thumb|250px|Hrvatski dijalekti u RH i BiH Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski;Hrčak Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.34 br.1 travanj 2009., recenzija - Martina Bašić: Čekavski rječnik (Ivan Mahulja: Rječnik omišaljskoga govora, Riječki nakladni zavod – Općina Omišalj, Rijeka – Omišalj, 2006.) ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko. Najranije standardizacije hrvatskog jezika koristile su čakavski kao osnovu.Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., , str. 15
Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice ča, srodne štokavskoj zamjenici što, bjeloruskim zamjenicama што (što), чо (čo), шо (šo); ruskim zamjenicama что (što), чё (čo), чо (čo), шо (šo), rusinskoj zamjenici што (što), ukrajinskim zamjenicama що (ščo)Що. Словник української мови., шо (šo), чо (čo), bugarskoj zamjenici що (što), makedonskoj zamjenici што (što), gornjolužičkosrpskoj zamjenici što, crkvenoslavenskoj zamjenici čĭto.Max Vasmer: что, u: Этимологический словарь русского языка (Etimološki rječnik ruskoga jezika), Moskva, 1964-1973.ča, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.što, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.
Podrijetlom iz praindoeuropskog *kʷid, naknadno praslavenske zamjenice *čь. Srodne etimologije su latinski quid i grčki tí.
Zbog višestoljetne vladavine Mletačke Republike nad Dalmacijom i Istrom, vokabular čakavštine bio je oblikovan pod jakim utjecajem mletačkog jezika, a donekle i standardnog talijanskog.
Rasprostranjenost mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog narječja hrvatskog jezika krajem 20. stoljeća|lijevo Čakavski narječjem govori se u Istri, na hrvatskim otocima i uskom obalnom području Primorja i Dalmacije.
Govornici svih hrvatskih otoka služe se čakavskim narječjem, od Lastova i Korčule na jugu do Krka na sjeveru. Izuzetak su pojedini štokavski govori na Korčuli (Račišće), Hvaru (Sućuraj), Braču (Sumartin), Šolti (Maslinica) i Elafitskim otocima.Silvana Vrani, Sanja Zubčić, Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. st. u: Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio, Bičanić, Ante (gl. ur.), Pranjković, Ivo (ur.), Samardžija, Marko (ur.),Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2018. str. 525 - 579 Hrvatski dio Istre je čakavski, s izuzetkom štokavske oaze Peroja. Dalmatinska obala od Privlake i Novigrada do Cetine je većim dijelom čakavska, uz izuzetak štokavskih govora Nina, Zatona, Svetog Petra na moru, Pirovca, Šibenika s okolicom i Segeta. U Lici se čakavskim služe govornici u Otočcu i okolici, nekoliko mjesta u okolici Gospića. Ogulinsko-dugoreško područje je uglavnom čakavsko, nekoliko mjesta u Gorskom kotaru (Brestova Draga, Vrbovsko), nekoliko mjesta na Žumberku (Kalje, Žumberak, Jurkovo Selo).
U dijaspori, čakavskim se narječjem služe govornici u Austriji (Gradišće, Stinjaki, Poljanci, Hati, Dolinji), Mađarskoj (u mađarskome dijelu Gradišća, u Hajmašu),Ankica Čilaš Šimpraga: Najistočniji čakavski govor - Hajmaš (Nagyhajmás) u: Mijo Lončarić: Kajkaviana & Alia: ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima, suautori: (ur.: Josip Lisac) , Bikali i Magoču.Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga krajaHrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u MađarskojModruš br.1/2004. Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj, Slovačkoj (Hrvatski Grob, Devinsko Novo Selo, Jandrof, Čunovo), u Sloveniji (Starod, granično područje iznad Opatije, kod Kostanjevice, kod Tribuče u Beloj Krajini), u SAD-u u Hobokenu (New Jersey, potomci govornika s otoka Suska), San Pedro (Kalifornija, viški i komiški govori).Hrvatski jezik u dijaspori, Jezik.hr, pristupljeno 11. studenoga 2022.
Povijesna rasprostranjenost mini|320x320px|Predmigracijska raspostranjenost čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (do 16.st.).Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003. Prostor čakavskog narječja obojan je plavom bojom. Prije velikih seoba u 16. i 17. st. čakavsko narječje graničilo je s kajkavskim narječjem i slovenskim jezikom na sjeveru, sa štokavskim narječjem na istoku.
Granica čakavskog narječja i slovenskog jezika je očuvana do danas. Istra je bila područje s više romanskih govornika (talijanski, istrorumunjski, istriotski), ali su svi Hrvati bili čakavci.
Prema sjeveroistoku, granica s kajkavskim narječjem išla je kroz Gorski kotar, prilično južnije od Kupe do Kupe ili neznatno južnije od Kupe na istoku; od ušća Kupe u Savu kod Siska do ušća Une u Savu kod Jasenovca, do predjela južno od Save.
Čakavsko-štokavska granica je slabije naglašena, uz niz prijelaznih govora. Granični prostor čakavštine i štokavštine je istočno od Une, južno prema Dinari, uz izbijanje na more istočno od Cetine. Zapadni Pelješac, Korčula i Lastovo su čakavski, a istočni Pelješac, Mljet i otoci kod Dubrovnika štokavski.
Ove su povijesne granice izmijenjene raseljavanjem stanovništva za turskog prodiranja polovicom 16. st. Govornici štokavskog narječja povlače se pred Osmanlijama prema sjeverozapadu pri čemu dolazi do novih jezičnih inovacija u kontaktu govornika različitih dijalekata.
Pri ovim migracijama nastaje jugozapadni istarski dijalekt čakavskog narječja, čakaviziran štokavski dijalekt iseljenika s makarskog primorja, sa štakavskim supstratom.
Razvoj
Čakavski se razvio iz iste osnove iz koje su se razvili kajkavsko narječje, zapadnoštokavsko narječje i slovenski dijalekti,Ranko Matasović: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika opisane u zapadni južni slavenski jezici. Riječ je o najzapadnijem hrvatskom narječju koje je dosta srodno s većinom zapadnoštokavskim dijalekata pogotovo pojedinim starošćakavskim dijalektima slavonski miješani dijalekt (pogotovo ikavski poddijalekt), istočnobosanski jekavski dijalekt, a dijeli i niz isoglosa sa zapadnim dijalektom, te južnim dijalektom, posebno dubrovačkim poddijalektom, koji su mu nekoć bili puno sličniji. Sjeverni dijalekti su posjeduju vezu s kajkavskim narječjem, kao i utjecaj na pojedina narječja slovenskog jezika (primorsko je dobar primjer). U kontaktima s drugim su se razvili i mnogi prijelazi poput donjesutlanskog (kajkavizirani čakavski ikavski), prigorskog (prijelazni čakavsko-kajkavski), goranski, lastovskog (jekavski čakavski, za koji postoji teza da je jekaviziran pod dubrovačkim utjecajem), jugozapadni istarski dijalekt (čakavizirani štakavski)
mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog i povezanih narječja Narječje se ukupno malo promijenilo od polaznog stanja, zbog čega se smatra arhaičnim. Na primjer, u velikom broju govora su očuvani stari naglasciPrimjeri po radu: Irena Drpić, "Fonološke značajke današnjeg govora Kastva", Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32 (2006), dostupno na internetu :
kratki silazni ȁ ("akut") npr. ȍko, nevȅsta, ōtȁc; dugi silazni â ("cirkumfleks") npr. ûši, gōstiôna, žlēbâc; metatonijski kratki uzlazni akut ã ("neoakut") npr. žẽnska, pozãbjēn, papãr.
(Neki od ovih simbola će se ispravno prikazati samo ako imate podešen preglednik (browser) i instalirane ispravne fontove.)
Kao što se vidi, svaki naglasak može biti na bilo kojem mjestu u riječi, a samoglasnik prije i poslije može biti dug. U mnogim dijalektima čakavskog je ovo stanje donekle promijenjeno; po naglasnome sustavu razlikuju se sljedeće skupine čakavskih govora: s "klasičnim" čakavskim sustavom s tri naglaska s dvonaglasnim sustavom (dva duga naglaska su svedena na jedan) s četveronaglasnim sustavom nalik štokavskom s četveronaglasnim štokavskim sustavom u kojima se prepliću naglasne značajke 1. i 2. skupine.
Suglasnici Stari glas t’ je očuvan, i dalje se u većini čakavskih dijalekata izgovara vrlo mekano; d’ je prešao u j: meja prema štok. međa. To se odnosi i na skupine št’ i žd’ (čak. gušćer, možjani)
Samoglasnici Stari ə (i u skupovima əl, ər) često nije nestajao u tzv. "slabom položaju", nego je od njega nastajalo a, a negdje i e: manon prema štok. mnom; slično kao u kajkavskom (menom).
Nazalno ę je postalo e, ali u nekim situacijama (ispred j, ž, č) je prešlo u a. Od glasa ě ("jat") nastalo je i, e, ili je u različitim dijalektima čakavskog.
Adrijatizmi
Mnogi govori uz obalu dijele zajedničke promjene, koje se zajednički zovu adrijatizmi, kao što su:Adrijatizam, u: Terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja - Struna, pristupljeno 6. studenoga 2022.
prijelaz –m u -n na kraju relacijskog morfema promjena ļ u j; Primjeri: jubav, poje (ljubav, polje) cakavizam skraćivanje dugoga samoglasnog glasa ṛ; Primjer bȑk protetsko j-; Primjer: justa (usta) pojednostavnjivanje suglasničke skupine čk u šk; Primjer: maška (mačka) zamjena primarnoga slijeda ra s re; Primjeri: ukredu, ukresti (ukradu, ukrasti)
Osobine
Božidar Finka i Milan Moguš su po sljedećih osam kriterijaBožidar Finka i Milan Moguš, Čakavsko narječje, 1977. odlučivali o pripadnosti govora čakavštini: zamjenice ča i zač; stara akcentuacija (sustav tri naglaska, čuvanje praslavenskog mjesta naglaska); refleks tzv. jata (ě) (ikavski, ikavsko-ekavski); čakavsko t’; prijelaz starohrv. ę > a iza j, č i ž; prijelaz starohrv. d’ > j; kondicional bin-biš-bimo, bite; izostanak afrikata dž.
Ponekad je za neki govor teško reći pripada li čakavskom narječju, štokavskom narječju ili kajkavskom narječju, zbog isprepletenosti osobina većine hrvatskih dijalekata, tako je na primjer južnočakavski dijalekt bliskiji sa zapadnoštokavskim dijalektom (bosansko-dalmatinskim) negoli su ova dva dijalekta s drugim čakavskim odnosno drugim štokavskim dijalektima. S druge strane srednjočakavski dijalekt ima veliki dio kajkavskih svojstava, osobito na prostranstvu od Ozlja do Ogulina, tako da je teško reći radi li se o kajkavskim ili čakavskim govorima, dok čakavski govori Like i Gacke imaju više štokavskih svojstava.
Glasovi
Glavnina dijalekata čakavskog ima sljedeći sustav suglasnika (pisan standardnim pisanjem čakavskog, u zapisu MFA se npr. koristi x umjesto h; gdje znakovi stoje u paru, lijevi predstavlja bezvučni a desni zvučni suglasnik):
Mjesto tvorbe ► labijalni koronalni dorsalni ▼ Način tvorbe bilabijalni labiodent. alveolarni postalv. palatalni velarni nazali m n nj plozivi p b t d ć * k g frikativi f s z š ž h afrikate c č * aproksimanti v j vibranti r lateralni aproks. l
Glas ć se izgovara dosta umekšano, upravo kao ť (palatalizirano t, negdje slično tj), a č je izgovorom je između č i ć u štokavskom.
Gramatika
Karakterističan je oblik glagola biti koji se pojavljuje u tvorbi kondicionala: bin-biš-bi-bimo-bite-bi. Pojavljuje se nastavak u 3.osobi množine -du (pensuodu, plijedu, išćedu).
U promjeni po padežima očuvani su tzv. stari nastavci u množini (npr. dat. ženan, lok. va kućah, ins. z ženami) koji se razlikuju po dijalektima. Imperfekt je uglavnom nestao, a često i aorist.
Rječnik
U čakavskom se narječju pojavljuje velik broj arhaičnih riječi, naročito na sjeveru (leh "samo"); prisutan je i velik broj romanizama (npr. škur "taman"). Neke karakteristične riječi su ča "što", aš "jer", zač, "zašto" itd.
Dijalekti
minijatura|250px|lijevo|Čakavski dijalekti u RH i BiH, prema podjeli D. Brozovića
thumb|250px| Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića