Sunda wiwitan ( rani sundanski)Dadan Wildan, Perjumpaan Islam dengan Tradisi Sunda, Pikiran Rakyat, 26 March 2003 je stara tradicionalna vjera Sundanaca. Ovaj vjerski sustav bio je animistički i dinamistički.Ekadjati, Edi S, "Kebudayaan Sunda, Suatu Pendekatan Sejarah", Pustaka Jaya, Jakarta, 1995, halaman 72-73 Štovale su se prirodne sile (hyang) i duhovi predaka (karuhun). Sunda wiwitan sadržava elemente monoteizma. Najbolje pokazatelje nalazimo u epskim pjesmama wawacan i kod udaljenog plemena Baduya.
Poljodjelska kultura uzgoja riže oblikovala je kulturu, vjerovanja i obredni sustav tradicija sundskog naroda, pored ostalog štovanje Nyai Pohaci Sanghyang Asri božice riže i plodnosti.
Sljedbenike ove vjere nalazimo u nekim selima zapadne Jave kao što su Kanekes, Lebak, Banten; Ciptagelar Kasepuhan Banten Kidul, Cisolok, Sukabumi; Kampung Naga; i Cigugur, Kuningan.
U manuskriptu Carita Parahyangan ovu vjeru naziva se Jatisunda. Vjernici ove vjere drže da je sunda wiwitan dijelom njihovih života još od drevnih vremena, prije dolaska hinduizma i islama.
Sveta knjiga sunda wiwitana zove se Sanghyang siksakanda ng karesian. To je didaktički tekst vjerskih i moralnih smjernica, pravila i lekcija. Nacionalna knjižnica Republike Indonezije identificira ga kao Kropak 630. Prema kokolot-u (starijima) iz sela Cikeusika, narod Kanekes nije sljedbenik hinduističkih ni budističkih vjera, nego slijede animističkih sustav vjerovanja koji štuje duhove i pretke. Tijekom vremena sunda wiwitan padao je pod utjecaj hinduizma, čije je elemente djelimice inkorporirao, te do neke mjere i islama.Djajadiningrat, 1936: 11-12
Vidi Kejawen Balijski hinduizam
Izvori
Kategorija:Indonezija Kategorija:Religijske tradicije i pokreti