većina terora dolazi iz iščekivanja terora" i zagovara informiranost i realnost u vezi s pravom prirodom zabrinutosti.Sustenance of the soul, al-Balkhi, Gutenberg Press, p45

Terapija izlaganja On zagovara 'prisiljavanje sebe da se više puta izloži sluh i vid štetnim stvarima' i da se 'iznova i iznova približava stvari koje se boji dok se ne navikne na nju i ne izgubi strah.Sustenance of the soul, al-Balkhi, Gutenberg Press, p49

Osnovne emocije Napisao je da su anksioznost i nevolja u srži svih štetnih emocionalnih simptoma (npr. ljutnje) i da su sreća i radost uzrok svih pozitivnih emocionalnih stanja (npr. spokoja, zadovoljstva i užitka).

Seksualne osobine Iako se na tema seksa danas šire i slobodno raspravlja, al-Balhi je još u X vijeku detaljno istražio tu temu, posebno različite seksualne osobine i uticaje koje one imaju na pojedinca. Posebna tema razgovora koju je spomenuo u svom djelu bio je čin apstinencije. Time se pojedinac izlaže fizičkim tegobama, jer taj čin smatra "neprirodnim". Također je preporučio određenu dijetu i suzdržavanje od uzimanja lijekova za koje se vjerovalo da pojačavaju seksualnost kao sredstvo za liječenje seksualne impotencije.

Politika U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje politiku kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao "brigu vladara za poslove svojih podanika", svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja "podsticanja i zastrašivanja" za postizanje cilja.

Reference

Kategorija:Geografi Kategorija:Matematičari Kategorija:Medicinski istraživači