Hipnička glavobolja () rijedak je oblik primarne glavobolje karakterizovan ponavljanim napadima glavobolje koji nastaju isključivo tokom spavanja i bude osobu iz sna. U Međunarodnoj klasifikaciji poremećaja glavobolje, trećem izdanju (ICHD-3), svrstana je među ostale primarne poremećaje glavobolje pod oznakom 4.9.Holle D, Naegel S, Obermann M. Hypnic headache. Cephalalgia. 2013;33(16):1349-1357. doi:10.1177/0333102413495967. PMID:23832130.
Bolest je prvi opisao američki neurolog Neil H. Raskin 1988. Njegov rad The hypnic headache syndrome objavljen je u časopisu Headache i opisao je sindrom ponavljanih glavobolja koje bude pacijente iz sna.
Hipnička glavobolja najčešće počinje nakon 50. godine života, ali je opisana i kod mlađih odraslih osoba, te djece. Napadi se uglavnom pojavljuju tokom noćnog sna, često približno u isto vrijeme, a mogu se ponavljati jednom ili više puta tokom iste noći.
Epidemiologija Hipnička glavobolja je rijetka. Tačna prevalencija u općoj populaciji nije poznata, a procjene se razlikuju zavisno od populacije i metodologije istraživanja. U centrima za liječenje glavobolja raniji izvori navodili su učestalost između 0,07% i 0,35% među pacijentima koji se obraćaju specijalizovanim centrima.
Sistematski pregled i metaanaliza objavljeni 2023. obuhvatili su 14 epidemioloških studija, od kojih je jedna bila populacijska, a 13 provedeno u kliničkim populacijama. Autori su zaključili da dostupni epidemiološki podaci pokazuju veliku heterogenost, te da su potrebna dodatna istraživanja u općoj populaciji.
U pregledu 348 slučajeva objavljenih između 1988. i 2018. analizirana su 343 odrasla pacijenta i petero djece. Među odraslim pacijentima 69% bile su žene, a prosječna dob iznosila je 58,0 ± 13,1 godinu. Dob početka bolesti kretala se od 15 do 85 godina. Kod djece je prosječna dob iznosila devet godina.
Klinička slika Osnovna karakteristika hipničke glavobolje jeste da se napad razvija tokom spavanja i uzrokuje buđenje. Prema ICHD-3, napadi se moraju javljati najmanje 10 dana mjesečno tokom više od tri mjeseca. Trajanje pojedinačnog napada iznosi od 15 minuta do četiri sata nakon buđenja.
Bol može biti jednostrana ili obostrana. Najčešće je tupe ili pritiskajuće prirode, ali može biti i pulsirajuća. U pregledu 348 slučajeva bol je bila bilateralna kod 55,5% pacijenata, tupa kod 74,4%, a umjerenog intenziteta kod 61,5%. Prosječno trajanje napada iznosilo je oko 90 minuta.
Za razliku od migrene, hipnička glavobolja obično nije praćena mučninom, povraćanjem, izraženom fotofobijom ili fonofobijom. Prema ICHD-3, za definitivnu dijagnozu ne smiju biti prisutni kranijalni autonomni simptomi, niti izražen nemir. Ipak, istraživanja pokazuju da se blagi autonomni simptomi mogu javiti kod manjeg broja pacijenata. U pregledu 348 slučajeva autonomne manifestacije zabilježene su kod 7,6% pacijenata; najčešće su bili prisutni suzenje i curenje nosa.
Napadi se mogu pojavljivati približno u isto vrijeme tokom noći. Ova pravilnost dovela je do naziva glavobolja budilica () i predstavljala je jedan od razloga za proučavanje moguće povezanosti bolesti s cirkadijalnim ritmom.
Dijagnostički kriteriji Prema ICHD-3, za dijagnozu hipničke glavobolje potrebno je da budu ispunjeni sljedeći kriteriji:
ponavljani napadi glavobolje koji ispunjavaju ostale kriterije; glavobolja se razvija isključivo tokom spavanja i uzrokuje buđenje; napadi se javljaju najmanje 10 dana mjesečno tokom više od tri mjeseca; napadi traju od 15 minuta do četiri sata nakon buđenja; nema kranijalnih autonomnih simptoma niti izraženog nemira; stanje se ne može bolje objasniti drugim poremećajem prema ICHD-3.
Kriteriji ICHD-3 razlikuju se od starijih kriterija koji su zahtijevali najmanje 15 napada mjesečno tokom jednog mjeseca. Uvođenjem kriterija ICHD-3 povećana je osjetljivost dijagnostičkog sistema u odnosu na ranije kriterije.
ICHD-3 također definiše kategoriju vjerovatne hipničke glavobolje za slučajeve u kojima klinička slika odgovara poremećaju, ali nisu ispunjeni svi kriteriji za definitivnu dijagnozu.
Diferencijalna dijagnoza Budući da se hipnička glavobolja pojavljuje tokom spavanja i često počinje u starijoj dobi, prije postavljanja dijagnoze potrebno je razmotriti sekundarne uzroke noćne glavobolje.
ICHD-3 posebno navodi potrebu za isključivanjem apneje u snu, noćne hipertenzije, hipoglikemije, prekomjerne upotrebe lijekova i intrakranijalnih poremećaja. Prisustvo sindroma apneje u snu samo po sebi ne isključuje mogućnost istovremene hipničke glavobolje.
U diferencijalnu dijagnozu mogu ući i: klaster-glavobolja, druge trigeminalne autonomne cefalalgije, migrena, gigantocelularni arteritis, intrakranijalne neoplazme, vaskularne bolesti mozga, subduralni hematom, hidrocefalus, feohromocitom i druge sekundarne glavobolje povezane sa spavanjem.
Posebnu pažnju zahtijeva nova glavobolja koja se prvi put javlja u starijoj životnoj dobi. U kliničkoj obradi hipničke glavobolje u literaturi su predlagani magnetna rezonanca mozga i 24-satno praćenje arterijskog krvnog pritiska, zavisno od kliničkog konteksta.
Hipnička glavobolja i spavanje Povezanost hipničke glavobolje sa određenim fazama sna predmet je istraživanja od prvih polisomnografskih studija. Rani izvještaji opisali su napade koji su se javljali tokom REM spavanja, što je dovelo do hipoteze da je REM faza posebno važna za nastanak bolesti.
Međutim, kasnija istraživanja nisu potvrdila da su napadi ograničeni na REM fazu. Polisomnografijska istraživanja zabilježila su hipničke glavobolje i tokom REM i tokom NREM spavanja. Zbog toga se danas ne smatra da hipnička glavobolja predstavlja poremećaj specifično vezan za jednu fazu sna.
Odnos sna i glavobolje širi je od same hipničke glavobolje. Rad jedne doktorske disertacije analizirao je odnose između sna, bioloških ritmova i primarnih poremećaja glavobolje, uključujući hipničku glavobolju. Autor naglašava da su veze između sna, cirkadijalne biologije i glavobolje vjerovatno višestruke i da njihovi mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni. Autor: Alex Nesbitt, disertacija odbranjena na King's College London 2020.
Patofiziologija Tačan mehanizam nastanka hipničke glavobolje nije poznat. Jedna od vodećih hipoteza uključuje hipotalamus, koji ima ključnu ulogu u regulaciji spavanja i budnosti, cirkadijalnih ritmova, autonomnih funkcija i neuroendokrinih procesa. Hipotezu o hipotalamičkoj uključenosti podržavaju karakteristična povezanost napada sa spavanjem, njihova vremenska pravilnost i moguća povezanost s cirkadijalnim sistemom. Ipak, postojeći dokazi ne omogućavaju zaključak da je hipotalamička disfunkcija jedini ili definitivno utvrđeni uzrok.
Cirkadijalni sistem, uključujući suprahijazmatično jedro hipotalamusa i njegovu povezanost s epifizom i melatoninskim sistemom, također je predmet istraživanja. Hipoteze o promjenama cirkadijalne regulacije posebno su zanimljive s obzirom na to da se hipnička glavobolja češće javlja kod starijih osoba.
Međutim, dostupni dokazi ne potvrđuju jedinstveni patofiziološki mehanizam. Savremeni pregledi zaključuju da patofiziologija hipničke glavobolje i dalje ostaje nedovoljno razjašnjena.
Liječenje Zbog rijetkosti bolesti, liječenje hipničke glavobolje uglavnom se zasniva na prikazima slučajeva, serijama pacijenata i retrospektivnim istraživanjima. Nasumična kontrolisana ispitivanja terapije nisu dostupna, zbog čega je kvalitet dokaza ograničen.
Kofein Kofein je jedna od najčešće korištenih terapijskih mogućnosti. U dostupnim opservacijskim istraživanjima pokazao je učinkovitost i u akutnom liječenju i u prevenciji napada. Pregledi literature navode kofein kao jednu od uobičajenih prvih terapijskih opcija. Međutim, kofein uzet pred spavanje može kod nekih osoba utjecati na kvalitet sna. Zbog toga se njegova primjena mora prilagoditi individualnim okolnostima pacijenta.
Litij Litij-karbonat jedna je od najviše proučavanih preventivnih terapija za hipničku glavobolju. U pregledima slučajeva pokazao je učinak kod značajnog broja pacijenata, ali njegova primjena može biti ograničena neželjenim djelovanjima i slabijom podnošljivošću, naročito kod starijih osoba. Zbog mogućih neželjenih djelovanja i interakcija, liječenje litijem zahtijeva medicinski nadzor i laboratorijsko praćenje.
Indometacin Indometacin, nesteroidni protuupalni lijek, također je korišten u liječenju hipničke glavobolje. U pregledima slučajeva pokazao je terapijski učinak kod dijela pacijenata, ali tolerancija može biti problem, posebno kod starijih osoba.
Melatonin i drugi lijekovi U pojedinačnim slučajevima i manjim serijama opisani su pozitivni odgovori na melatonin, verapamil, flunarizin i druge lijekove. Dokazi za ove terapije slabiji su nego za kofein, litij i indometacin. Zbog nedostatka nasumičnih kontrolisanih studija nije moguće pouzdano odrediti relativnu učinkovitost većine terapijskih mogućnosti.
Prognoza Prirodni tok hipničke glavobolje može biti dugotrajan. Spontana remisija je opisana, ali se u dostupnim serijama javlja kod manjeg dijela pacijenata. U pregledu 348 slučajeva, remisija uz liječenje zabilježena je kod 56,7% pacijenata; među pacijentima kod kojih je došlo do remisije, kod 72,7% nije zabilježen povratak bolesti.
Vidi također
Glavobolja
Migrena
Cirkadijalni ritam
Reference
Literatura
Vanjski linkovi
ICHD-3: 4.9 Hipnička glavobolja
PubMed: pregled 348 slučajeva hipničke glavobolje
PubMed: sistematski pregled i metaanaliza epidemiologije
Doktorska disertacija: Sleep, Biological Rhythms & Headache
Kategorija:Glavobolje Kategorija:Poremećaji spavanja Kategorija:Neurološki poremećaji Kategorija:Primarne glavobolje
en:Hypnic headache de:Hypnischer Kopfschmerz fr:Céphalée hypnique it:Cefalea ipnica es:Cefalea hípnica