Prvo razdoblje židovskih vladara započinje u željezno doba, kada se, nakon vremena plemenskog ustroja, u drugoj polovici 11. st. pr. Kr. počinje u Izraelu uspostavljati monarhija, a traje sve do pada pod asirsku i babilonsku vlast. Nakon vremena perzijske i helenističke prevlasti, nakon makabejske pobune u 2. st. pr. Kr. uspostavlja se vlast židovskih etnarha i svećenika u Judeji, a nastavlja se vlašću Heroda Velikog i njegovih nasljednika, koji vladaju raznim područjima današnjeg Izraela, Palestine, Jordana i Sirije, sve do pred kraj 1. st., kada Rimljani konačno preuzimaju svu vlast, a potom (135. godine) i preimenuju provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina.
Razdoblje židovskih kraljeva (oko 1030. – 587. pr. Kr.)
Jedinstveno kraljevstvo (oko 1030. – 931. pr. Kr.)
Šaul, (oko 1030. – 1010. pr. Kr.) David, (oko 1010. – 970. pr. Kr.) Salomon, sin Davidov (oko 970. – 931. pr. Kr.)
Podijeljeno kraljevstvo (oko 931. – 587. pr. Kr.)
Kraljevstvo Izrael (oko 931. – 721. pr. Kr.)
Jeroboam I., (oko 931. – 910. pr. Kr.)
Nadab, (oko 910. – 909.)
Baša, (oko 909. – 886. pr. Kr.)
Ela, (oko 886. – 885. pr. Kr.)
Zimri, (vladao samo 7 dana)
Omri, (oko 885. – 874. pr. Kr.)
Ahab, (oko 874. – 853. pr. Kr.)
Ahazja, (oko 853. – 852. pr. Kr.)
Joram, (oko 852. – 841. pr. Kr.)
Jehu, (oko 841. – 814. pr. Kr.)
Joahaz, (oko 814. – 798. pr. Kr.)
Joaš, (oko 798. – 783. pr. Kr.)
Jeroboam II., (oko 783. – 743. pr. Kr.)
Zaharija, (oko 743. pr. Kr.)
Šalum, (oko 743. pr. Kr.)
Menahem, (oko 743. – 738. pr. Kr.)
Pekahja, (oko 738. – 737. pr. Kr.)
Pekah, (oko 737. – 732. pr. Kr.)
Hošea, (oko 732. – 724. pr. Kr.) Kraljevstvo Juda (oko 931. – 587. pr. Kr.)
Roboam, sin Salomonov (oko 931. – 913. pr. Kr.)
Abijam, (oko 913. – 911. pr. Kr.)
Asa, (oko 911. – 870. pr. Kr.)
Jošafat, (oko 870. – 848. pr. Kr.)
Joram, (oko 848. – 841. pr. Kr.)
Ahazja, (oko 841. pr. Kr.)
Atalija, vlada kao majka maloljetnog Joaša (oko 841. – 835. pr. Kr.)
Joaš, (oko 835. – 796. pr. Kr.)
Amasja, (oko 796. – 781. pr. Kr.)
Uzija, poznat i kao Azarja (oko 781. – 740. pr. Kr.)
Jotam, (oko 740. – 736. pr. Kr.)
Ahaz, (oko 736. – 716. pr. Kr.)
Ezekija, (oko 716. – 687. pr. Kr.)
Manaše, (oko 687. – 642. pr. Kr.)
Amon, (oko 642. – 640. pr. Kr.)
Jošija, (oko 640-609. pr. Kr.)
Joahaz, (oko 609. pr. Kr.)
Joajakim, Joahazov brat (oko 609. – 598. pr. Kr.)
Jojakin, (oko 598. – 597. pr. Kr.)
Sidkija, Jošijin sin (oko 597. – 587. pr. Kr.)
(Za razdoblje strane prevlasti na ovim prostorima do 2. st. pr. vidi: Babilon, Aleksandar Veliki, Seleukovići, Ptolemejevići.)
Helenističko i rimsko razdoblje
Makabejci i Hasmonejci
Juda Makabej (166. – 160. pr. Kr.), sin svećenika Matatije koji je poveo pobunu protiv Antioha IV. Epifana.
Jonatan (160. – 143. pr. Kr.), brat Judin, veliki svećenik
Šimun (143. – 134. pr. Kr.), veliki svećenik i etnarh
Ivan Hirkan I. (134. – 104. pr. Kr.), veliki svećenik i etnarh
Aristobul I. (104. – 103. pr. Kr.), uzima naslov kralja
Aleksandar Janej (103. – 76. pr. Kr.), kralj
Aleksandra (76. – 67. pr. Kr.), kraljica (njezin sin Hirkan II. je veliki svećenik)
Hirkan II. (67. pr. Kr.), nasljeđuje majku kao kralj
Aristobul II. (67. – 63. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik (istisnuo Hirkana s prijestolja)
Hirkan II. (63. – 40. pr. Kr.), ponovno veliki svećenik, a onda i etnarh (47. – 41. pr. Kr.)
Herod I. Veliki i njegov brat Fazael, Idumejci, sinovi Hirkanova ministra Antipatera, tetrarsi (41. – 40. pr. Kr.)
Antigon (40. – 37. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik, Herod u bijegu
Herodovci
Herod I. Veliki, oženio Marijamnu I., unuku Hirkana II. i Aristobula II., stvarni kralj Judeje (37. – 4. pr. Kr.)
Arhelaj, etnarh Judeje i Samarije (4. pr. Kr.-6. po Kr.). Nakon toga Judeja postaje rimska prokuratorska provincija, a glavni grad seli u Cezareju
Herod Antipa, tetrarh Galileje i Pereje (4. pr. Kr.-39. po Kr.)
Herod Filip, tetrarh Gaulanitide, Bataneje, Trahonitide i Auranitide, te područje Paneje ili Itureje (4. pr. Kr.-34. po Kr.). Nakon njegove smrti tetrarhija je pripojena provinciji Siriji.
Agripa I., sin Aristobulov, kralj u Filipovoj tetrarhiji (37. – 44.), i kralj Judeje i Samarije (41. – 44.). Nakon njegove smrti, Judeja je ponovno prokuratorska provincija.
Agripa II., sin Agripe I., kralj Halkide (48. – 53.) i nadglednik jeruzalemskog Hrama (49. )
Agripa II., umjesto Halkide postaje kraljem Filipove tetrarhije (53. – 93.) i Varove eparhije u današnjem sjevernom Libanonu, a od 55. godine Neron mu daje i dio Galileje i Pereje.
U previranjima koja su slijedila za Prvog židovskog ustanka, Hram je spaljen i srušen, a Judeja postaje carska provincija.
U Drugom židovskom ustanku (132. – 135.) Židove će voditi Šimun Bar Kohba. Nakon poraza, Judeja je preimenovana u provinciju Siriju-Palestinu, a Jeruzalem u Aeliu Capitolinu.
Židovi će svoju državu ponovno uspostaviti tek nakon Drugog svjetskog rata. O tome vidi: Izrael, Bliskoistočni sukob, Palestina, Pojas Gaze i Zapadna obala.
Poveznice Biblija - glavni izvor za židovske vladare
Židovski vladari Židovi, vladari