Alice James (7. august 1848 – 6. mart 1892) bila je američka književnica i autorica dnevnika. Bila je mlađa sestra romanopisca Henryja Jamesa i filozofa i psihologa Williama Jamesa. Odrasla je u imućnoj i intelektualno podsticajnoj porodici, ali je veći dio odraslog života provela suočavajući se s teškim i hroničnim zdravstvenim problemima. Njena životna iskustva, posebno dugotrajna bolest i položaj žene u viktorijanskom društvu, postali su važni elementi njenog dnevnika, koji se danas smatra značajnim djelom američke autobiografske književnosti.

Život

Alice James rođena je 7. augusta 1848. u New Yorku, kao najmlađe i jedino žensko dijete Henryja Jamesa starijeg i Mary Robertson Walsh. Porodica James bila je imućna i intelektualno izrazito aktivna. Njena braća Henry i William kasnije će postati istaknute ličnosti američke književnosti, odnosno psihologije i filozofije.

Za razliku od svoje braće, Alice nije stekla formalno obrazovanje koje bi joj omogućilo profesionalnu karijeru. Pohađala je školu Miss Clapp's u Bostonu, gdje je upoznala Frances Rollins Morse, koja će joj ostati bliska prijateljica i kasnije se pojavljivati u njenoj prepisci i dnevniku.

Od 1873. do 1876. predavala je historiju u Društvu za podsticanje učenja kod kuće, dopisnoj obrazovnoj ustanovi za žene koju je u Bostonu osnovala Anna Eliot Ticknor. Period u kojem je predavala bio je jedan od rijetkih dužih perioda njenog života u kojem je imala manje zdravstvenih tegoba.

Alice se nikada nije udavala. Nakon smrti roditelja 1882. naslijedila je dio prihoda od porodične imovine u Albanyju, a brat Henry prenio je na nju i svoj dio, čime je stekla finansijsku samostalnost.

Bolest mini|desno|300px|Alice James (u ležećem položaju) i Katharine Loring, snimljene u Royal Leamington Spau u Engleskoj oko 1890.

Od kasne adolescencije Alice je patila od različitih fizičkih i psihičkih tegoba. U skladu s medicinskim shvatanjima 19. stoljeća, njeni simptomi različito su opisivani kao histerija, neurastenija i drugi poremećaji povezani s "živcima". Među simptomima koji se navode u biografskoj i književnohistorijskoj literaturi bili su nesvjestice, iscrpljenost, depresivna stanja, bolovi u leđima i želucu te periodi fizičke nemoći.

Njena bolest dugo je određivala njen svakodnevni život. Veliki dio vremena provodila je u postelji, a tokom života podvrgavala se različitim tadašnjim oblicima liječenja. U kasnijim godinama njeno stanje često se opisivalo terminima koji su danas medicinski neprecizni i koje treba posmatrati u historijskom kontekstu.

Godine 1881. Alice je s Katharine Peabody Loring prvi put otputovala u Englesku. Nakon povratka u Sjedinjene Američke Države, 1884. ponovo je otputovala u Englesku i tamo provela veći dio ostatka života. Njen brat Henry u to je vrijeme živio u Engleskoj i već bio afirmiran kao književnik. Loring je ostala njena bliska saputnica i njegovateljica.

Odnos s Katharine Peabody Loring

Alice James je od 1870-ih bila bliska s Katharine Peabody Loring, američkom pedagoginjom koju je upoznala u okviru Društva za podsticanje učenja kod kuće. Njihova bliskost nastavila se tokom narednih desetljeća, uključujući zajednička putovanja i život u Engleskoj. Loring je u posljednjim godinama Aliceina života bila njena njegovateljica i osoba kojoj je diktirala dijelove svojih zapisa kada više nije mogla samostalno pisati.

Priroda njihovog odnosa predmet je historiografskih i književnih rasprava. Pojedini autori u njemu su vidjeli karakteristike istospolne partnerske veze, dok drugi naglašavaju da dostupni izvori ne omogućavaju pouzdanu konačnu klasifikaciju njihovog odnosa. Njihova bliskost bila je jedan od mogućih modela za prikaz ženskog prijateljstva i emocionalne privrženosti u romanu Bostonci Henryja Jamesa, iako se Alice i Loring ne mogu jednostavno poistovjetiti s njegovim književnim likovima.

Odnos s Williamom Jamesom

Alice je bila posebno bliska sa svojim bratom Williamom Jamesom, s kojim je održavala opsežnu prepisku. Njihov odnos bio je istovremeno obilježen privrženošću, intelektualnom razmjenom i povremenim neslaganjima.

Kasniji istraživači različito su tumačili prirodu njihove bliskosti. Howard Feinstein je u biografiji Becoming William James ukazao na izraženu emocionalnu i jezičku intimnost u pojedinim Williamovim pismima i šaljivim pjesmama upućenim Alice. Međutim, takve tekstove treba posmatrati u kontekstu porodične kulture Jamesovih, koju su obilježavali humor, zadirkivanje i književne igre, pa se njihova seksualna interpretacija ne može predstavljati kao utvrđena činjenica.

William je također nastojao pomoći Alice u suočavanju s fizičkim bolovima. Kada je oboljela od raka dojke, savjetovao joj je da nastoji pronaći "ono malo dobra u svakom danu" i otvoreno joj preporučivao korištenje morfija ili drugih oblika opijuma za ublažavanje patnje. Preporučio joj je i londonskog ljekara Charlesa Lloyda Tuckeyja, koji se bavio hipnozom. Tuckey je podučio Katharine Loring tehnikama kojima je mogla opustiti Alice i pomoći joj da zaspe.

Dnevnik

Alice James počela je voditi dnevnik 1889. Sačuvani dnevnik obuhvata posljednje godine njenog života i predstavlja jedan od najvažnijih izvora za razumijevanje njenog intelektualnog života, odnosa prema porodici, bolesti i položaja žene u društvu 19. stoljeća.

Dnevnik se odlikuje izrazito ličnim, ironičnim i često duhovitim stilom. James je u njemu komentarisala vlastito zdravstveno stanje, članove porodice, društveni život i političke i kulturne događaje. Savremena istraživanja posebno naglašavaju način na koji je kroz pisanje oblikovala vlastiti identitet i istovremeno kritikovala društveni položaj žena i kulturu "invalidnosti" karakterističnu za njeno doba.

Prema svjedočenju Katharine Loring, Alice je željela da njen dnevnik bude objavljen. Nakon njene smrti, međutim, objavljivanje je odgođeno zbog otvorenih i ponekad veoma kritičnih komentara o članovima porodice i drugim osobama. Prva verzija objavljena je 1934. pod naslovom Alice James, njena braća – njen dnevnik. Potpunije izdanje priredio je Leon Edel 1964, a upravo je Edelovo izdanje dugo predstavljalo osnovni tekst za proučavanje njenog dnevnika.

Dnevnik je u kasnijoj književnoj kritici prepoznat kao samostalno vrijedno književno djelo, a ne samo kao dokument o bolesti ili članici poznate porodice. Istraživači su posebno isticali Jamesinu sposobnost da kroz ironiju, humor i samoposmatranje oblikuje složen prikaz vlastitog identiteta.

Rak dojke i smrt

Godine 1891. Alice je oboljela od raka dojke. Dijagnoza je označila posljednju fazu njenog života, a zapisi iz tog perioda zauzimaju važno mjesto u njenom dnevniku. U posljednjim mjesecima života njeno fizičko stanje se pogoršalo, dok je Katharine Loring preuzela sve veću ulogu u njenoj njezi i bilježenju njenih riječi.

Alice James umrla je 6. marta 1892. u Londonu, u 43. godini. Sahranjena je na groblju "Cambridge" u Cambridgeu, Massachusetts.

Naslijeđe

Interes za Alice James dugo je bio zasjenjen ugledom njene braće Henryja i Williama. Veću pažnju dobila je tokom 20. stoljeća, posebno nakon objavljivanja njenog dnevnika u potpunijem obliku i biografije Jean Strouse. Strouseina knjiga Alice James: A Biography, objavljena 1980, bila je prva opsežna moderna biografija posvećena Alice James i dobila je Bancroftovu nagradu za američku historiju.

Ruth Yeazell je 1981. objavila izbor iz njene prepiske u knjizi The Death and Letters of Alice James, čime je istraživačima omogućeno šire proučavanje njenog života i odnosa s porodicom i prijateljima.

Alice James postala je predmet brojnih književno-historijskih i feminističkih istraživanja. Njeni dnevnici proučavaju se u kontekstu historije ženskog pisanja, viktorijanskih shvatanja bolesti i invalidnosti, porodične kulture porodice James i razvoja američke autobiografske književnosti.

Djela

Alice James, Her Brothers—Her Journal (1934), priredila Anna Robeson Brown Burr The Diary of Alice James (1964), priredio Leon Edel The Death and Letters of Alice James: Selected Correspondence (1981), priredila Ruth Bernard Yeazell

Reference

Vanjski linkovi Genije u porodici: Biografija Abby Wolf Posjeta Emersonovim djevojkama (autor: Frank Albrecht) „Bolest kao metafora”, jedina drama Susan Sontag: Alice u krevetu

Kategorija:Rođeni 1848. Kategorija:Umrli 1892. Kategorija:Biografije, New York Kategorija:Američki pisci Sestra Alice